Antiruski korset oko Trampa

Petar Popović

Šef SAD “bandažiran” saradnicima - sledbenicima politike bedema prema Rusiji. Za iščekivanje boljih političkih odnosa Vašingtona i Moskve sve manje osnova
(foto, Američki senator Džon Mekejn osmehuje se dok prima majicu od ukrajinske novinarke i političarke Svitlane Zališčuk, poslednjeg dana konferencije o bezbednosti: Republikanski senator u nedelju pozvao je predsednika Donalda Trampa da preduzme mere protiv Rusije zbog tvrdnji da se Moskva mešala u izbore koji su ga doveli na vlast - Minhen, Nemačka, 19. februara 2017. DPA preko AP)

“U Kongresu (SAD), 2017. će biti godina šutiranja Rusije u stražnjicu”, izjavio je pred forumom Minhenske konferencije o bezbednosti američki senator, republikanac, Lindzi Gream.

Gream je jedan iz snažnog tabora senatskih “jastrebova”, republikanaca i demokrata podjednako, energičnih protivnika bilo kakvog popuštanja u krajnje zategnutim političkim odnosima Vašingtona i Moskve.

Prošle nedelje, četvoro tih senatora je doputovalo u Minhen – republikanci Džon Mekejn i Lindzi Gream i demokrati Kris Marfi i Dženi Šahin, samo da bi učesnicima Konferencije (tradicionalno, uvek u Nemačkoj) preneli tu svoju poruku o solidnoj trajnosti američkog nepopuštanja Rusiji.

minhen-gream-marfi-

Minhen, hotel Baerišer hof, 19. februara, 2017. - Američki senator Lindzi Grejem (levo) i njegov zemljak, senator Kristofer Marfi tokom razgovora trećeg dana na konferenciji o bezbednosti u Minhenu (MSC), kada je pomenuo i zahtev predsedniku Trampu  za „šutiranje Rusije u stražnjicu“ zbog navodnog mešanja u prošlogodišnje američke izbore 

Nove američke sankcije Rusiji?

U Vašingtonu, u zamahu je inicijativa unutar Senata da se u Kongresu SAD izglasaju još jedne sankcije Rusiji, uz podršku obe partije. Nove sankcije trebalo bi da budu kazna Moskvi “za hakovanje” i “pokušaj uplitanja u američke izbore”, saopštio je Lindzi Gream.

Gream se nada da će takva ruska aktivnost biti dokazana izveštajima američkih (obaveštajnih) službi. U Minhenu je izjavio da će više od 75 (od ukupno 100) članova američkog Senata podržati predlog inicijatora daljih sankcija. Greamov cilj je da te sankcije, pošto ih Kongres odobri, “spusti Trampu na sto”.

“Nadam se da će on tada razumeti da bi kao lider slobodnog sveta morao da radi s nama, da se kazni Rusija”, saopštio je forumu u Minhenu 2017. Lindzi Gream.

Nedoumice i nervoza u Evropi 

Redovna Minhenska konferencija otvorena je prošle nedelje u krajnje neredovnim okolnostima, u atmosferi neizvesnosti članica NATO pakta u odnosu na dalju subinu vojnog saveza. Da li će NATO i u buduće biti mašina sa Amerikom u glavnom sedištu? Ili će SAD dići ruke od vojnog saveza koji su svojevremeno izgradile, i nezainteresovane za evropski integracioni proces, pakt prepustiti Evropi?

Šta se u Evropi može dogoditi u takvom slučaju?

Okretanje Amerike na svoju stranu označilo bi kraj poretka na kontinentu uspostavljenog posle Drugog svetskog rata. Otvorio bi se put okolnostima u kojima bi se prozvanom za bezbednost Evrope osetila ekonomski i politički vodeća Nemačka. Kakve bi odnose Nemačka u takvom slučaju gradila sa Francuskom, Britanijom i Rusijom? I tome slično – mnogo je, neočekivano i odjednom, ranije nepostojećih pitanja, tokom sedam decenija kada se o mogućnosti da Amerika Evropi nekada okrene leđa nije ni razmišljalo.

merkel-pens-minhen

Majkl Pens i Angela Merkel u Minhenu 18. 02. 2017. - Američki potpredsednik Majk Pens poručio je na Bezbednosnoj konferenciji u Minhenu da će nova administracija SAD podržati NATO i stati uz Evropu

Mutna voda tviter-Trampa

Već je banalno ponavljati kako je sva ta politički mutna voda pokuljala poljem oslobođena tvit-porukama tek ustoličenog predsednika SAD Donalda Trampa. Esencijalno kratkim izjavama, bez šire objašnjenog pravca predsednikovih namera i rasuđivanja – te i mogućnosti da se valorizuje šta predsednikove poruke znače.

Recimo, tvit da je NATO “zastareo”. A da je osim toga još i preskup, jer gro troškova vojnog saveza snose sve vreme SAD.

Najveći broj drugih članica “vozi se fraj”. Ne izdvajaju obaveznih dva odsto BDP za finansiranje odbrane, a sasvim lagodno se pozivaju na član 5 statuta NATO i očekuju zaštitu čak i američkim nuklearnim oružjem.

Druga takva tvit-jeres je Trampova pohvala Britaniji zbog Bregzita. Mudro je okrenula leđa Evropskoj uniji, koja je, zapravo, samo ljuštura sve vreme narastajuće Nemačke. I drugi će u EU stopama Britanaca...

