Devetnaest plus Tramp

Petar Popović

Ako se i dogodi, pa G20Hamburg, zbog Trampovog “Amerika pa celi svet”, i ne bude u odlukama ono što bi trebalo da bude – taj događaj u petak i subotu već do sada je, još u fazi priprema, uspeo kao politički vašar sa bezbroj šarenih ringišpila
Hamburg, 05.07.2017 - protest povodom samita G20 (7.i 8. jula) u Hamburgu

Svetskih devetanest plus Tramp – i tako bi se, s ne malo razloga, mogao nazvati susret vođa Grupe 20 ( najrazvijenih država sveta ) koji bi u petak i subotu, tokom debate u Hamburgu, organizovane od domaćina tog skupa Nemačke, trebalo da se slože o nekoliko gorućih pitanja čovečanstva. Na primer – ostaju li vodeće ekonomije privržene sadržaju i obavezama koje je koncem 2016, posle godina nastojanja uzmicanja i napredaka, izrazio Pariski sporazum o klimi. Hoće li ratifikovati svaka svoje tada preuzete i “kalendarski” utvrđene obaveze smanjivanja ugljen-dioksida izlučenog u atmosferu?

Ili, da li će “globalna ekonomija” osigurati i očuvati svoju “globalnost”, ili će biti razbijena diktiranjem pravila od jačih ekonomija? Da li će se svet udružiti protiv terorizma? Da li će tvrđava Evrope zatvoriti kapije pred izbeglicama?

Protiv prve krize zajednički

To su pitanja iz “agende” koju su Nemci, istrajnom diplomatskom aktivnošću kancelara Angele Merkel u kampanji usaglašavanja, spremili za G20.

Nedostaje vrlo malo (dve godine) pa do ovo nemačko domaćinstvo “dvadesetorici” bude nekako i jubilarno. Prvi put, države tog kluba okupile su se 1999, u Berlinu – mada samo na nivou ministara finansija i šefova centralnih banaka.

Inicijativa je bila pokušaj da se dođe do zajedničkog odgovora na finansijsku krizu u Aziji 1997./1998. – prvi potres svetskih razmera u tek započetoj “liberalnoj globalizaciji”.

Krize su izrazile svojstvo uzajamne povezanosti, zapaža tim povodom ruski analitičar Fjodor Lukjanov. Pokazalo se da je “spasavanje utopljenika samo njihovim sopstvenim rukama ( tj. protekcionističkim merama ) bez efekta i čak kontra-produktivno”.

“A uvidelo se i u kojoj je meri deformisano predstavništvo država u međunarodnim finansijsko-ekonomskim institucijama”, piše analitičar. Tek, od tada je počelo da se govori o ulozi ekonomija u razvoju u globalnoj upravi, a uzlet G20 na politički Olimp usledio je 2008, kada se učinilo da s bankrotom Leman Braders počinje da se ruši ekonomija celog sveta. Hitan sastank G20 na inicijativu Vašingtona trebalo je da svetu pošalje “pozitivan signal”, što se i dogodilo. Bekstvo nazad u protekcionizam izbegnuto je, navodi ruski analitičar.

Amerika pa celi svet

Danas, signal Vašingtona svima ostalima u G20 sasvim je suprotan, u čemu i jeste kontradiktornost a i pitanje političkog ishoda sastanka u Hamburgu. U Hamburg dolazi Donald Tramp – predsednik SAD s politikom “Amerika pre svih”.Sporazum o klimi? Ne, ne odgovara američkim ugljenokopima. Radna mesta u SAD, rad Amerikancima. Evropi, zapovest da uvozi američki gas...

Kancelar Angela Merkel, koja je povodom dolaska u Hamburg, govorila s predsednikom telefonom, uočljivo nastoji da sačuva mir, ali je uznemirenost domaćina koji nije u stanju ni da nasluti mogućni razvoj događaja očevidna. Nemački Dojče vele prenosi ocenu Angele Merkel posle telefoniranja da je u debati sa Amerikancima “preostalo mnogo trnovitih pitanja”. Razlike su oko otvorenosti trgovine, klimatskih promena, migracije.., nabrojao je pojedine od njih DW.

