S mislima uz Trampa, Evropa gleda u dlan

Petar Popović

Zapad se uplašio izolacionizma Amerike i eventualnog okretanja SAD nagodbama s Rusijom. Moskva se nada boljim odnosima ali ne žuri sa očekivanjima
(foto, Frankfurt, 09.11.2016 - praćenje predsedničkih izbora u SAD na berzi u Frankfurtu)

U rasponu vruće-hladno, Rusija i evropski Zapad drastično su različito prihvatili izbor Donalda Trampa za 45. predsednika SAD. Moskva, uz ne odviše naglašeno ali sasvim jasno očekivanje da će nailazeća administracija prihvatiti spremnost Rusije da sa Amerikom, na osnovama ravnopravnosti, zakorači u obnovu opasno narušenih rusko-američkih odnosa. Tramp je dao povod za takvo očekivanje svojim izjavama tokom kampanje.

Zapad, pak – uz neskriveni strah da je, neočekivanim izborom Amerikanaca Evropi neodgovarajućeg kandidata Donalda Trampa, iznebuha na prekretnici, bez ideje na koju će stranu i na šta će tim putem naići.

I Zapad je slušao Trampove izjave tokom kampanje, ali odbijao je da se njima bavi, uzimajući da je sve rešeno time što je Evropa protiv Trampa i za pobedu Hilari Klinton.

Pozdrav od Putina

I jedna i druga strana, Rusija i Zapad, ispoljile su taj svoj različiti doživljaj već odmah posle objavljivanja rezultata američkog izjašnjavanja. Zapad čak i vrlo dramatično.

“Evropa zuri u ambis”, glasi, na primer, jedan od naslova pod kojim se na stvoreno stanje osvrće jedan od autora nemačkog Dojče vele.  Predsednika Rusije Vladimira Putina, vest o američkom izbornom ishodu zatekla je u Kremlju, u ceremonijalu primanja akreditivnih pisama grupe novoimenovanih ambasadora pojedinih zemalja. Tu nije bilo te nemačke psihoze. Pre nego što je svakome od diplomata posvetio po trenutak-dva vremena, Putin je saopštio vest:

“Uvažene dame i gospodo! Pre nekoliko sati u Sjedinjenim Američkim Državama su završeni predsednički izbori. Mi smo pažljivo pratili tu kampanju, i želim da čestitam američkom narodu završetak izbornog kruga, a gospodinu Donaldu Trampu pobedu na tim izborima!”

putin lavrov tramp

Moskva, 09.11.2016 - izjava ruskog predsednika povodom izbora novog predsednika SAD Donalda Trampa: Vladimir Putin, Sergey Lavrov

Kremlj ne žuri u zagrljaj

Putin je rekao da je upoznat sa Trampovim predizbornim izjavama o obnovi odnosa Rusije i SAD.

“Razumemo i svesni smo da taj put neće biti lak, s obzirom na degradiranost u kojoj se odnosi SAD i Rusije, na žalost, nalaze. A to, što se rusko-američki odnosi nalaze baš u takvom stanju nije, kao što sam ne jednom govorio, naša krivica. Međutim, Rusija je spremna i želi uspostavljanje punih odnosa sa Sjedinjenim Državama.”

Putin je rekao da bi to bilo od koristi kako ruskom tako i američkom narodu i imalo bi pozitivan uticaj na klimu u svetskim poslovima, “s obzirom na posebnu odgovornost Rusije i SAD za očuvanje globalne stabilnosti i bezbednosti”, citirao je ruski Komersant.

Putinova izjava dobila je svetski publicitet, a i hitro izjavljena čestitka Kremlja Donaldu Trampu.

U Dumi, zatečenoj u postupku, vest o ishodu američkih izbora propraćena je aplauzom deputata. Taj aplauz Rusa Amerikancu “odjekuje”, makar i gluvo, sa stranica najvećeg broja zapadnih uglednih listova. Rusko-američko zbližavanje je ključna stvar - makar da je ovog trenutka samo hipotetična mogućnost a nikako gotova politička činjenica - koje se pribojava Zapad.

Ne sav politički Zapad, već Zapad elita koje su u njegovim vodećim državama ovog trenutrka na vlasti i koje su akteri hladnoratovske konfrontacije SAD, NATO i Rusije. U Francuskoj, Mari le Pen pozdravlja američki zemljotres i zastupa zbližavanje s Moskvom. U Francuskoj i Nemačkoj iduće godine su izbori. I kod jednih i kod drugih tema je mogućnost reprize Bregzita.

Posle Putina, na američki događaj se osvrnuo i ministar Rusije Sergej Lavrov. Lavrov je izjavio da se zvanična Moskva nada “da će odnosi sa Vašingtonom biti popravljeni i da će postati normalniji”, preneo je ruski TASS. Lavrov kaže, to je u interesu oba naroda i u interesu celog sveta, prenela je agencija.

