Čemu NATO paktu Crna Gora

Petar Popović

Zašto bi Sjedinjene Države rizikovale rat sa stranom silom, uključujući Rusiju, zbog zemlje koja nije bitna za bezbednost SAD, pita američki stručnjak za bezbednost u magazinu Nešnel inerest
(foto, Brisel, 19. maj 2016, Jens Stoltenberg, gensek NATO I Milo Đukanović, tadašnji premijer Crne Gore: Crna Gora dobila status posmatrača u NATO čija će članica postati nakon što se dovrši postupak ratifikacije u svih dvadeset i osam zemalja članica

“Da li je NATO paktu potrebna Crna Gora?”, pita se u američkom Nešnel inerest (The National interest) Čarls V. Penja, viši predavač u Difenz prajoritiz i analitičar u saradničkoj vezi sa američkim sektorima odbrane i bezbednosti, sledi iz notice uz objavljeni prilog. Ako sve ostane kako je planirano, Crna Gora će biti najnoviji član NATO, i to u proleće 2017.

“Ali čime malena balkanska nacija Crne gore doprinosi kolektivnoj bezbednosti NATO I, po analogiji, bezbednosti SAD? Kratki odgovor je: Ne doprinosi”, kaže pisac članka. NATO sada ima 28 članica, i mimo SAD i Kanade, to su sve evropske zemlje. Ukoliko je razlog postojanja NATO - odbrana Evrope, “teško je shvatiti čime Crna Gora doprinosi savezu”, piše Amerikanac (http://nationalinterest.org/feature/does-nato-need-montenegro-18533). “Ukupni BDP evropskih NATO članova je preko 17 biliona dolara. Uz BDP od četiri milijarde dolara, ukupna ekonomska sposobnost Crne Gore da doprinese NATO paktu je beskonačno mala. Uistinu, BDP Crne Gore je oko jednu trećinu dohotka Albanije, NATO najmanje ekonomije. Umesto što pridodaje jednu zemlju s tako sićušnom ekonomijom, NATO paktu bi bolje bilo da učini da sve njegove članice ispune zahtev za izdvajanjem dva odsto BDP za odbranu”, komentariše Č.V. Penja.

Nevažna za bezbednost SAD

Jedine koje ovog trenutka izdvajaju najmanje toliko za odbranu su SAD, Grčka, Poljska, Estonija i Britanija. Nemačka, NATO najveća evropska ekonomija, troši na odbranu svega jedan odsto BDP. Rezultirajući manjak za NATO zbog neodgovarajućih izdvajanja Nemačke i drugih je nešto oko sto milijardi dolara. “Dakle, pridodavanje Crne Gore slabo će pomoći da se ukloni deficit. A s vojskom od oko dve hiljade pripadnika u aktivnoj službi Crnogorske armije, Mornarice i Vazduhoplovnih snaga – takvim kakve su – neće ništa značajno pridodati vojnoj sposobnosti NATO”, piše autor.

“Iz ugla SAD, pridodavanje zemlje kao Crna Gora NATO paktu je negativan ishod. Prvo, Crna Gora ne pridonosi alijansi nikakvu sposobnost, ekonomsku ili vojnu. Drugo, po članu 5 NATO, Sjedinjene Države bile bi obavezne da brane zemlju koja je irelevantna za nacionalnu bezbednost SAD. Ne samo da Crnu Goru niko ne ugrožava, već i da je ta zemlja okupirana od strane sile – čak Rusije – to Sjedinjene Države ne bi učinilo ni malo manje bezbednim. Elem, zašto bi Sjedinjene Države rizikovale rat sa stranom silom – uključujući Rusiju – zbog zemlje koja nije bitna za bezbednost SAD? Još više, Crna Gora bi bila još jedna više evropska zemlja koja ne troši dva odsto BDP na odbranu – što znači samo još više šverca na račun poreskih obveznika SAD”, kaže analitičar.

nato-milo-brise

Milo Đukanović u sedištu NATO u Briselu

Rusija nije opasnost ni za Evropu ni za SAD

Ako išta, pridodati Crnu Goru NATO paktu je potencijalno opasno, s obzirom da se Rusija ne bi radovala takvom ishodu. Štaviše, Rusija je upozorila da bi pristup Crne Gore mogao rezultirati nepreciziranim “akcijama odmazde”. “Ali iz kog razloga čačkati ruskog medveda? Rusija nije direktna vojna opasnost Sjedinjenim Državama, pa čak ni Evropi. Njena vojska je bleda senka one Sovjetskog Saveza i – uprkos aneksiji Krima i vojnoj intervenciji u Ukrajini – Rusija ne preti da okupira i ovlada Evropom. Uzevši da je BDP evropskih članova NATO više od deset puta veći od ruskog, i da oni na odbranu troše pet puta više, nazivati Rusiju opasnošću za Evropu, graniči se sa hiperbolom”, piše američki vojni stručnjak.

Međutim, kaže on – Rusija poseduje nuklearno oružje i poslednje što je Sjedinjenim Državama potrebno jeste da se bez razloga sukobljavaju sa zemljom koja raspolaže egzistencijalnom pretnjom. Niti je od pomoći da se raspaljuje paranoja kako Sjedinjene Države i NATO nastoje da opkole Rusiju.

“Na kraju, učlanjivanje Crne Gore je manje povodom NATO a više povodom Evropske unije. Crna Gora je zatražila članstvo u EU 2009, i od 2012. je u pregovorima sa Evropskom komisijom. Premijer Crne Gore (i bivši predsednik) Milo Đukanović tvrdi da je NATO članstvo ‘još jedan važan korak prema punopravnom članstvu u Evropskoj uniji’. Međutim, crnogorska kandidatura za članstvo u EU – što se više tiče trgovine i ekonomije – nije ubedljiv razlog da bi (Crna Gora) postala 29 članica NATO. Crna Gora nije vitalna komponenta bilo evropske, bilo bezbednosti SAD”, piše američki bezbednosni stručnjak.

Njegovi pasusi o nepostojanju stvarne potrebe da se Amerika u Evropi konfrontira s Rusijom retki su, ako ne i prvi te vrste u američkoj štampi. Kako je članak o Crnoj Gori, NATO paktu, Evropi, Americi i Rusiji, objavljen u ponedeljak, imalo bi razloga da se gledište autora čita u senci pojave Donalda Trampa na horizontu Bele kuće. 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...