Svetu nedostaje liderstvo

Miloš Obradović

U Ukrajini je regionalna kriza, veštački napumpana bez ikakve veze sa bezbednošću Evrope. S druge strane, kriza na Bliskom istoku je globalna kriza koja može da pogodi ceo svet. Ona zahvata područje od Maroka do Pakistana gde živi 1,5 milijardi ljudi, poručio Aleksej Puškov
(foto, Aleksej Puškov, predsednik odbora za međunarodne poslove državne dume Ruske Federacije)

„Suština međunarodnih odnosa ove epohe je kriza liderstva. Raniji lider, SAD nije više sposoban da igra tu ulogu. To se vidi iz nastupa američkog predsednika Baraka Obame na sednici skupštine UN koji je pola sata govorio o tome kako je Amerika lider i kako je najbolja. Delovalo je više da ubeđuje samog sebe nego slušaoce u UN. Pravi lider nema potrebe da uverava sve oko sebe kako je najbolji“, rekao je Aleksej Puškov, predsednik komiteta za spoljne odnose Dume i profesor međunarodnih odnosa na Moskovskom državnom institutu, prilikom predstavljaja u Beogradu srpskog izdanja svoje knjige „Postskriptum - Da li Putin može pomoći Rusiji?“.

Šta nude velike sile

„Istovremeno druge države nisu zrele da zauzmu tu ulogu. Na toj sednici UN, iako ih je održano više, bila su samo tri prava govora. Održali su ih Vladimir Putin, kineski lider i Obama. Obama je pričao 45 minuta kako je važna politička demokratija. To je bio ideološki govor koji nije dao odgovor ni na jedno pitanje koje su svi tamo želeli da čuju.

Kineski lider je dao puno obećanja finansijskog karaktera. Obećao je milijardu dolara za zajednički fond Kine i UN za stabilan razvoj. Takođe je govorio i ovećem učešću Kine u mirovnim trupama, u čemu je Kina već lider. Ali Kina nije dala odgovore na važna pitanja kao što su Iran, Severna Koreja, Sirija, izbeglice u Evropi. Nisu se predstavili kao lideri. Putin je bio ubedljiviji jer je dao konkretne odgovore. Rekao je šta je stvarna pretnja i da je potrebna kooperacija. Podsetio je na antihitlerovsku koaliciju kada su SSSR bile u neočekivanom savezu sa zemljama kao što su Velika Britanija i SAD.

Odgovor SAD na to su bile neke igre. Ponudili su da se Rusija uključi u američku koaliciju. To je fiktivna koalicija. Od svih letova za godinu i dva meseca samo u jednoj šestini su bombardovali Islamsku državu“, istakao je on.

Ciljevi NATO i terorizam u svetu

Puškov je uporedio krizu u Ukrajini sa krizom na Bliskom istoku. Prema njegovim rečima u Ukrajini je regionalna kriza, veštački napumpana bez ikakve veze sa bezbednošću Evrope.

„To je virtuelna regionalna kriza izazvana neadekvatnim političkim razvojem Ukrajine i željom drugih da je iskoriste. Greška zbog koje je Krim bio u sastavu Ukrajine je ispravljena. Kako je ugrožena bezbednost Švedske, Portugala, Albanije, pa i Poljske? Na primer, Turska je odmah južno preko Crnog mora i trebalo bi da bude zabrinuta, ali nije. Kao što nisu ni Rumunija ni Bugarska, jer nema razloga.

Cilj je bio da se NATO proširi u Evropi i da se pridruže nove članice kao što je Crna Gora“, ocenio je Puškov.

S druge strane, kriza na Bliskom istoku je globalna kriza. Ona zahvata područje od Maroka do Pakistana gde živi 1,5 milijardi ljudi.

„Svi su povezani. Teroristi koji su ubli ljude na plaži u Tunisu su povezani sa Islamskom državom. U Avganistanu sve terorističke organizacije su povezane među sobom. Ova regija je zona rata i terorizma koji može da se proširi na ceo svet i to se i dešava. U Francuskoj se desilo kada je napadnut liberalni list. To se desilo i mnogo ranije u Čečeniji kada su separatisti bili podržani od strane zapada i SAD. Tamo je bilo dosta ljudi iz arapskog sveta. Oni su finansirali operacije u Čečeniji“, podsetio je Puškov.

Kazna Evropi

Sada kada Evropu preplavljuju emigranti, smatra ovaj ruski analitičar, shvata se da američke igre na Bliskom istoku imaju veze sa životima Evropljana.

„Na neki način, to je kazna Evropi što je imala pasivan odnos prema SAD“, zaključuje on.

On ističe da borba SAD protiv terorizma koja traje već 15 godina ima za rezultat širenje terorizma, kao da sve što radi SAD u stvari raspiruje terorizam.

„Metode kojima se služe SAD u borni protiv terorizma su rušenje stabilnih režima. Sadam Husein je bio diktator, ali u Iraku ljudi nisu ginuli od terorista. Isto važi za Tunis, Libiju i druge zemlje“, ističe on.

Sirija, epicentar sadašnje krize na Bliskom istoku, nekada je bila prosperitetna zemlja u odnosu na ostale muslimanske zemlje, otvorena, a Damask je bio kao neki južnoevropski grad.

Kakva je „umerena“ opozicija u Siriji?

„U šta se sada Sirija pretvorila? Da li je za to kriv Asad? Njega su gurnuli u taj rat, on nije započeo te procese. Sada imamo Islamsku državu koja teži konsolidaciji i teži stvaranju države sa ideologijom Bagdadskog kalifata koji je postojao od sedmog do 13. veka i koji je obuhvatao i deo Španije. Evropa ima sve razloge da bude zabrinuta zbog toga“, napominje Puškov, dodajući da je glavna politika SAD u Siriji da se svrgne Asad, bez obzira ko će da dođe na vlast.

„Ako Asad ode, pašće cela vertikala vlasti u Siriji. Sirijska vojska je pod pritiskom četiri godine i ako sklonite generala niko neće ostati. Putin je rekao da neće slati kopnenu vojsku, a to je rekao i Obama. Kinezi takođe neće da šalju vojsku, a neće ni EU koja je uplašena od izbeglica. Na kraju neće ni Japan. Neko mora da se bori protiv ID, a to je sirijska vojska.

Amerikanci pričaju o nekim pobunjenicima kao da postoji umerena opozicija u Siriji. Video sam snimak jednog vođe te umerene opozicije kako vadi i jede srce sirijskog vojnika. SAD bi trebalo da kažu ko je na čelu te opozicije i koji su njihovi stavovi“, poručio je Puškov.

On je ocenio da Rusija u Siriji štiti svoju bezbednost jer ID hoće da stvori kalifat ne da razvija ekonomiju nego da nastavi da se širi dalje.

„Sledeće mete bili bi ruski Kavkaz i Srednja Azija. Tuča sa ID je neizbežna i zato je Rusija učinila preventivne mere“, istakao je Puškov.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...