EU u bespuću, Junker u Moskvi

Petar Popović

U Sankt Petersburgu počinje “ruski Davos”. Više od polovine Evropljana ne odobrava politiku Zapada prema Rusiji. Vašington traži dalje sankcije
(foto, otvaranje prošlogodišnjeg foruma u Petrogradu)

Daleko je od poželjnih okolnosti u kojima u četvrtak počinje “ruski Davos”– kako je, ne tako davno već početkom ove decenije, još nazivano letnje okupljanje u St. Petersburgu, ekonomista, državnika, političara, preduzetnika i svakojake “silesije” zauzete razvojem, politikom i analizom događaja i njihovog uticaja na privredu.

rus-piter-s

Petrograd, "Venecija severa"

Petrograd, grad-simbol “Rusije okrenute Zapadu”, nazivan, ni malo slučajno, opet i Venecijom na severu, nije mogao imati rivala za jedan takav događaj. Grad je istinski urbani biljur, rukotvoren vekovima u nazad od naročito dovođenih majstora i izumljen da bude ruski smerokaz prema Evropi – nešto mnogo više nego samo kontrast severnoj močvari i klimi. Tako da Kremlj, izborom za svoj ekonomski forum Sankt-Petersburga, nije mogao imati lokaciju koja bi sama sobom bolje izrazila prirodnu upućenost Rusije i Evrope jedne na drugu.

putin-sarkozi-s.piter-s

Sankt Peterburg, 15.06.2016 - susret ruskog predsednika i bivšeg predsednika Francuske na marginama Međunarodnog investicionog foruma u Sankt peterburgu: Vladimir Putin, Nicolas Sarkozy (Fonet)

Vašingtonu nije odgovaralo

Osnov tog partnerstva podrazumevao je razmenu tehnologije Evropljana za ruske sirovine. Politika zbližavanja Rusije i EU podrazumevala je i nastojala da se izrazi gusto preplitanje međusobnih interesa, u izdašnoj naplati “dividenti mira” koju je krajem veka ponudio obustavljeni Hladni rat. "Vi kod nas, mi kod vas", glasio bi tada aktuelni slogan o slobodi investiranja jedne i druge strane u Evropi i Rusiji.

Ondašnja Nemačka i ondašnja Rusija, u vreme kancelarstva Gerharda Šredera i predsedništva Vladimira Putina, unisono su podvlačile kako upleteni međusobni interesi, zasnovani na procvatu ekonomija, čine najprirodniju podlogu najbolje bezbednosti kontinenta, da su zalog prosperiteta i da time osiguravaju evropski mir.

Uzlet tog prvog entuzijazma potrajao je i početkom kancelarskog mandata Angele Merkel i prvih godina u Kremlju Dmitrija Medvedeva i Fransoa Olanda u Jelisejskoj palati – ali, kada su se ovo troje lidera složili da Rusija i NATO u Evropi podjednako treba da imaju i odgovornost za mir (u Dovilu, 2010.), tendencija je doživela krah. Vašingtonu nije odgovaralo što za stolom dogovaranja o Evropi nije bilo i Amerikanaca. 

Tako su SAD, urgentno, evropske događaje vratile pod svoje staranje. Sve dalje, što je u Evropi sledilo potom, u živom je sećanju savremenika. Procesi saradnje istok-zapad presečeni su a stanje stvari vraćeno je na konfrontaciju. Oko 40.000 pripadnika vojske SAD i NATO pakta je u ovom trenutku “u vežbanju” na ruskim granicama. I to je simbol stanja na kontinentu.

Ekonomsko povezivanje Evrope i Rusije presečeno je sankcijama, naređenim iz Vašingtona. Zabranjen je transfer zapadne tehnologije firmama u Rusiji. Takođe, i finansiranje investicija posredstvom zapadnih banaka.

rus piter forum junker s

Rusija, Sankt Petersburg, 16. juna 2016. - Generalni sekretar UN Ban Ki-Mun, predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker i predsednik Republike Gvineje, Alfa Konde (s leva na desno) na otvaranju XX petrogradskog međunarodnog ekonomskog foruma (foto TASS)

Pogled preko horizonta

Kakav je u takvim okolnostima značaj “ruskog Davosa”? Moto St. Petersburga 2016. je “Potraga za novim podsticajima razvoja. Pogled preko horizonta!” Od foruma se očekuje da se usredsredi na uslove razvoja u datim okolnostima. Pojedini debatni paneli nagoveštavaju, saglasno tome kako su najavljeni, prostor u kom se traga za odgovorima. Na primer, “Ruski regioni: uska specijalizacija ili kompleksni razvoj?”. Debatovaće se o “ekonomskom potencijalu istočnih oblasti.” A, takođe, i o redosledu  (“rejtingu”) pojedinih regiona sa stanovišta lokalne “klime” za investiranje.