A treća, i od američkih “jastrebova” dočekana “na nož”, je poruka (ili čak nekoliko poruka) – suštinski - o mogućnosti pronalaženja čvršćeg tla u močvari opasno zaoštrenih odnosa SAD i Rusije, ukoliko to bude odgovaralo američkim interesima, tvitovao je Donald Tramp. Vladimir Putin je lider kojeg on uvažava, nagovestio je.

putin-medvedev-sojgu-s

Moscow, 23.02.2017 - ruski predsednik Vladimir Putin, ruski premijer Dmitrij Medvedev i ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu na ceremoniji polaganja venaca na spomenik Neznanom junaku u Moskvi, povodom Dana branilaca otadžbine

Frankeštajn “nagodbe” s  Putinom

Povezivanje prve, druge i treće teze u celinu, prizvalo je ne samo u Evropi nego i u SAD, kod Trampovih rivala i neistomišljenika, Frankeštajna predsednikove hipotetične politike – da Evropu i NATO prepusti sudbini, a da Ameriku usmeri ka sporazumevanju sa Rusijom.

Nemogućno je zaključiti u kojoj meri je bliska stvarnosti hipoteza te vrste, zato što je Donald Tramp trgovac, nije političar. Ne postoje Trampove ispisane teorije ili analize spoljne politike i gledišta.

U svakom slučaju, Trampova, makar i slučajno pomenuta mogućnost interesnog usaglašavanja Vašingtona i Moskve uzrokovala je zbijanje redova njegovih američkih neistomišljenjika. Pokazalo se da to nisu samo Demokratska stranka i sledbenici na izborima poražene Hilari Klinton. U “ruskoj političkoj stvari”, opozicionom taboru demokrata aktivno su pristupili i brojni republikanci.

“Establišment”, taj kojem je Tramp bacio rukavicu govorom pri inauguraciji, kazujući ratoborno kako je važno da je on konačno u Beloj kući a uz njega su sada birači koji su predsedniku dali glasove, nije oklevao. Nevidljiva ruka mehanizma koji izražava savršenstvo procedura u funkciji, posegnula je, i predsednika takvog kakav je proizveden slobodnim izborima, osigurala od skretanja u odnosu na raspoloženje “Establišmenta”.

nato-us-baltic-russia

Američki vojnici po sletanju na aerodrom u Poljskoj, na putu prema Litvaniji, Letoniji i Estoniji na vojnu vežbu 2015. godine

Korektori trampizma

Oko šefa SAD utegnut je korset saradnika – generala Dzejmsa Matisa državnog sekretara za odbranu, Reksa Tilersona državnog sekretara za spoljne poslove, generala Herberta MekMastera savetnika Bele kuće za nacionalnu bezbednost, koji o sve tri kontroverzne teme –  NATO paktu, EU i Rusiji, dele američko tradicionalno mišljenje.

Savršenstvo dejstva američkog mehanizma u tome je, što je sve te ličnosti, sa stanovištima kontrastnim njegovim, u formi sopstvenog slobodnog izbora predložio Donald Tramp. Kongres i Senat izašli su mu svojom podrškom izbora u susret.

General Majkl Flin, prvobitni savetnik za bezbednost, blizak ideji o potrebi sporazumevanja s Rusijom, prinuđen je na ostavku. Srušen je aferom štampe i službi bezbednosti o telefonskom kontaktu sa ambasadorom Moskve i tobožnjem planiranju ukidanja sankcija Rusiji.

nato-v-russia-mapa-s

(Ilustracija Mike Nudelman/Business Insider)

Ohrabrenje NATO saveznicima

NATO pakt, da. Neophodan je u buduće kao i do sada, i to baš tako, isturen duž “Stoltenbergove linije” uz granice Rusije. Doduše, onaj koji finansijski nedovoljno doprinosi izdržavanju pakta, pozvan je da to popravi.

EU projekat ne ostaje bez podrške Vašingtona. Bedem naoružanja i vojske prema Rusiji utvrđuje se i dalje.

S Moskvom se neće pregovarati dok ne učini ustupke u Ukrajini i ne vrati Kijevu Krim.

Ne računajući generala MekMastera, koji još nije bio na dužnosti jer samo što je imenovan, u Minhenu su baš taj sadržajni siže afirmisali i državni sekretari Matis i Tilerson i potpredsednik SAD Majkl Pens. Hrabrili su evropske NATO saveznike, izjavama da se Vašington ne koleba.

Ta njihova misija, u štampi je nazvana razuverevanjem bez razloga pokolebanih saveznika. Senatori, “jastrebovi” pridodali su sižeu razuveravanja upečatljivije naglaske. Recimo, taj o godini američkog kongresnog “šutiranja Rusije”. Ali svrha njihovog samog dolaska u Evropu bila je ista.

Predsednik Donald Tramp nije demantovao ništa od saopštenog u ime Vašingtona. Svoju pažnju i aktivnost Tramp je posvetio unutrašnjoj politici i temama bliže džepu, fobijama i srcu Amerikanaca. Otisnut je u mislima i od NATO, i od Evrope i od Rusije. Videće se da li je to najbolje što je novi predsednik SAD mogao da učini. 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...