Tramp i Merkel probili led

Petar Popović

Teme NATO, Rusija, trgovina. Nemački početni ton mekši i upućuje na kompromis. Ukrajini potrebno bezbedno rešenje, ali i odnosi sa Rusijom su važni takođe, izjavila kancelar Nemačke
(foto, Vašington, 17.03.2017 - susret američkog predsednika i nemačke kancelarke: Donald Trump, Angela Merkel)

“...Susret koji bi mogao nagovestiti budućnost transatlantskog saveza i uobličiti radne odnose dvoje najmoćnijih svetskih lidera”, ocenjuje Rojters već prvom rečenicom iz Vašingtona, javljajući u petak uveče o rukovanju Donalda Trampa i Angele Merkel u Beloj kući, prvi put posle američke smene u vrhu, međutim, pre radnog razgovora dvoje lidera koji je usledio posle ceremonijala dočeka, a čije su teme bile NATO, Rusija i ekonomija. Tačnije, sudbina dalje slobode (globalnog) trgovanja – koja je, sa stanovišta velikih strepnji Berlina, dovedena u opasnost Trampovim nagoveštenim namerama da reducira američki uvoz. U takvom slučaju, pre svega nemački.

NATO, Rusija, trgovina

Namera kancelara pred polazak na put preko okeana (uzgred, i odloženog za dva dana uz Trampovu telefonom, lično kazanu preporuku gospođi Merkel da ne kreće kako je bilo zakazano 15. marta, jer se u Vašingtonu baš tada očekivala snežna oluja!) bila je da u sve tri stvari iznese argumente nemačkog (opreznog) neslaganja sa “opaskama” za koje se u Nemačkoj pretpostavlja da su Trampov predsednički stav. Da novog šefa SAD, po mogućstvu, skloni bliže gledištu da Evropa ne može Americi biti nevažna, jer će SAD odsad brinuti prvenstveno o sebi. Zatim, da NATO nije “zastareo” nego je potreban i dalje, a jeste – treba Evropljani da izdvajaju više novca za finansiranje odbrane. A onda, da se Rusiji ne sme popuštati. Rusija ne deli “evropske vrednosti”. Potrebno je pritiskati je i dalje sankcijama, sve dok njena strana ne bude ta koja će u Ukrajini popustiti. I najzad, ili najpre, izneti Trampu nemačke argumente o važnosti slobode trgovanja.

tramp-merkel-ovalna-soba

Vašington, 17.03.2017 - američki predsednik Donald Trump i nemačka kancelarka Angela Merkel

Kaži, ali pazi kako

Međutim, govoreći sve to, Angela Merkel je u ime interesa nacije morala da sebi natovari i jedan poseban zadatak – da sve to što će reći bude kazano na način koji neće ugroziti mogućnost državničkog komuniciranja u budućnosti.

Mnogo je o tome pisano ovih dana u nemačkoj štampi. Gospođa kancelar mora izbeći na svaki način da zvuči kao učiteljica, rečeno je. Tramp, kojem je ta štampa, i kada je već izabran, osporavala da ima takta, neće trpeti takva predavanja, cenjeno je.

Tramp, temparament preduzetnički ekspolozivan, dok je Nemica čelične volje, tiha i razložna. Reč je o dva teško uklopiva profila. Tramp, kod kuće i dalje pod vatrom pristalica poražene Hilari Klinton, Merkel – prva među njenim evropskim navijačima sve vreme tokom kampanje.

Još je u svežem sećanju emotivni oproštaj i Merkel i Berlina od tada odlazećeg sa dužnosti Baraka Obame. Hilari Klinton i Obama su američki šampioni borbe “za civilizacijske vrednosti”. Sada, poslednji bedem tih vrednosti, posle poraza američkih demokrata na izborima, brani Nemačka Angele Merkel.

Ali nemačka štampa ispratila je Merkelovu na put, čvrsto verujući da će gospođin diskretni šarm nadjačati čak i manire ovog preduzimača u Beloj kući. Berlinu, najvažnije je pitanje ekonomija.

Pedeset milijardi evra trgovinskog suficita

Tramp želi da zaštiti SAD, izolojući američku ekonomiju unutar globalne. Eventualno, podižući barijeru oporezovanog uvoza po stopi od 20 odsto – čime bi onda, sredstvima prikupljenim da carina, podsticao izvoz američkih proizvoda.

Saglasno nemačkim analizma uoči posete, takva Trampova politika, ukoliko se ostane pri najavama, bila bi težak udarac Nemačkoj. Nemačka ekonomija “sva” počiva na izvozu. Četrdeset odsto njene vrednosti zavisi od prodaje nemačkih proizvoda drugim državama.

Deset odsto nemačkog izvoza je izvoz u SAD – ali taj deseti deo Nemačkoj pridonosi 107 milijardi evra (114 milijardi dolara) godišnje. Pedeset milijardi evra više u odnosu na vrednost izvoza američke robe u Nemačku!

I tu je sada srž ekonomske teme, obuhvaćene razgovorom dvoje lidera.

Pod sekirom milion i po radnih mesta

Ostane li Tramp pri onome o čemu je govorio, i tokom kampanje i pri preuzimanju dužnosti predsednika – u Nemačkoj bi se smesta dovelo u pitanje čak milion i 600 hiljada radnih mesta, objavljeno je u Frankfurter alemajne cajtungu, iz pera jednog stručnjaka. Međutim, mač je sa dve oštrice, upozorio je stručnjak – 600 hiljada tih radnika, čija bi mesta došla u opasnost gašenja, radnici su američkih kompanija aktivnih u Nemačkoj.