Deviza foruma sugeriše da Rusija produžava putem preobražaja, bez obzira na pokušaj da se izoluje sankcijama.

U diplomatskoj agendi ministra Sergeja Lavrova nema paragrafa s naslovom “sankcije”. Moskva ni na jednom mestu, posredno ili neposredno, još ni jednom nije pokretala inicijativu da se sankcije Evrope prema Rusiji ukinu. Kremlj drži da će besmislenost tih mera shvatiti najpre oni koji ih primenjuju. Cilj Rusa je da u ekonomiji poboljšavaju uslove i da time unapređuju saradnju.

Moskva registruje konkretne primedbe (devalvirana rublja, visoke kamate, birokratske prepreke...) ali i prve povoljnije reakcije “inostranog biznisa”.

Ako budu zadovoljni uslovima - doćiće, komentarisao je nedavno lakonski Vladimir Putin. Reagovao je na primedbu da inostranom preduzetništvu u Rusiji smeta geopolitička zategnutost.

“Asocijacija evropskog biznisa” pozdravila je povratak bliže kormilu ekonomskog broda Alekseja Kudrina, citirala je Nezavisima gazeta. Kudrinu se pripisuje namera da predloži “strukturne reforme” privrede, mada će to što će on izneti biti formulisano tek iduće godine.

Povodom Foruma, obelodanjen je “indeks” raspoloženja i očekivanja evropskih kompanija u Rusiji, s neznatnim, ali važnim otskokom prema “plus”.

Četiri godine je taj indeks stremio naniže – od 159 poena 2012, na 106 poena 2015, da bi tek sada promenio kurs, stigavši na 120 poena (od  200 najviše mogućih) ove godine, navodi NG. Povećan je broj kompanija koje očekuju da će indikatori njihovog poslovanja u Rusiji biti bolji – za otprilike tri godine.

O mogućnom rastu obrta danas govori 70 odsto upitanih. Prošle godine ih je bilo 55 odsto. Mogućni rast prihoda pominje 52 odsto anketiranih, dok lane to je spominjalo 40 odsto anketiranih. Danas, 27 odsto upitanih dopušta da će možda smanjiti investicije u Rusiji. Prošle godine, 40 odsto ih je govorilo da će to možda učiniti. Itd. Neznatno, ali pomera se.

Još uvek se, u svakom drugom slučaju anketiranih, za opis stanja pominju reči “recesija” i “stagnacija”. S tim, što je to ređe kada se govori o očekivanjima u ruskoj ekonomiji za pet godina.

rus-forum-st-piter-logo-2016

 

Evropa čeka i ne diše

Neiskazani stav Kremlja je očekivanje da će posledice pokušane izolacije Rusije osetiti najpre oni koji je primenjuju. S Britanijom, koja narednih dana odlučuje da li će od EU zatražiti ispisnicu, neizvesnost u odnosu na budućnost Evrope upečatljivo je u porastu. Nemačka je čak u strahu od produženih posledica tog eventualnog događaja. Koja će sledeća članica EU zatražiti izlaz?

Kakvi će se unutrašnji procesi ispoljiti u pojedinim državama članicama? Kakve će biti vlade koje će zavladati, uzdižući se na talasu političkog straha i ekonomskih neizvesnosti? Ko će te vlade kontrolisati i umeriti ih u proboju neumerenosti i netrpeljivosti prema susedima? Ne postoji siguran odgovor ni na jedno od takvih pitanja – zato što “nije bilo predviđeno” da neka od članica, a pogotovo članica tog kalibra, britanskog, potraži “egzit”.

I u takvim okolnostima, NATO, ta ista EU samo u uniformi, maršuje pod američkom zastavom prema Rusiji.

rus-forum-st-piter-plakat

Evropljani za obnovu veza s Rusijom

Javnost Evrope, a ne samo pojedine vlade, ne pristaje na to što se događa.

“Više od polovine Evropljana ne odobrava EU politiku prema Rusiji”, objavio je na osnovu ankete građana američki nezavisni istraživački centar Pju. “Nekih 51 odsto upitanih kažu da ne odobravaju stav Evropske unije, dok 48 odsto njih kaže da je ekonomska saradnja sa Rusijom mnogo važnija nego biti prema Moskvi čvrst u spoljnoj politici”, citiran je nalaz istraživača Pju.

Toga što doznaje Pju svesne su već i pojedine EU vlade, a i Brisel. Oseća se značajna politička nelagoda povodom naloga Vašingtona da se produže sankcije Evrope Rusiji za još pola godine. Predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker otputovao je u vezi s tim na razgovor s Vladimirom Putinom.

Jedino je istok Evrope, predvođen Poljskom i baltičkim državama, za politiku produžene “čvrstine” prema Moskvi. Evropski zapad, pretežnim delom - ne. Ne vidi se, međutim, čime bi Kremlj mogao da bude od pomoći Briselu u neprilici? 

 

 

 

 

 

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...