Amerika “betonira” sankcije Rusiji

Petar Popović

Berlin i Zapad ogorčeni jer saveznici nisu ni pitani o odluci Vašingtona, dok Moskva sprema ruski odgovor
(Tramp govori u prvom obraćanju Kongresu 1. marrta 2017.)

Paket obnovljenih i pooštrenih američkih sankcija Rusiji je spakovan, a preobražaj te odluke u zakon koji će, kakve li ironije, Donald Tramp potpisati iako je bio protiv anti-ruske inicijative, stvar je koja se očekuje ove noći, između utorka i srede. Ishod izjašnjavanja je osiguran. Pregovarači republikanaca i demokrata unutar Kongresa, uspeli su da obezbede da kongresmeni obe partije podrže novi “sankcioni paket” sa onoliko glasova koliko je potrebno za siguran prolaz. Američki Senat podržao je dalje kaznene mere Rusiji već pre nekoliko nedelja a u utorak je došao red da to učini i najviše predstavničko telo.

Ključni deo “sigurnosne brave”, u odnosu na eventualni Trampov pokušaj da išta neutrališe i odloži primenu kazni, je zakonom utvrđena obaveza šefa države da za svaki potez te vrste traži prethodno odobrenje Kongresa. Kazano drugačije, pobornici rđavih odnosa SAD i Rusije, osigurali su svoje političke interese na nesagledivo dug rok. A to, pak, znači da i politička očekivanja da će se proces nabolje pokrenuti tokom Trampovog mandata, gube dalji činjenični osnov. Umesto detanta, na horizontu su dalje komplikacije u odnosima supersila.

tramp-skauti-

Glen Jean, 25.07.2017 - američki predsednik Donald Tramp na Nacionalnom skupu skauta (National Boy Scout Jamboree) u Glen Džinu, Virdžinija

Spremni da slome predsednički “veto”

Teoretski – predsednik SAD bi mogao da iskoristi ustavno pravo i uloži veto. Takav pokušaj bio bi međutim besmislen u okolnostima ogromnog pritiska na Trampa optužbama za “prorusku pristrasnost” i fakta da nove sankcije Moskvi imaju podršku predstavnika obe američke partije. Takav ujedinjeni unutar-kongresni blok nadvladao bi veto šefa države.

Složivši sve delove za Trampa nepovoljnog mozaika fakata, Bela kuća je “pročitala” situaciju i relativno brzo nagovestila da će Tramp podržati sankcije Rusiji, Iranu i Severnoj Koreji – ključnim zglobovima američki deklarisane “osovine zla” na udaru Vašingtona.

Ishod afere za samu Ameriku je neobičan – tom okolnošću da Kongres, u kojem većinu kontrolišu republikanci, vezuje ruke šefu države izabranom iz redova Republikanske partije, i to u glavnom spoljno-političkom pitanju (odnosa SAD i Rusije).

Međutim, to i ukazuje koliko je duboko u političko tkivo zasekla oštrica optužnice (do ovog trenutka još ničim dokazane, ako je reč o faktima!) da je Tramp imao političke simpatije za Putina, a da je zauzvrat Kremlj, dobacujući u javnost materijal koji bi mogao kompromitovati Hilari Klinton, “pomogao” da Tramp dobije izbore.

Rusija pridodata naknadno

Žestina tih unutar-američkih optužbi Trampa za njegovu tobože postojeću rusku vezu ili naklonost (to “tobože”, ne može se izbeći sve dok se umesto pretpostavki ne obelodani nešto što je činjenica!) ubacila je u sankcioni paket i Rusiju, opisao je američki proces nemački Dojče vele. Naknadno, jer prvobitno, paket je bio adresiran na Iran i Severnu Koreju. Međutim, u meri u kojoj su sledila jedno za drugim politička isleđivanja (svedočenja), povodom “ruskog traga”, stvarala se, narastala i zgušnjavala

klima u kojoj je bilo mogućno regrutovati i većinu za to da se spisku kažnjenih pridoda i Rusija.

Zakon o sancijama naciljan je u energetski sektor i druge ključne segmente ruske ekonomije. Sankcije su konstruisane da najteže pogode rudarstvo, metale, transport i železnicu Rusije, mada i ekonomiju te zemlje uopšte.

ambassador-kislyak-s

Ruski ambasador Kisljak u Vašingtonu prisustvovao pristupnom govoru Donalda Trampa u Kongresu 1. marta 2017, na fotografiji sa predstavnicima Demokratske stranke

Bez obaziranja na saveznike u Evropi

Obnovljene sankcije “mogu Donaldu Trampu svezati ruke, ali i učiniti zategnutim trans-atlantske veze”, zaključuje u utorak nemački Dojče vele. Tekst je tako sročen da bi predsedniku Trampu bilo teško da ih ukloni. Ali zakon sadrži takođe i paragraf “koji bi mogao povećati zategnutost (u odnosima SAD) sa Evropom”, obrazložio je DW.

U Vašingtonu je “uveliko zanemarena” činjenica “da novi zakon može još više zategnuti već i onako napete trans-atlantske odnose, jer sadrži paragrafe koji predviđaju kazne za preduzeća koja Moskvi pomažu da gradi provodnike za izvoz energije”, piše Dojče vele.

“Kako su evropske kompanije mnogo više u energetskim projektima koji uključuju Rusiju nego one u SAD, one bi bile neproporcionalno više pogođene potencijalnim kaznama za poslovanje s ruskim firmama”, kaže DW.

merkel-opera-s

Bayreuth, 25.07.2017 - nemačka kancelarka sa suprugom dolazi na otvaranje operskog festivala u Bajrojtu: Angela Merkel, Joakim Sojer (Joachim Sauer)

Demarš Berlina i Beča

“Za Evropu je u tom smislu od posebnog značaja Severni tok 2, kontroverzni gasovod namenjen dostavi ruskog prirodnog gasa dnom Baltika. Nemačka i Austrija, domaćini velikih energetskih kompanija koje bi negativno bile pogođene novim zakonom, izrazile su snažno protivljenje aktiviranju te mere.