Opet, obratno – 672 hiljade radnika koji bi možda izgubili posao, ukoliko nemačke kompanije u SAD zatvore kapije i spakuju se, su Amerikanci, lokalna radna snaga.

Kivan na BMW

U intervjuu za Bild (januara), šef SAD je zapretio da će “na svaki uvezeni BMW nametnuti još i 35 odsto uvoznog poreza”, carine.

Ta izjava unervozila je nemačke auto-proizvođače. Petnaest odsto svih nemački proizvedenih automobila prodaje se u SAD. Američki uvoz nemačkih automobila nadmašuje jedino Velika Britanija čiji su poslednji proizvođači nekada čuvenih kola zabravili kapije u vreme Margaret Tačer. Kontra-argument Nemaca je da najveća fabrika BMW nije u Nemačkoj, nego u državi Južnoj Karolini, u SAD.

Traži li Tramp rat, biće ga

Spremajući se za težak zadatak u Vašingtonu, da Donalda Trampa, brzog na “političkom pištolju”, pokuša da navede da zastane i zagleda u obe strane u vis bačenog novčića – Angela Merkel je iz svog resora ekonomije dobila bogato punu fasciklu sličnih podataka i sličnih argumenata. Jedno od tih upozorenja je i okolnost da američke firme zavise u određenim slučajevima i od uvoza delova za svoje finalne proizvode. A sve je to izraz više decenija života međunarodno povezane ekonomije, te fakat koji takođe upućuje da uhodanu praksu ne treba prekidati “šok odlukama” .

Ipak, pred polazak Merkel na put, logika i argumenti nisu pomogli da se kancelar otprati uz optimistička očekivanja. U javnosti Nemačke moglo se čuti da se Tramp ne odlikuje time “što mari za ono što govori većina ekonomista” (Dojče vele).

Dakle, sve je u Berlinu pročešljano, složeno i stavljeno u tašnu Angele Merkel, da joj tamo, preko okeana bude pri ruci. Ali u toj fascikli nisu samo apeli Americi već i upozorenje Nemačke predsedniku Trampu, Vašingtonu – da se nada otporu Nemačke i Evrope, ukoliko krajnji američki izbor bude trgovinski rat.

OK, ali neka plate za NATO

Pojava dvoje lidera pred štampom usledila je posle razgovora. “Upitan da li su razgovarali o NATO, Tramp je rekao da su razgovarali o mnogo stvari”, izvestio je u prvoj kratkoj informaciji Rojters.

Prva šira verzija vesti ukazala se međutim na sajtu ruske Raša tudej.

“Naše dve nacije dele mnogo zajedničkog, uključujući želju za bezbednošću, prosperitetom i mirom”, citiran je na sajtu RT Donald Tramp.

U odnosu na NATO, čije je članove ranije kritikovao zbog minusnog finansiranja, “predsednik je isturio maslinovu grančicu, mada je ponovio svoje zahteve”, javlja ruska stanica i citira: “Ja sam podvukao kancelaru Merkel svoju čvrstu podršku NATO, kao i potrebu da naši NATO saveznici plate fer udeo u troškovima odbrane. Mnogo nacija duguje ogromne sume novca iz prošlih godina, i to je vrlo nefer prema SAD.”

Bezbedno za Ukrajinu a bolje i s Rusijom

RT kaže da je Tramp zahvalio Angeli Merkel za njenu privrženost većim izdvajanjima za odbranu, kao i za njeno liderstvo u podršci NATO u Avganistanu, uz cenu u životima preko 50 poginulih nemačkih vojnika.

“Ja sam joj zahvalio, kao i francuskom predsedniku, za predvodništvo u rešavanju sukoba u Ukrajini, gde mi idealno težimo mirnom rešenju”, citiran je Tramp od RT.

Pominjući imigraciju, tačku prethodnog sporenja sa Angelom Merkel u javnosti, zbog nemačkih široko raširenih ruku pred kolonom od milion ljudi sa Bliskog istoka, Tramp je rekao: “Imigracija je privilegija, nije pravo, i bezbednost naših građana je ono što uvek dolazi prvo!” Rekao je, međutim da je savez Amerike i Nemačke “temelj vrlo obećavajuće budućnosti”, javila je RT.

“Imali smo vrlo dobru prvu razmenu gledišta”, izjavila je saglasno RT Angela Merkel.

“Ona je zahvalila Trampu za privrženost SAD Minsk - procesu u Ukrajini. ‘O Ukrajini mora postojati sigurno i bezbedno rešenje, ali i odnosi sa Rusijom se moraju popraviti takođe’, izjavila je Angela Merkel.

Merkel se složila s Trampom da trgovina mora biti pravičnija, s jednakim dobitkom za partnere. Sa svoje strane, predsednik SAD je izjavio da “ne veruje u izolacionalističku politiku” u ekonomskim odnosima.

Nemački izveštaji pojavili su se na sajtovima značjno kasnije u odnosu na RT, međutim bez toliko navedenih pojedinosti i, što je uočljivo, uz izrazit manjak onoga što je (i kako je) u istupanjima lidera rečeno o Ukrajini. Nemačka spuštena početna lopta nekome ne odgovara. Međutim, za dalje analize ovog vrlo važnog političkog susreta biće vremena.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...