Ruske Vedomosti prenele su agenciju Blumberg koja komentariše da će Moskva, po ovom novom terenu eventualnih mogućnosti, koračati veoma oprezno.

“Moskva će biti oprezna u odnosima s novim predsednikom SAD Donaldom Trampom”, prenele su Vedomosti. Blumberg pak to kaže uz oslonac na “neimenovani izvor” unutar Kremlja – što treba razumeti, ne provaljuju se tajne nego se propušta u javnost onoliko koliko ovog časa odgovara Kremlju.

“U Kremlju računaju, teško je povratiti izgubljene godine antiruske politike, ukoliko se uopšte i može”, citirana je agencija Blumberg. Tramp je davao i druge izjave, recimo da treba obarati ruske avione kada manevrišu blizu američkih ratnih brodova. Mora se dobro paziti šta je šta u izjavama kandidata koji je pobedio.

“I, piše Blumberg, Putin neće žuriti da širi ruke u zagrljaj, već će radije zauzeti poziciju osmatranja. ‘Ulozi s Trampom vrlo su visoki. Tu mogu biti takve mogućnosti o kojima niko čak nije ni mislio, ali i rizici, koji ih nadvisuju’, rekao je Blumbergu direktor moskovskog Karnegija Dmitrij Trenjin”, objavile su Vedomosti šta kaže i citira agencija.

Parošenko crven, navijao za Hilari

Predsednik Ukrajine Pjetro Parošenko, požurio je da sopstvenom čestitkom budućem predsedniku SAD i sam ne izgubi u tempu. Međutim, uz peh, ukoliko događaji u nastavku ne ukažu na suprotno. Povučen entuzijazmom Zapada u očekivanju da na izborima pobedi Hilari Klinton – Parošenko je u oči glasanja pozvao Amerikance ukrajinskog porekla, ukrajinsku dijasporu, “da budu odgovorni” i da  na izborima svakako glasaju za Hilari Klinton.

Klinton je bila deo tandema sa Sorošem, finansijerom američki inspirisanih “demokratskih revolucija”, pa i svrgavanja legitimne vlasti Viktora Janukoviča uz pomoć kijevskog Majdana.

Pošto je izborni rezultat iskrsnuo protivno zapadnim očekivanjima, presednik Parošenko je u izvesnom škripcu. Zato je požurio i još neustoličenog predsednika SAD, koji će biti inaugurisan tek 20. januara, već sada pozvao u posetu Ukrajini. U veoma teškim okolnostima, jer u jednom trenutku, Trampove izjave su ukazivale na njegovu eventualnu sklonost da Krim smatra ruskim.

“Iskreno čestitam Donaldu Trampu na izboru za predsednika Sjedinjenih Država i prijateljskom američkom narodu na demokratskom izjašnjavanju. To je simbol stabilne demokratije, kada niko do poslednjeg trenutka ne zna rezultat izbora”, čestitao je Parošenko američkom ambasadoru. Ili se možda izvinio Trampu, jer nije se moglo znati da će on biti izabran.

Ukrajina od Amerike očekuje dve stvari, rekao je Parošenko ambasadoru. Pomoć u borbi “protiv ruske agresije” i pomoć u reformama Ukrajine. Očekivanja su saopštena, sada predstoji iščekivanje  (http://expert.ru/2016/11/9/poroshenko/).

tramp-demokrate-plakanje-

New York, 09.11.2016 - reakcije pristalica Demokratske stranke na rezultate predsedničkih izbora u SAD

Najveći strah Britanije

Za razliku od Rusije koja eventualno nešto očekuje, Zapad u vezi s Trampom iščekuje. Pun je neizvesnosti u odnosu na mogućni pravac američke buduće politike. Britanija je u strahu da ne ostane bez tradicionalnog oslonca na “rođake na drugoj strani okeana”.

“Britanski najveći strah se obistinio – izolacionistički američki predsednik”, saopštava već naslovom svog komentatorskog osvrta na Trampovu izbornu pobedu, Džonatan Pauel u Gardianu. Na kraju se dogodilo ono čega se Britanija pribojavala duže od jedan vek, da se na čelu SAD pojavi potomak domorodca, protekcioniste i izolacioniste. Potrebno je samo pogledati ko je pozdravio njegovu pobedu – Najdžel Faraž, Mari le Pen i Vladimir Putin, pa shvatiti “da je to katastrofa u nastanku”, piše Pauel.

Ovog puta, drama Bregizita nije odigrana na malom ostrvu već u najmoćnijoj zemlji na svetu, kaže autor. I baš kao što su posledice Bregzita potcenjene, lako je potceniti dejstvo koje će pobeda Donalda Trampa proizvesti na SAD i ostatak sveta, i činiti se kako će sve biti u redu, komentariše Džonatan Pauel.

