SAD gomilaju vojne snage u Južnokineskom moru

N. Stanisavljević

Portparol američke mornarice, neimenovani vojni zvaničnici i vojni stručnjaci objavili su talas informacija i pre i posle vojne operacije u Južnokineskom moru. Pažljivo dizajniranje u medijima očigledno pokazuje da su SAD želele da svoj "rad" gromoglasno proprate kako bi poboljšali vidljivost svog vojnog prisustva u regionu, objavljuje zvanični kineski list

SAD nastavljaju da povećavaju svoje vojno prisustvo u Južnokineskom moru. SAD takođe obavljaju obimne vojne vežbe u regionu i šalju u teritoriju Kine vojne brodove i avione za prismotru, bez odobrenja, upozorio je prošle nedelje portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Hong Lei.

“To što SAD rade pojačava tenzije i najverovatnije će izazvati militarizaciju u Južnokineskom moru”, rekao je Hong i ponovio da je Kina čvrsta u odlučnosti da sačuva svoj teritorijalni suverenitet i pomorske interese.

Neprijateljski stav američke vojske

Prema američkim medijima, SAD su imale u istočnom delu Južnog kineskog mora od 1. marta nosač aviona, razarače naoružane vođenim i krstarećim raketama kao i brod za snabdevanje.

“SAD su nedavno ponovo bile u Južnokineskom moru i ta udarna grupa američke mornarice izašla je iz Južnokineskog mora 6. marta, nakon šest dana navodne rutinske operacije”, prenosi Čajna dejli.

Za razliku od prethodnih, skoro neprimetnih misija, portparol američke mornarice, neimenovani vojni zvaničnici i vojni stručnjaci su objavili talas informacije i pre i posle operacije. Pažljivo dizajniranje u medijima očigledno pokazuje da su SAD želele da svoj "rad" gromoglasno proprate kako bi poboljšali vidljivost svog vojnog prisustva u regionu, primećuje kineski list.

„SAD su dominatna vojna sila u regionu i nameravju da tako i ostane“, objavio je Njujork tajms 8. marta, povodom uplovljavanja američkih ratnih brodova u Južnokinesko more, prenosi  kineski Global tajms.

Ulazak nosača aviona u regionalne vode bez ikakvog razloga svakako ne može imati miroljubive namere, upozorava kineska štampa.

SAD već dugo održavaju jako vojno prisustvo u regionu. Ali sada je u toku raspoređivanje 60 odsto američkih ratnih brodova i vojnih aviona u azijsko-pacifički region, što bi moglo ozbiljno da utiče na regionalnu ravnotežu moći. Što je još važnije, operacije i stav američke vojske su sve više provokativni, neprijateljski i agresivni, upozorava Čajna dejli.

Ako američki vojni brodovi i avioni prelaze hiljade kilometara samo da bi stvorili probleme, Kina ima neotuđivo pravo na samoodbranu koje je garantovano Poveljom UN i drugim međunarodnim zakonima, konstuje list.

General Haris talasa u Južnokineskom moru

Komandant američke Pacifičke komande Hari Haris objavio je ovih dana u Nju Delhiju da će SAD sprovesti zajedničku vojnu vežbu sa Indijom i Japanom u blizini severa Filipina. To područje je u spornim vodama Južnokineskog mora.

Haris je, s jedne strane, ponovio stav o slobodi plovidbe kao osnovnom pravu svake zemlje, a sa druge strane, bez pominjanja imena, kritikovao moćne zemlje (misleći na Kinu) za „zastrašivanja i prinudu" manjih nacija, objavio je Global tajms 4. marta. Niko više ne može da se seti koliko je admiral Haris optužbi uputio protiv Kine.

List primećuje da su, od stupanja Harisa na dužnost 2013. godine, tenzije u Južnokineskom moru porasle kao i da odgovornost za to snosi Vašington. Komandant za Pacifik je visoka pozicija u američkoj vojsci a takođe ima značajnu ulogu u diplomatiji. Do sada, međutim, Haris nije pokazao nikakav znak obaveze da štiti mir u Južnokineskom moru. Njegove grube izjave uperene prema Kini možda prevazilaze sve ono što su zajedno kazali svi njegovi prethodnici. Njegova istupanja ostavljaju utisak da je on neprijateljski nastrojen prema Kini.

