Godišnjica druge Ciprasove vlade i razočaranje Grka

Aleksandar Manić, Pariz

Nekadašnji Sirizini glasači podeljeni su na dva tabora od kojih jedan smatra da Cipras čini ono što može u borbi sa "Trojkom", dok drugi deo smatra da je Cipras prevario narod i nije poštovao sopstvena obećanja. Ova druga struja je, trenutno, brojnija u Grčkoj
(foto, Aleksis Cipras, lider Sirize i šef grčke vlade – izmedju čekića ("Trojke") i nakovnja (grčkog naroda)

"Ove godine imamo puno turista i vrlo smo zadovoljni zbog toga, međutim zarade su male, jer su svi porezi i dažbine neverovatno povećani", kaže Stela, ugostitelj sa grčkog ostrva Hidre. Turistička sezona u Grčkoj još uvek nije završena, a prošlogodišnji rekord od 23,6 miliona posetilaca je već prevaziđen. Uprkos rekordu, zarade ne rastu zbog novih ekonomskih mera. Porez na dodatnu vrednost (PDV) je ponovo povećan i dostigao je 24 odsto. Povećani su i porezi na gorivo, a stvorena je i nova taksa na kafu i na elektronske cigarete. Povećan je porez na preduzeća, povećan je porez na zaradu i uvedene su nove takse na hotelijerstvo. Najviše su pogođene mala privreda i poljoprivreda, najvažniji segmenti grčkog ekonomskog života, a već osiromašena srednja klasa krenula ka novom siromašenju.

U tako gorkim uslovima grčki narod slavi godinu dana druge Ciprasove vlade. Naime, Siriza je, 20 septembra 2015. pobedila na izborima raspisanim posle ostavke šefa vlade Aleksisa Ciprasa koji je imao teškoća da se povinuje zahtevima "Trojke" (Međunarodni monetarni fond, Evropska banka, Evropska unija). Prilikom formiranja nove vlade, Cipras je izbegao učešće tvrdog levog krila Sirize, te je u koaliciju pozvao desničarsku partiju Nezavisni Grci. Uprkos novoj vladi i novim merama, dnevne obaveze i dalje su ritmizirane planovima ekonomskog stezanja kaiša, zbog čega je Cipras i dao ostavku prošle godine.

pirej-luka

Pirej, najveća grčka luka, prodata kineskoj korporaciji Cosco Shipping za 368 miliona evra

Ciprasova borba sa evropskim institucijama

Izabrani, prvi put, janura prošle godine, Cipras i Siriza su, tokom istorijske kampanje, narodu obećali brzi prekid strogih ekonomskih mera koje su im nametnuli MMF, Evropska banka i Evropska unija. Po dolasku na vlast, Cipras je pokušao da se bori sa evropskim institucijama, pa je čak 5. jula prošle godine organizovan referendum o planovima koje su poverioci pripremili za Grčku. Glasači su većinski odbili planove "Trojke" (61 %), ali je Cipras morao da poklekne ne pred narodom, nego pred evropskim institucijama i MMF-om koji su tražili 220 novih restrikcija.

Novi plan je stavljen na noge oktobra 2015, te je odlazak u penziju pomeren na 67. godinu života, a odlučeno je da se zakon primeni retroaktivno. Penzije državnih službenika su smanjene za 10 odsto, dok su im fondovi za dodatnu penziju, jednostavno, ukinuti. Šest meseci kasnije, njihove penzije su smanjene još jednom.

Trinaest političkih i strukturalnih promena koje su u Grčkoj sprovedene od 2010. godine, nisu dale rezultate koje je "Trojka" napisala na papiru. Grčka je u recesiji (-0,7 %), nezaposlenost je 23,1 % (24,5 % tokom 2014. godine, 9,6 % tokom 2009. godine), dok je javni dug porastao za 33 % u odnosu na 2010. godinu. Milioni Grka pronašli su se bez osnovnih sredstava za život, a broj samoubistava se drastično povećao.

Među ekonomskim planovima stezanja kaiša, četiri su sprovedena pod upravom Ciprasa, što je dovelo do njegove nepopularnosti. Prema jednom istraživanju javnog mnjenja Univerziteta grčke Makedonije, objavljenog letos, opoziciona stranka Nova demokratija imala je 11,5 poena više od Sirize. Sredinom septembra, nova sondaža je ukazala na 7 poena razlike.

