Izrael lobira da spreči kontrolu svojih nuklearnih postrojenja

D. Ćirović

Ministarstvo spoljnih poslova u Tel Avivu poslalo je dopise svojim ambasadama u evropskim zemljama sa uputstvom kako da se utiče na tamošnje vlade i izlobira da se sredinom septembra na sastanku Međunarodne agencije za atomsku energiju, zaustavi predlog rezolucije arapskih država. Njime se, naime, traži da Izrael svoja nuklearna postrojenja stavi pod međunarodnu kontrolu. Pojedini zvaničnici iz Tel Aviva strahuju da će ovo, ovoga puta, teško uroditi plodom, naročito nakon postignutog nuklearnog sporazuma Irana i međunarodne zajednice
(foto, Nuklearno postrojenje Dimona u južnoj oblasti Negev u Izraelu - Geti-Al Arabi)

Ministarstvo spoljnih poslova u Tel Avivu pokrenulo je diplomatsku kampanju još pre dve nedelje kako bi blokiralo rezoluciju kojom bi se nuklearna postrojenja Izraela stavila pod međunarodnu kontrolu. Tel Aviv pokušava da izbegne zahtev koji su potpisale arapske i muslimanske zemlje a koji bi na dnevnom redu Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) trebalo da se nađe polovinom septembra.

Visoki zvaničnik ministarstva kaže za tamošnji dnevnik Haarec da se plaši da će, nakon postignutog nuklearnog sporazuma između Irana i međunarodne zajednice, izuzimanje pomenute rezolucije, ipak, biti teško.

Raspored-nuklearnih-objekata-u-Izraelu

Raspored nuklearnih objekata u Izraelu

Dopisi svim ambasadama iz Tel Aviva

Ovo nije prvi put da se pokreće pitanje nuklarnog naoružanja Izraela. Egipat takvu rezoluciju predlaže već nekoliko godina, podseća dnevnik Al Arabi iz Londona. U njoj se traži da Izrael otvori svoja postrojenja inspektorima IAEA i zakazivanje međunarodne konferencije o zabrani nuklearnog oružja na Bliskom istoku. Egipat i Iran predložili su sličnu rezoluciju i pre nekoliko meseci, ali su Sjedinjene Države, Velika Britanija i Kanada ovo blokirale.

Ovoga puta, neposredno pred godišnje odmore institucija evropskih zemalja, Ministarstvo spoljnih poslova je poslalo uputstva svim izraelskim ambasadama i konzulatima sa smernicama kako da utiču na vlade zemalja u kojima se nalaze a kako bi se izlobiralo protiv najnovije rezolucije. U ovom dopisu, kako prenosi Al Arabi, navodi se da je rezolucija suštinski „pristrasna, pogrešna“ i da je pokrenuta kako bi se skrenula globalna pažnja sa „pravih opasnosti“ od nuklearnog naoružanja na Bliskom istoku.

Satelitski-snimak-postrojenja-Dimona

Satelitski snimak postrojenja Dimona (Midlist monitor)

Pozivi UN 2014. i 2012. bez reakcije

Izrael majstorski uspeva da izbegne slične rezolucije i predloge, i to već tri godine. Usvajanje ovakvog dokumenta je, ipak, tek preporuka i nema obavezujući karakter. Stoga se ništa nije desilo ni posle poziva Generalne skupštine UN u decembru 2014. da se Izrael odrekne atomskog oružja i da dopusti inspektorima IAEA da uđu u postrojenja. Za rezoluciju koju je tada, takođe, predložio Egipat a podržale je i druge arapske zemlje, glasala je 161 zemlja, dok ih je protiv bilo pet – Izrael, SAD, Kanada, Palau i Mikronezija. U tekstu se tada ukazivalo da je Izrael jedina zemlja na Bliskom istoku koja nije potpisala Sporazum o neširenju nuklearnog naoružanja, te da u regionu treba uspostaviti zonu bez nuklearnog oružja, uz žaljenje što su SAD odustale od zalaganja za pregovore o tome 2012.

Slično se dogodilo i u decembru te 2012, kada je Generalna skupština UN takođe poslala sličan poziv, usvojivši rezoluciju za koju je glasala većina članova. Te godine je trebalo da bude održana i konferencija u Finskoj o zabrani nuklearnog oružja na Bliskom istoku, uz učešće arapskih zemalja, Irana, SAD i Izraela. Međutim, Vašington je saopštio da je ovaj sastanak tada otkazan zbog iranskog stava o razoružanju i nestabilnosti u regionu, dok su Arapi tvrdili da je razlog u stvari bio – odbijanje Izraela da prisustvuje.

Nekoliko dana kasnije, SAD su izvele probu nuklearnog oružja, ponovo zabranivši prisustvo međunarodnih posmatrača na poligonu u Nevadi. Iran je uložio protest, kao i gradonačelnik Hirošime i pojedine japanske mirovne grupe, gde je ovih dana obeleženo 70 godina od atomske katastrofe u Hirošimi i Nagasakiju.

Podrška Vašingtona i protiv Irana

Zanimljivo je da u američkoj predsedničkoj debati u predizbornoj kampanji u to vreme, kako su primetili tamošnji mediji, među prvima Vol strit džornal, jedina zemlja „koja je spominjana češće od Izraela“, bio Iran koji se smatrao za najveću pretnju za bezbednost regiona. Kandidati su se saglasili da je nuklearni Iran predstavljao najveću opasnost, dok su se utrkivali ko će pokazati veću privrženost Izraelu. Ipak, Tel Aviv nije bio potpuno zadovoljan, jer je navodno očekivao veću „podršku“ kandidata protiv iranskog nuklearnog naoružanja.

Takođe, u medijima je brujala informacija da je u vreme kada je trebalo da se održi sastanak u Finskoj, u Njujorku održana večera u organizaciji vašingtonskog Instituta za bliskoistočnu politiku, ogranka izraelskog lobija. Prema jednom izveštaju iz izraelske štampe, prisutni su uveravali da će „predsednik (SAD) napasti (Iran) iduće godine ako diplomatija ne uspe“. U američkim medijima, pride, nije objavljeno maltene ništa od sudbini dogovora o uspostavljanju zone bez nuklearnog oružja na Bliskom istoku.

Sporazum se ne odnosi ni na SAD

Inače, Sporazumom o neširenju nuklearnog oružja države su iskazale dobronameran napor da se iskoreni pošast nuklearnog naoružanja. Međunarodni sud pravde 1996. je presudio da postoji pravna obaveza da se zemlje ozbiljno založe na ovom planu.

„Postoji obaveza da se dobronamerno radi na zaključivanju pregovora koji vode do nuklearnog razoružanja, u svakom vidu, pod striktnom i efikasnom međunarodnom kontrolom“, naveo je tada sud. Ipak, vlada Džordža Buša je 2002. objavila da se ova obaveza ne odnosi na SAD.

Zvaničnici Izraela nikada nisu ni potvrdili ni porekli da ovo oružje imaju, ali se uveliko veruje da je ova zemlja zapravo jedna od nuklearnih sila. Tvrdnje o tom oružju izneo je izraelski nuklearni stručnjak Mordekaj Vanunu 1986. godine. Izrael pride godinama ostaje pri stavu da potpuni palestinsko-izraelski mirovni sporazum mora da prethodi bilo kakvom stvaranju bliskoistočne zone bez oružja za masovno uništenje.

Prema podacima „Jevrejske virtuelne biblioteke“, izraelski program nuklearnog naoružanja proistekao je iz ubeđenja da zemlja, nakon Holokausta, ima pravo da na sve načine obezbedi svoj opstanak. 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...