„Američka vojska ima najjaču vojnu snagu, ali Južnokinesko more je u blizini Kine. Ako dve nuklearne sile krenu da se nadmeću u pokazivanju snage, ceo svet će se suočiti sa posledicama“, upozorava Global tajms. “Harisove reči i dela stalno nas podsećaju da moramo da ulažemo više napora u izgradnju ostrva u Južnokineskom moru i postavljanju više oružja na njima. Kina nema alternativu nego da se hvata u koštac sa rastućim vojnim prisustvom Vašingtona u regionu“, objavljuje list.
„Ovo nije trka u naoružavanju, i to ne bi trebalo da dominira u višeslojnim kinesko-američkim odnosima. Ovim potezima, Kina samo pokazuje kako ne želi da bude žrtva američke agresivnosti“.

Zajedničko vojno treniranje mišića je samo blef. Nije lako uvući Nju Delhi u ovaj poduhvat i zemlje poput Japana i Australije koje nimalo ne žude da krenu u akciju u Južnokineskom moru, smatra Global tajms i dodaje:

“Mi se plašimo da će Haris i njegove trupe morati da idu sami, ako žele da seku talase u Južnokineskom moru“.

Ko želi da zapali more u vojnom sučeljavanju Kine i SAD

General Lori J. Robinson, komandant vazduhoplovstva SAD u Pacifiku, pozvao je druge zemlje, kao što je Australija, da pored SAD učestvuju u vežbi korišćenja “slobode avijacije i navigacije” u Južnokineskom moru.

Ovo je najnoviji podsticaj iz Bele kuće u ubeđivanju Australije, Japana i Indije da učestvuju u zajedničkim pomorskim patrolama u tom moru, navodi Global tajms 10. marta.

Stvari ne idu glatko za Vašington u obezebđivanju saveznika za pojačavanje pritiska na Kinu povodom pitanja Južnokineskog mora.

Američka Pacifička flota pokazala je da predstavlja pretnju stabilnosti u Južnokineskom moru. To je nepoželjna situacija ne samo za većinu zemalja ASEAN već i za Australiju, jer nijedna od njih ne želi da vidi kako se ove vode pale u vojnoj konfrontaciji između Kine i SAD, smatra list.
Indija je već javno odbila poziv iz Bele kuće za učešće u zajedničkim patrolama Južnokineskim morem. Zemlje ASEAN-a imaju neodređen stav. Japan se pažljivo usklađuje sa SAD u saopštenjima ali pokazuje veliku zabrinutost u vezi vojne saradnje. Kanbera okleva i nije spremna da se izjasni o zajedničkim pomorskim patrolama.

Prema Sidnej morning heraldu, Vašington i Kanbera su u pregovorima o uspostavljanju baze za strateške bombardere u Australiji, koji će ciljati kinesku teritoriju i ostrva u Južnokineskom moru. Kanbera će možda morati da razmotri da li će raspoređivanje američkih bombardera učiniti Australiju bezbednijom. Umesto toga, oni bi mogli da ugroze primenu sporazuma o slobodnoj trgovini između Australije i Kine, piše u Global tajmsu.

Zemlje u regionu će nerado biti američki partneri ako izbije rat između Kine i SAD s obzirom da Kina raspolaže značajnim kontramerama, upozorava list. Sklapanje vojnog saveza protiv Kine neće biti nimalo lako.

Obama podiže tenzije

Predsednici SAD izbegavaju nove sukobe u međunarodnim odnosima u poslednjoj godini svog poslednjeg mandata. Američki predsednik Barak Obama, međutim, po pitanju Južnokineskog mora ide protiv ovog pravila, objavljuje Global tajms. Posle učestalog slanja borbenih aviona i ratnih brodova u te vode, Vašington je nedavno poslao noseću udarnu grupu u Južnokinesko more.

Razlog što je Obama to učinio je da ojača svoju politiku rebalansa u Aziji, najvažniju diplomatsku strategiju ostvarenu od kada je stupio na dužnost. Da bi sledeći predsednik nastavio tim putem, Obama mora usaditi Amerikancima shvatanje o ozbiljnosti problema Južnokineskog mora, i usmeriti američko angažovanje u ovoj oblasti ka nepovratnom nasleđu.

Zato je Bela kuća isticala u svakoj prilici temu o ovim vodama, uključujući kinesku izgradnju ostrva, slobodu plovidbe i militarizaciju Južnokineskog mora a zatim, zbog tolikog isticanja značaja ovih pitanja - poslala tamo ratne brodove i vojnike.

