Ko je opljačkao grčki narod?

Nikos Arvanites, Atina

Političke „dinastije“ decenijama zaduživale i pljačkale Grčku

Levičarska vlada Aleksisa Ciprasa kao i donedavni ministar  finansija Janis Varufakis nisu započeli niti pokrenuli postupak i istragu na temu „Ko je opljačako grčki narod“? Dug od preko 350 milijardi evra nije primarno dug grčkih građana već  oligarhije - državne i političke, bankara i dinastičkih političkih porodica koji su pravli „savez elita“ i sistematski pljačali grčki narod.

Ciprasova vlada nije otvorila pitanje najbogatijih i najmoćnijih kao i ulogu u zaduživanju politčkih dinastija Micotakis, Papandreu i Karamanlis. Sve tri političke porodice koje vladaju grčkom decenijama preko svojih mreža i oligarhija koje broje na desetine hiljada, napravile su Grčkoj, i za njenih 11 miliona građana, dug koji se ne može otplatiti ni za narednih 50 godina.

Savez elita

Ciprasova vlada moralno je pala je na nedostatku hrabrosti da se uhvati u koštac sa korupcionašima, zelenašima, finansijskim   špekulantima i onima koji su decenijama iznosili kapital iz Grčke u poreske rajeve, a nisu ga unosili u korist Grčke i njenih građana. Ciprasova vlada za šest i više meseci svoje vladavine nije uspela da iznesu u javnost ili pred institucije poreske uprave, desetine hiljada bogatijih od milion dolara, već je teret pao na obične gradjane, male privrednike, taverne i „samostalce“ koji ne mogu da podižu više od 60 evra dnevno i čija je budućnost u dužem periodu ugrožena.

Sadašnja opozicija - donedavna vlast - abolirana je odgovornosti i jedina je kazna što nisu na vlasti. Ciprasova vlada napravila je „dil“ sa moćnima i vlada preko egalitarne politike, zasnovane na pseudopatriotizmu, jer nema druge političke snage u Grčkoj.

Bugarska, „slobodna zona“ za biznis 

Bogati slojevi grčkog društva svoje pare i dalje iznose u inostranstvo dok u Grčkoj vlada“ barter ekonomija“. Cipras, dakle, nije otvorio temu pljačke naroda već je, zbog mera kreditora, grčki narod u još težoj poziciji nego što je bio krajem 2014. godine. Takva levičarska vlada suštinski je radila za kreditore u konačnom ishodu ali i bogate grčke slojeve.

Poreska disciplina se nameće nižim i srednjim slojevima društva. Mnogi manji i srednji grčki preduzetnici, zbog teškog pritiska poreske službe, svoje firme prebacuju u Bugarsku. Na hiljade grčkih firmi i građana otvaraju račune u bugarskim bankama da bi izvršavali svoje obaveze bez ograničenja. Stručnjak Instituta za tržišnu ekonomiju Krasen Stančev kaže da je između 50.000 i 60.000 Grka otvorilo račune u bugarskim bankama i preselilo se više od 11.000 grčkih preduzeća. Na području Bugarske rade četiri banke u grčkom vlasništvu, od kojih su dve - Alfa i EFG banka - započele proces spajanja.

Grčke banke u Bugarskoj drže 21 odsto tržišta. Bugarska je najsiromašnija zemlja EU ali je, istovremeno, jedna od ekonomski najstabilnijih. Javni dug Bugarske iznosi 28,8 odsto bruto domaćeg proizvoda, a nacionalna valuta lev je vezana za evro. Ovo je finansijski „baj pas“ za deo grčkog kapitala i preduzetništva koji se regionalno povezao sa Bugarskom da bi mogao da opstane ali i plati manje poreze i da nema ograničenja koja sada vladaju u Grčkoj. To važi i za krupan kapital.

 

     


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...