Preko Bugarske ilegalno se izvozi oružje za sirijsku opoziciju

M. L.

Oružje se proizvodi u bivšim komunistickim zemljama a prevozi ga, prema bugarskom listu Trud, azerbejdžanska avio-kompanija Silk vej erlajns. Kupovano je i staro sovjetsko oružje iz Srbije i niza drugih balkanskih i srednjevropskih zemalja za potrebe Avganistana i Iraka
(foto, Na aerodromu u Bakuu, avion azerbejdžanske kompanije Silk vej koja važi za vodećeg kargoprevoznika u regionu)

Bugarski list Trud objavljuje kako azerbejdžanska avio-kompanija Silk vej erlans (Silk Way Airlines - Put svile avioprevoz) prevozi preko Bugarske oružje za opozicione snage u Siriji. Nije reč samo oružju izrađenom po sada već nevažećim sovjetskim licencama, nego i o regularno proizvedenom oružju i municiji u postkomunistickim zemljama srednje i istočne Evrope. Zvanični adresati ovih isporuka su Irak ili Pakistan ali oružje ide u ruke opozicionih snaga režimu Basar Al Asada.

Trud podseća da je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova još krajem prošle godine upozorila da "Bugarska aktivno učestvuje u nelegalnoj trgovini oružjem, proizvedenim po nevažećim licencama iz vremena SSSR-a".

Obrt za industriju oružja

Najvećoj bugarskoj industriji oružja VMZ iz Sopota, koja ima dosta široki proizvodni program, do pre dve-tri godine pretio je bankrot. Vlada je bezuspešno pokušavala da je proda, radnici su štrajkovali zbog plata koje nisu isplaćivane mesecima...

Obrt je nastupio 2015. kada je VMZ počela  da radi za američku firmu Orbital ATK i britansku Čerming grup (Cherming). To je bio deo programa Pentagona preko koga je isporučivano nestandardno oružje saveznicima SAD, među njima i tzv umerenoj opozciji u Siriji, i to preko Saudijske Arabije. Zahvaljući tome, prema Trudu,  prodaja VMZ-a je 2016. porasla 400 posto a u ove poslove ujključile su se i druge bugarske vojne fabrike kao što su Samel 90, Aesenal JSCO, ARMAR Corp, Arkus (Arcus) i Kinteks (Kintex).

Iz Bugarske su velike količine oružja išle za zemlje zahvaćene tzv arapskim prolećem, iz luke u Burgasu do saudijsko-arabijske Džede, brodovima Karina Danica i Marian (Marianne) Danica u svojini danskih brodskih kompanija.

Trase za isporuke

Prema Trudu, avionske pošiljke, preko kompanije Put svile avioprevoz, imale su "diplomatsko pokriće", tojest nisu podlegale kontroli. Prema dostupnim dokumentima, Saudijska Arabija i vojne firme, vezane za Pentagon, finansirale su kupovinu starog sovjetskog oružja u Srbiji, Rumuniji, Bosni, Bugarskoj, Češkoj i drugiim zemljama istočne i srednje Evrope za vojne strukture Avganistana i Iraka. Glavni logistički centar je bio Azerbejdžan, oružje je i u tium slučajevima prevoženo civilnim avionima kao diplomatski tovar i nije podlegalo kontroli.

Isporuke su išle po trasi Baku - Rijeka - Baku - Kabul. Međutim, oružje, na primer 122-mm rakete “grad“, namenjene oficijelnoj avganistanskoj policiji, išle su u pakistanski grad Lahor, centar provicije Pendžab. Tako je i oružje, koje je prevoženo u saudisjka mesta Džedu i Rijad, "preusmeravano" u Siriju i Jemen. Osim Saudijske Arabije, ove isporuke finansirali su i Ujedijeni Arapski Emirati pa je, na primer, iz Burgasa u Abu Dabi, avionima azerbejdžanske kompanije, prevezeno 11 tona ručnih bombi.

Rijad je, navodno, finansirao i isporuke oružja u severni Sudan i Kongo. A 2015. kako tvrdi Trud, iz Burgasa je preko NATO baze u turskom Indžirliku oružje prebacivano za pobunjenike u severenoj Siriji i za izraelsku vojnu bazu Ovda.

Azerbejdžanska aviokompanija, čiji su vlasnici ljudi bliski predsedniku Alijevu, isporučuje često oružje sirijskim Kurdima, objacljuje Trud. List upozorava kako nije isključeno da oružje ovim putem stiže i drugim oružanim pokretima i grupacima koje podržavaju SAD, a time se raspaljuju konflikti u ovom vojno-politički najosetljivijem regionu sveta.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...