Drugi razlog što se SAD tako ponašaju je pokušaj da drže Filipine u čvrstom zagrljaju i koriste kao vrednu šahovsku figuru Vašingtona za igru u Južnokineskom moru. Manila je u izbornoj godini a, do sada, glavni kandidati na izborima su svi pokazali zabrinutost zbog politike u Južnokineskom moru i pozivaju na pregovore sa Pekingom.

Cilj – sprečavanje uspona Kine
Pod maskom pravde, namera SAD je vrlo očigledna - da nametnu shvatanje kako ovo nije pitanje teritorije i suvereniteta. One sprovode politiku, šireći je na jugoistočnu Aziju, uključujući Filipine i Vijetnam i koristeći ambicije Japana i Indije prema ovim vodama, da ojačaju svoju poziciju na azijsko-pacifičkom prostoru i izgrade ujedinjeni front za sprečavanje uspona Kine.
SAD, pod izgovorom očuvanja „slobodne plovidbe“, izazivaju Kinu. Svoje sve veće vojno prisustvo u Južnokineskom moru SAD su propratile optužbama da - Kina militarizuje to more, kao i opravdanjem da se održi „sloboda plovidbe“.

Sloboda plovidbe i letova preko Južnokineskog mora, na koje sve zemlje imaju pravo po međunarodnom pravu, nikada nije bila ugrožena. Preko 100.000 brodova iz raznih zemalja prolaze kroz region svake godine bez problema, ukazuje kineska štampa.

Ministar inostranih poslova Kine Vang Ji je istakao da se ni jedno plovilo do sada nije žalilo na slobodu plovidbe. Južnokinesko more je jedna od najsigurnijih i najslobodnijih morskih trasa u svetu zbog kontinuiranih napora Kine i drugih zemalja regiona, rekao je Vang, prenosi kineska štampa.

Kina, kao najveća zemlja čije granice izlaze na Južnokinesko more,  najviše podržava slobodu plovidbe. Međutim, sloboda plovidbe ne daje nekim zemljama pravo da rade šta hoće, rekao je Vang.

Takozvano "očuvanje slobode plovidbe" samo je maska za SAD da unište mir i stabilnost u Južnokineskom moru, uz ambiciju da provociraju Kinu. Plašeći se da će rast, moć i uticaj Kine ugroziti američku hegemoniju u azijsko-pacifičkom regionu, Vašington ima za cilj da zaustavi ekonomski, diplomatski i vojni razvoj Kine, ocenjuje Sinhua.

Međutim, Bela kuća je možda potcenila odgovor kineske strane. Kina neće pasti na kolena pred spoljnim silama. S obzirom na kineski stav, "Nećemo napasti osim ako smo napadnuti, ako smo napadnuti, mi ćemo sigurno u kontranapad", Peking će verovatno biti prinuđen da pribegne militarizaciji da bi se suprotstavio američkim operacijama u Južnokineskom moru.

Kina nema nameru da dominira nad bilo kim

Govoreći o trvenju između Kine i SAD, ministar inostranih poslova Kine Vang Ji je rekao:

"Izvor ovih trzavica leži u tome što su neki ljudi u SAD, koji gaje strateške sumnje prema Kini, zabrinuti da će Kina jednog dana potisnuti SAD."

Ponavljajući kako Kina "nema nameru da pomera bilo koga ili dominira bilo kim", Vang je, na konferenciji za novinare na marginama narodnog kongresa, ukazao da Vašington, “sudeći o Kini američkim načinom razmišljanja“, zanemaruje istoriju i tradiciju Kine.

Njegova dijagnoza za poremećene odnose Kine i Japana je slična. "Osnovni uzrok nesporazuma je u pogrešnom razumevanju Kine od strane japanskih lidera", istakao je Vang, sugerišući da oni treba da se zapitaju da li žele da im Kina bude prijatelj ili neprijatelj, partner ili rival.

Vang je pojasnio da Kina nikada, baš nikada neće istaći nove teritorijalne pretenzije u Južnokineskom moru.

Neće biti lako Pekingu da uveri Tokio i Vašington da je Kina posvećena da postane drugačija velika sila. To je vidljivo iz mlakog odgovora na kineski predlog o novom tipu međunarodnih odnosa koji se ne bi zasnivali na vojnim intervencijama već na zajedničkom ekonomskom razvoju. Ali to nije izgovor da se odustane, piše kineska štampa. Umesto toga, pored drugačijeg delovanja od prethodnih svetskih sila, Peking bi trebalo da udvostruči svoje napore da se predstave i objasne kineske namere.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...