Ulogoreni demonstranti

Ipak, ako se i dogodi pa G20Hamburg, ne bude u odlukama ono što bi trebalo da bude – taj događaj već do sada je, još u fazi priprema, uspeo kao politički vašar sa bezbroj šarenih ringišpila. Pre nego što su u grad stigli svetski lideri, u Hamburgu, primera radi, već logoruju njihovih politički protivnici. Ne opozicioni rivali – protivnici, koji to “društvo” elite optužuju da su elita eksploatatora.

Međutim, Nemačka brani stanovište da svi imaju pravo na svoje mišljenje i reč, pa i demonstranti koji pristižu u Hamburg nedeljama ranije i sa svih strana.

Nemački Savezni ustavni sud odlučio je u korist dopuštanja protesta. Demonstracije su u skladu s ustavnim pravom na slobodno okupljanje, stanovište je suda.

Hamburg ne želi “da se grad preobrati u tvrđavu”, objavio je povodom okupljanja G20 hamburški Senat, rekavši da se Hamburg oseća obaveznim da garantuje prostor i onima koji stižu da bi protestvovali protiv tog događaja.

I čamcima u Hamburg

Pre okupljenih političkih vođa, do grada je još nedelju dana ranije stigao organizovani “Talas protesta” – dve stotine čamaca prispelih kanalima i stotine i hiljade “pešadije” demonstranata protiv G20. Demonstranti pokušavaju pritisak u pravcu “ozbiljnih političkih promena”, citiran je medijima službeni govornik “Talasa protesta”.

U strahu da će u vreme događaja naslove zapleniti incidenti, alijansa organizatora je demonstracije u sopstvenioj režiji počela nedelju dana pre samita. Dok nije prejaka galama. Oni žele da “političari čuju njihovu poruku”.

“Želimo da se ojača demokratija, da se bolje zaštiti klima, tražimo socijalnu pravdu i pravičan globalni trgovinski režim”, citiran je govornik poduhvata.

Veći broj aktera stoji iza organizacije tog pohoda protesta – Nemačka sindikalna konfederacija, Grinpis, Oksfam i još tuce drugih, koji su već rekli da su “protiv nasilnih protesta”. 

Paralelno, još pre samita je počelo primicanje Hamburgu i pristalica “direktne akcije”, sa sasvim suprotnom taktikom. Reč je o spektru krajnje levice i anarhista. Policija je objavila svoju procenu prema kojoj se računalo s  prisustvom četiri hiljade tih spremnih na nasilje, naspram oko sto hiljada ukupno očekivanih demonstranata.

Požari na železnici

Procenjeno je da su prvi akti sabotaže povodom G20 požari na mreži nemačkih železnica 19. juna, iza kojih je stala organizacija “Zatvori G20: Iščupaj Hamburg iz mreže.”

U medijima se ukazao snimak balkona i poruka na razapetom platnu sa stregnutom crveno objenom pesnicom: “Zgromimo G20 odmah! I borimo se s patrijarhalnošću, rasizmom i kapitalizmom svaki dan!”

Ovi protestujući saputnici samita nekih tri hiljade šatora za oko deset hiljada ljudi, i aktivnost u vezi s tim počela je još meseca juna.

Čak i teško je navesti ko demonstrira – oko 170 organizacija izlazi u subotu u protest pod parolom: “Solidarnost bez granica umesto G20!” Opisujući sebe kao snagu “za odbacivanje ovog hladnog i surovog sveta globalnog kapitalizma”, protest “Solidarnost” će uključiti nemačke glavne opozicione partije, levičare, zelene, dva sindikata metalaca i celi spektar drugih, uključujući komuniste i socijaliste.

Takođe, postoji i čitav spektar stvari koje demonstrante motivišu da negoduju: zatvaranje granica Evrope za 65 miliona izbeglica “pred njenim vratima” ( naveo je cifru nemački Dojče vele ), porast “rasizma i otvorene mržnje”, “neosporiva i preteća stvarnost klimatskih promena” i “ogromna svetska nejednakost”.., pojedini su od motiva za mirnu pobunu.