Nekadašnji Sirizini glasači podeljeni su na dva tabora od kojih jedan smatra da Cipras čini ono što može u borbi sa "Trojkom", dok drugi deo smatra da je Cipras prevario narod i nije poštovao sopstvena obećanja. Ova druga struja je, trenutno, brojnija u Grčkoj, smatrajući da Cipras jednom rukom daje ono što je drugom rukom uzeo.

grafit-atina-univeryitet

Grafit u atinskoj opštini Egzarhija u kojoj se nalaze atinski univerziteti

Uvođenje Grčke u dužničko ropstvo

Ipak, ovakve prilike nisu obeshrabrile Ciprasa. On je, letos, čak predložio ustavnu promenu kojom bi Grčka dobila "neposrednu demokratiju". Ovakva promena dozvolila bi narodu da bira predsednika republike i da zakone stavlja na referendum. Istovremeno, on je predložio da Grčka postane svetovna država, bez oslanjanja na principe pravoslavlja. Međutim, takve promene mogu da se uvedu tek posle formiranja novog Parlamenta 2019. godine. Istovremeno, Cipras se i dalje bori za olakšavanje grčkog duga u zamenu za reforme. Međutim, njegovi predlozi ne zadovoljavaju poverioce koji traže sve strožije i sve teže ekonomske mere.

Cipras zna da su prave reforme nemoguće, jer ih je "Trojka" zabranila. U svom prvom programu prošle godine, Siriza je predvidela da privremeno zaustavi proces ekonomskog pritezanja i da reformiše državu bez pritiska. Međutim, "Trojka" je isključivo tražila da se smanjuju troškovi, što je onemogućilo bilo kakvu reformu. Taj princip je učinio da je grčka administracija postala još manje efikasna, dok se izlazak iz ekonomske krize opet udaljio.

Može se primetiti da je u pitanju, sa jedne strane, velika laboratorija u kojoj evropski i svetski moćnici ispituju najstrožije ekonomske mere protiv jedne prijateljske države. S druge strane, takve prilike im omogućavaju da lagano preuzimaju u svoje ruke čitav ekonomski sistem Grčke i da na taj način Grke uvedu u dužničko ropstvo. Poverioci od Grčke traže da proda državna dobra i da time isplaćuju dugove, pa su tako rentabilne luke i aerodromi, za male pare, prešli u ruke poverilaca, što je Grčku dodatno osiromašilo.

atina-protest-merkel-

Atinska manifestacija protiv Merkelove političke strategije u Grčkoj

Grčka kao kolateralna šteta Merkelove borbe za vlast u Nemačkoj

MMF je proletos predložio nove mere za grčki dug. Napuštena je ideja moratorijuma do 2040. godine, ali je predloženo produžavanje vraćanja duga izmedju 10 i 40 godina u zavisnosti od tipa zajma. Na taj način bi vraćanje duga bilo izdrživo za Grčku, ukoliko bi se privreda normalizovala. Međutim, Grčka bi ostala vrlo osetljiva na vanjske šokove.

Problem je što evrogrupa, predvođena Nemačkom, ne želi da odobri ikakve olakšice za Grčku. Naime, najveća kočnica u razumnijem rešavanju grčke krize su izborne brige Angele Merkel tokom ove i naredne godine. Hrišćansko-demokratska unija (CDU), Merkelova partija, nalazi se u lošoj poziciji i glasači joj izmiču, odlazeći ka Alternativi za Nemačku (AfD), desničarskim evroskepticima. Trudeći se da sačuva vlast, Merkelova ne dozvoljava da se za Grčku predlože ikakve olakšice, smatrajući da će to razljutiti glasače. Zato je i predložila da se grčka problematika rešava 2018. godine, posle svih nemačkih izbora. Naravno, prilike će tada, verovatno, biti još teže za Merkelovu, jer se ima utisak da će AfD, zbog imigracione krize, imati sve više glasača.

cipras-merkel-s

Aleksis Cipras i Angela Merkel

Osiromašeni i poniženi grčki narod nema poverenja u Ciprasa

Grčka danas nema nikakav politički i ekonomski značaj u Evropskoj uniji. Međutim, nove prilike prouzrokavane neorganizovanim dolaskom izbeglica sa Bliskog istoka i iz Azije, kao i sve većim odbacivanjem trendova globalizacije, dovode, u Evropi, na vlast populističke partije nacionalnog ili altermondijalističkog opredeljenja. Ako bi jedna od tih političkih formacija osvojila glasačku većinu i vlast, Grčka bi mogla da dobije saveznika u borbi protiv drakonskih ekonomskih mera.

Grčkom danas diriguju poverioci i njihov jedini cilj je da iz toga izvuku što veće dobiti. Koliko god da Grci čine napore, poverioci automatski kažu da je nedovoljno i traže još. Osiromašeni, poniženi i zamoreni, Grci sve manje imaju poverenja u Ciprasa, Sirizu, evropske institucije i banke. Nedavna sondaža je pokazala da sve veći broj Grka ima negativno viđenje evra i sve veću želju da izađu iz evro-zone. Posle Bregzita, izlazak Grčke iz evro-zone mogao bi da bude fatalan za Evropsku uniju.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...