Srpsko pravosuđe ne garantuje pravnu državu

Miloš Obradović

Nema te izvršne vlasti koja će kao poklon doneti nezavisnu sudsku vlast. To moraju same sudije da urade, sudija Miodrag Majić
(foto, Beograd, 16.05.2016 - konferencija za novinare Saveta Vlade Srbije za borbu protiv korupcije povodom Izveštaja o stanju u pravosuđu)

U Srbiji danas 50 odsto tužilaca i sudija smatra da pravosuđe ne garantuje vladavinu prava, čulo se juče na predstavljanju Izveštaja o pravosuđu Saveta za borbu protiv korupcije. U anketi na koju se pozivaju 25 odsto ispitanih sudija samtra da su njihove kolege korumpirane, 30 odsto tužilaca i 60 odsto advokata imaju takvo mišljenje. Oni kojih se ovo najviše tiče, građani, smatraju da je čak 80 odsto sudija korumpirano.

Ako je ovakva percepcija pravosuđa i od strane zaposlenih i od strane posmatrača sa strane, može se pretpostaviti kakvo je pravo stanje, mada je Savet primetio i neki napredak, pre svega zbog donošenja pravilnika koji se odnose na vrednovanje rada nosilaca pravosudnih funkcija koji je trebalo da budu doneseni još 2009. godine kada je sprovedena čuvena reforma pravosuđa.

Jelisaveta Vasilić, član Saveta za borbu protiv korupcije i bivši sudija ocenila je da ti pravilnici nisu savršeni, ali i da treba sačekati sa kritikom da se vidi da li su propusti veliki.

savet-korupcija-jelisaveta-

Beograd, 16.05.2016 - konferencija za novinare Saveta Vlade Srbije za borbu protiv korupcije povodom Izveštaja o stanju u  pravosuđu: Miroslava Milenović - član Saveta, Jelisaveta Vasilić - član Saveta

Mnogo sudova, malo presuda

“Vidi se napredak i u bržem rešavanju starih predmeta. Predmeti stari do pet godina ubrzano se rešavaju za četiri odsto, a za predmete starije od 10 godina rešavanje je ubrzano za 12 odsto. To je nešto što ohrabruje", rekla je Vasilić, dodajući i da su izabrani svi osim šest predsednika sudova koji su i dalje u v.d. stanju što je bio jedan od načina da se korumpiraju sudije. Takođe je donet i zakon o suđenju u razumnom roku za koji je Vasilić rekla da Savet ima ozbiljnih zamerki

“Ovde su ozbiljne primedbe, predsednik suda je nadležan za mere, za sve. Sudija nema pravo da utiče koje mere u nekom predmetu treba da se daju. Sudija nema pravo da se žali na odluku predsednika suda. To znači da mu je uskraćeno učešće u samom postupku, a ono što je gore - uskraćena mu je dvostepenost”, navela je Vasilić.

Među velikim problemima pravosuđa je i što niko nije uradio analizu koliko sudija i sudova Srbiji treba. Kako ističe Vasilić, imamo problematičnu mrežu sudova koja je utvrđena bez ikakvih merila. Po broju stanovnika imamo najviše sudova i sudija u Evropi, a sudovi su neažurniji od evropskih.

“Da li će i gde će biti sudovi zavisilo je od uticaja političkih moćnika. Ministarstvo pravde je trebalo da utvrdi kriterijume za broj sudija i sudova. Na ovo je i Savet Evrope stavio ozbiljne primedbe.

Problematičan je i broj predmeta po sudiji. U Srbiji sudija u proseku dobija 340 predmeta a u EU 800 predmeta. To znači da ima dva puta više sudija po predmetu u Srbiji, nego u Evropi.  Jedan od razloga za takvu situaciju ej i siromaštvo našeg društva. Na zapadu svaki građanin ima ličnog advokata i sa njim se savetuje, pa često ni ne dođu do suda. Kod nas su stranke siromašne, a država uopšte ne podržava stranke koji ne mogu da plate advokata osim kod krivice. Moramo da uspostavimo merila u skladu sa našim stanjem, jer mi nismo bogata zemlja da bi plaćali nepotrebne kadrove”, objasnila je Vasilić.

savet-korup-majic-sudija

Beograd, 16.05.2016 - konferencija za novinare Saveta Vlade Srbije za borbu protiv korupcije povodom Izveštaja o stanju u  pravosuđu: Miodrag Majić - sudija Apelacionog suda

“Zakoni nejasni, neprecizni i koruptivni”

Naše pravosuđe karakteriše i neravnomerna dostupnost pravu i pravdi. Tako su neki sudovi preopterećeni, a neki rade daleko manje. Tada se dešava tzv. delegacija, odnosno prenošenje predmeta iz suda u sud. Prošle godine 7.000 delegacija je urađeno. To se onda i zloupotrebljava. Tako je Vasilić ukazala na primer stečaja Sartida, kada je vrlo ažuran sudija iz Požarevca izuzet, a predmet dodeljen određenom sudiji u Beogradu. Kasnije je Savet došao u posed dopisa tog sudije ministru koji je glasio otprilike “uradio sam kako ste rekli, a recite dalje šta da radim”.