Kancelar Nemačke Angela Merkel nazvala je američki plan “neobičnim”, preneli su nemački mediji. Službeni govornik kancelara preneo je zabrinutost gospođe Merkel zbog mogućne štete sankcija za evropsku ekonomiju, preneo je DW.

Šef diplomatije Nemačke Zigmar Gabrijel i kancelar Austrije Kristijan Kern istupili su povodom toga u javnosti zajedničkim saopštenjem.

“Snabdevanje Evrope energijom je stvar Evrope, a ne Sjedinjenih Država Amerike”, rečeno je u saopštenju. Sankcije su usmerene na “istiskivanje sa tržišta Evrope gasa iz Rusije” u korist tečnog gasa iz Amerike, rečeno je u dokumentu.

Pretnja sankcijama evropskim firmama koje su aktivne i na teritoriji SAD, ukoliko učestvuju u Severnom toku 2, “sasvim je nova i vrlo negativna dimenzija u evropsko-američkim odnosima”, rečeno je u saopštenju.

“EU je zapretila koracima odmazde, bude li novi zakon vodio kažnjavanju evropskih kompanija”, naveo je nemački medij.

DW prilaže mišljenja nekolicine američkih eksperata koji smatraju da je Vašington moralo da se u ovoj svojoj stvari konsultuje i sarađuje s partnerima u Evropi, naročito s Nemačkom, i da se sporazume o svojoj nameri. Tim putem se išlo tokom američko-evropskog usaglašavanja o prethodnim sankcijama Moskvi.   

Dobili ono od čega su bežali

Za Trampa i Putina, sankcije su nazadovanje koje su obojica hteli da izbegnu, komentarisao je u nedeljnom izdanju Njujork tajms, prognozirajući da će američke ekonomske kazne Rusiji biti sigurno ozakonjene.

Tokom 2016, i Tramp i Putin su prigovarali da su sankcije Rusiji najveća smetnja u srozanim odnosima dve super-sile, a sada je jasno da sankcije ne samo što ostaju nego su u izvesnoj meri i proširene – što je “doslovno ishod koji su dva predsednika htela da izbegnu”, kaže NYT.

Američki list potseća kako su državni sekretar Reks Tilerson i drugi visoki zvaničnici “energično lobirali da se Trampu sačuva pravo da Rusiji ukloni sankcije potezom pera – onako kako je predsednik Barak Obama imao mogućnost da to učini u pregovorima sa Iranom”. Time bi Trampu ostala mogućnost da vodi politiku i angažuje se u odnosima s Moskvom. Ovako, lišen je te mogućnosti za predsedničku politiku.

Tramp neuveren u vinost Rusije

Antoni Skaramuči, predsednikov novi direktor za komunikacije ponovio je “poziciju Bele kuće da Tramp i dalje ostaje neuveren u evidenciju da je vinovnik izbornog hakovanja Rusija”, naveo je američki list. Skaramuči je rekao da “Tramp ne može odvojiti obaveštajne nalaze od svog emotivnog osećaja da je celo pitanje samo iskorišćeno da se podstakne sumnja u njegovu legitimnost kao predsednika”, citiran je Skaramuči.

U utorak, šef SAD je pokrenuo pitanje ukrajinskog, Parošenkovog mešanja u američke izbore, javnim angažovanjem za Hilari Klinton. Zašto se to ne istražuje, tvitovao je šef SAD.

Protagonisti udara na Rusiju sankcijama očekuju da će američke mere otežati nastojanja Moskve da se zemlja izvuče iz ekonomskih neprilika, navodi NYT.

“Rusija batrga s jedva jedan odsto rasta i nove sankcije, mada i one još ne drakonske, neće umanjiti njene muke”, komentariše taj list. Ruske banke i kompanije koje su u periodu pre 2014. uzele zapadne kredite imaće problem uskraćenih mogućnosti za zaduživanje da bi se vratili zajmovi dospeli za otplatu.

Moskva će odgovoriti

Kris Vifer, partner u Makro-edvajzori, koja radi sa inostranim investitorima u Rusiji procenjuje da će američke mere još više naškoditi u pokušaju animiranja stranih investitora za ulaganja, potenciranjem da je “Rusija rizična”, naveo je NYT.

Američkim entitetima zabranjeno je da ulaze u poslove s bilo kojom kompanijom u kojoj ruski građanin ili kompanija imaju više od 33 odsto učešća. Očekuje se da će to podstaći na opreznost zapadne banke, kada je reč o Rusiji.

Mnogo još ima pojedinosti u ovoj aferi, ali cilj kreatora sankcija je jedan – onemogućiti Donaldu Trampu da pokuša političku normalizaciju s Moskvom, o čemu je govorio tokom predsedničke kampanje.

Odgovor Moskve na produžetak i pooštravanje američkih sankcija nije poznat, ali uslediće, najavljen je.

Obnovljene sankcije “ozbiljno će pogoditi bilateralne odnose” odnose dve zemlje, izjavio je zamenik šefa ruske diplomatije Sergej Rjabkov, preneo je u utorak britanski Bibisi. Spremljene mere su “opasna mina” ispod samog fundamenta tih odnosa, rekao je Rjabkov.

“Sve je to vrlo zabrinjavajuće. Ne vidimo ni jedan znak da se rusofobna histerija koja je zahvatila čitav Kongres SAD smanjuje”, citiran je Rjabkov.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...