Ono čega se autor pribojava najviše jeste izolacionizam američkog predsednika. “Tramp je izjavio - NATO je zastareo, da SAD možda neće doći da brane baltičke države ako im se preti od Rusije, i da će se on povući iz globalnih sporazuma o životnoj sredini (... ) Ali, ako američki predsednik zaista ukloni američke garantije, svet će postati još više nasilan, više haotičan i mnogo više zastrašujuće mesto.” To naročito stvara problem Britaniji, ne samo zbog toga što je njena spoljna politika već više od 70 godina zavisna od transatlantskih odnosa, “već zato što smo na referendumu izglasali da napustimo Evropu i idemo sami”.

“Opredelili smo se da napustimo bezbednost kolektivnog saveza što je EU, gde italijanska političarka Federika Mogerini predlaže stvaranje zajedničke evropske armije, baš kada NATO počinje da vene a SAD potencijalno okreću leđa svetu. Zatećićemo se vrlo usamljenim odista”, lamentira Džonatan Pauel.

Nije Tramp najgori...

“Spokojno. Tramp nije najgori i neće proći bez izazova”, opet agituje protiv panike, takođe u Gardianu, još jedan analitičar tog lista Sajmon Dženkins.

“Tramp nije najgori kandidat koji je postao predsednik. Moralo bi da pobedi Endrju Džeksona, Vorena Hardinga i Ričarda Niksona za tu titulu. On je nepoznat i nekvalifikovan, pre nego dokazano nekompetentan”, piše o tek izabranom predsedniku SAD Dženkins – i pošto nabraja i analizira mnogo šta Trampovog saopštenog i obećanog čemu ne pridaje važnost, ili ne priznaje političku vrednost, Dženkins za razliku od drugih, uvažava “Trampovu želju za približavanjem s Putinovom Rusijom, i njegovo zalaganje za više realizma u evropskoj odbrani”.

“Intelektualna tundra, što je zapravo to kako NATO gleda na svet, odavno ima potrebu za odmrzavanjem. Kako je bivši britanski šef za odbranu lord Ričards prošle nedelje rekao Tajmsu, od Rusije pomognuta Asadova pobeda u sirijskom gradu Alepu omogućila bi da se intervencija usredsredi na ISIS. Svet bi mogao, kakve li ironije, biti i bezbedniji s Trampom u Beloj kući”, piše u Gardianu Sajmon Dženkins.

Na evropaksoj strani Kanala, dešperacija, ipak.

“Evropa zuri u ambis”, glasi naslov autorski saopštenog mišljenja Barbare Vizel, komentatora nemačkog Dojče vele. S dolaskom na čelo SAD Donalda Trampa “Evropa će se suočiti sa neizvesnošću i svedok je kraja jedne ere”, smatra autor tog osvrta.

“Mi ne znamo tačno šta da očekujemo” od Trampa i “bezbednije je podrazumevati da će u tome biti više rđavog”, kaže autorka. “Veći deo onog što je predložio, uz svu nekonzistentnost – naškodiće evropskim interesima”, piše saradnica Dojče vele. “On dovodi u pitanje NATO, divi se ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, diskriminiše imigrante, želi da raskine trgovinske sporazume – lista horora je beskrajna. Mi neznamo, razume se, šta će on od onog što je izjavljivao nastojati da ostvari, koje će nekontrolisane političke impulse slediti. Ali neizvesnost je potresajuća. I takođe krajnje opasna”, piše Barbara Vizel.

tramp-izbori-jerusalim-

Jerusalem, 09.11.2016 - praćenje predsedničkih izbora u SAD u Jerusalimu

NATO se nada

“Ukoliko Tramp podlegne svojim izolacionističkim impulsima, svetska trgovina je u opasnosti”, kaže isto glasilo u izveštaju iz Brisela. “Bezbednosno patrtnerstvo koje je dekadama čuvalo Zapad moglo bi se prekinuti. I ako on ugodi Putinu, globalni odnos snaga će se poremetiti”, kaže Dojče vele.

U glavnom stanu NATO, u Briselu, vest o ishodu američkih izbora primljena je kao i u okolnim prestonicama, u raspoloženju “s nosom nadole”. Neugodna suzdržanost.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg teško je pronalazio reči za izjavu povodom brojnih pitanja štampe. Najodređenije što je mogao da kaže ticalo se očekivanja da će imati priliku da što pre sretne i lično čuje Donalda Trampa – čoveka s razumevanjem za predsednika Vladimira Putina, čoveka koji NATO paktu pričinjava glavobolje.

“Privrženost SAD NATO paktu i privrženost SAD kolektivnoj odbrani Evrope čvrsta je kao stena skoro 70 godina, i ja sam sasvim siguran da će to i dalje biti slučaj i da će se SAD osećati obaveznim u odnosu na odbranu Evrope i NATO obaveze i naše bezbednosne garantije”, rekao je generalni sekretar pakta. Potsetio je na solidarnost malih članica pakta sa SAD u vreme rata SAD u Avganistanu. Zar nije u redu da Amerika ima to u vidu i uzvrati? Čak i s Trampom.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...