“A oni koji su politički odgovorni odgovorni za tu humanitarnu i socijalnu katastrofu žele da se 7. i 8. jula sastanu u Hamburgu”, citirali su mediji iz poziva na protest. “Govore o partnerstvu s Afrikom, a celi taj kontinent skoro više i ne postoji”, citirano je u štampi.

Nekih 77 nevladinih organizacija, levičarskih partija, “mislećih formuma”, sindikata i drugih, objavilo je “alternativni samit”, dva dana pre skupa G20, s namerom da debatuju o prevladavanju “siromaštva, ekspoloatacije, nasilja nad prirodom i njenog razaranja”.

Pojasevi obezbeđenja

Oko konferencijskog centra bezbednosne službe su uspostavile dve sigurnosne zone, i ta dva pojasa su bila pod nadzorom već nedeljama pre skupa. To je promenilo život ljudi koji žive u nadgledanim zonama, jer je naloženo da kod sebe imaju sve vreme lične isprave. Bilo je doćana koji su iz tih razloga zatvoreni da i ostanu zatvoreni sve dok ne prođe “svetska gužva”.

Nekoliko stotina osnovaca školaraca oslobođeno je dolaska 6. i 7. jula u školu. Nad jednim domom za stare osobe osvanula je parola da je “poželjan mir”. Ako hoćete da demonstrirate ne morate baš ovde, poručio je neko u ime doma.

“Pa oni se moraju negde sresti i razgovarati!”, registrovala je štampa jedan od bezbroj različitih komentara građana na ulici.

Mada, bilo je i prigovora “zašto u centru grada”, da razgovaraju, “mogli su ih odvesti negde dalje”.

To, razumljivo, nije bilo i mišljenje gradonačelnika Hamburga Olafa Šolca, koji je izjavio da je događaj velika stvar za Hamburg, i da se od toga ne treba sklanjati.

Kampovanje sudija

Miljama daleko, južno od reke Elbe, organizovan je ipak i privremeni centar za one koje privede policija, opskrbljen sa 400 mesta za pitomce. Odmah uz prostor za “klijente” spremljeni su i kontejneri za sudije. Od sudija se očekuje da za ovu specijalnu priliku ne postupaju u svojim redovnim sudskim prostorijama.

Najzad, i nekoliko zanimljivosti druge vrste u vezi sa samitom. Ko od lidera dolazi u Hamburg sa najviše pištoljdzija ( ako uzmemo slobodu da tako nazovemo telohranitelje )? SAD su prijavile i dobile od Nemaca dozvolu za njih jedanaest. Međutim, Brazil će ih imati trinaest, naveo je Dojče vele. Lidera Južne Afrike čuvaće njih desetorica...

Hoteli u Hamburgu zaposednuti su tokom dva ili tri kritična dana svi do jednog, i početkom nedelje je u novinama pisalo da mesta nisu rasprodata još samo u jednom, s cenom od 471 dolar za jedno noćenje.

Bal dvorana dnevna soba saudijskog kralja

Hamburški “For sizons” je, opisuju nemački mediji gradski najluksuzniji hotel. Amerikanci su nastojali da se baš taj hotel zakupi za predsednika Donalda Trampa. Međutim, skupi prostor za smeštaj Beloj kući je ispred nosa odnela Saudi Arabija – rešivši time problem 160 soba... od 400 koliko je Saudijcima potrebno.

Hotelska dvorana za balove promeniće za to nekoliko dana svoju namenu, s obzirom da će se na zahtev saudijskog kralja Salmana ibn Abd al-Aziza preurediti u njegov dnevni salon. DW navodi da će kralj, da bi sve bilo kako je on naučio da bude, da dopremi i sopstveni tron na kojem obično sedi a da će u Hamburg prispeti i pozlaćeni eskalator niz koji bi trebalo da siđe pri izlasku iz aviona... 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...