Problem je i funkcionalna dostupnost prava, odnosno zakoni koje sudije treba da primenjuju i tumače su problematični.

“Način kako se zakoni donose - kod nas je uobičajena netransparentnost i donošenje po hitnom postupku bez javne rasprave (80 odsto svih zakona prošle godine doneto je u hitnom postupku). Savet ne može da stigne da podnese primedbe na predloge zakona koji se odnose na korupciju. Kada stignemo i damo primedbe na neki zakon nikada ne dobijamo povratnu informaciju. Zato su nam zakoni nejasni, neprecizni i koruptivni”, istakla je Vasilić napominjući da je Savet više puta ukazivao na manjkavosti Zakona o privatizaciji, znajući do čega će dovesti.

Takođe građanima nisu dostupni zakoni. Da bi pročitali zakone iz neke oblasti moraju da plate, time su zakoni nedostupni što je nedozvoljeno.

Postoji još jedan problem sa zakonima, a to je što se oni prepisuju od EU.

“Kada se donosi neki zakon sa mnogo propusta, jedini odgovor je da ga je odobrila EU. EU može da stavlja primedbe u vezi standarda i mi stvarno sa tim kuburimo, ali EU ne zna ni naše standarde, ni naš mentalitet, ni naše siromaštvo”, napominje Vasilić, podsećajući i da je zakon o pravosuđu iz 2009. EU pozitivno ocenila, a on je urušio pravosuđe.

Nezavisno sudstvo nema ko da brani

Kada se radi o nezavinsosti sudstva u Srbiji, za vreme svih vlada čest je bio slučaj narušavanja prezumpcije nevinosti od strane državnih zvaničnika.
“Svaki put kada vlast kaže za nekog da je lopov, kriminalac, diler, kada govori o dokazima - bio to poligraf ili nešto drugo, izražava svoje ubeđenje o krivici, to je užasan pritisak na sudije. Svaki sudija treba da se obrati Vrhovnom savetu sudstva i zatraži da se ne govori o njegovom predmetu”, istakla je Vasilić.

Međutim ni taj Vrhovni savet sudstva nije bezgrešan. Kako je podsetio sudija Miodrag Majić, u slučaju sudije Vučinića u slučaju Miroslava Miškovića, kada se on žalio da na njega vrši pritisak predsednik suda a, uprkos dokazima, Vrhovni savet sudstva je presudio da nije. Kako je istakao Majić, VSS je morao da reaguje i da posledice snosi ili predsednik suda ili sudija.

“Vrhovni savet sudstva nije se pozicionirao tako da štiti sudstvo. Izbegavaju da donesu odluke, vagaju kada će ih objaviti... Bez borbe za sudsku vlast neće biti boljitka, ali i bez shvatanja sudija da će morati da podnesu žrtve u toj borbi”, istakao je Majić, dodavši da su i pored političara i medija same sudije najodgovornije za svoj položaj. On je ocenio da među sudijama ima nekih koji su svesni da nisu zaslužili taj položaj i jedini način da na njemu ostanu je da budu poslušni.

“Neki su ucenjeni jer im je oprošteno zbog nekih ranijih nepodobština, a najveći broj su pošteni ljudi kojima je svega dosta. Nema te izvršne vlasti koja će kao poklon doneti nezavisnu sudsku vlast. To moraju same sudije da urade”, istakao je Majić.

Jelisaveta Vasilić je ocenila i da je veliki problem i Ustavni sud Srbije koji je, kako je rekla, neka mešavina izvršne i pravosudne vlasti.

Za nezavisno sudstvo neophodno je da ima i nezavisan izvor finansija, da ne zavisi od toga da li će izvršna vlast uplatiti novac ili ne. U prošloj godini imali smo neke neverovatne situacije da sudovima ili tužilaštvu budu blokirani računi. Tako je tužilaštvu bio blokiran račun na milion evra.

Miroslava Milenović, član Saveta za borbu protiv korupcije koja je ispitivala finansiranje pravosuđa ocenila je da se nedovoljno sredstava izdvaja iz budžeta, a takođe i da to što se izdvaja zavisi od izvršne vlasti.
“Ne može budžet tužilaštva i sudova da se pravi u trezoru Ministarstva finansija. Budžeti ovih institucija moraju biti odvojeni i van bilo kakvog uticaja izvršne vlasti i u njegovom pravljenju bi trebalo da učestvuje struka”, istakla je Milenović, dodajući da sa tim ide i odgovornost da se utvrdi da li su ove institucije koristile sredstva kako treba ili za stvari koje im nisu bile potrebne.

Ona je ukazala i na okolnost da su neki prihodi izvučeni iz sudova i predati notarima, a njihovi finansijski izveštaji se nigde ne objavljuju i nemaju nikakvu kontrolu.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...