SAD ulaze u rat protiv Asada i Islamske države

Nikos Arvanites, Atina

Velika američka očekivanja u Siriji
(foto, tenkovi turske vojske na položajima prema Siriji - presstv.ir)

Predsednik SAD  Barak Obama dao je zeleno svetlo svojim vojnim snagama da "zaštite sirijske pobunjenike u borbi protiv Islamske države". Turska je, uz odobrenje SAD, ušla u trojni sukob protiv Islamske države (ID), režima Bašara Al Aasada i kurdskih pobunjenika.

Turskoj je cilj, prvenstveno, uništavanje PKK (Radnička partija Kurdistana) i Asadovih pristalica pa tek onda mreža ID. Sjedinjenim Državama je cilj podrška “umerenim“ pobunjenicima protiv snaga ID uz održavanje neutralnosti Asadovih snaga.

Američka pomoć

Ovakvo nastupanje američke i turske strane znači da Asad “kapitulira” pred proameričkim umerenim pobunjenicima i da se bori protiv ISIL-a, uz pretnju da bi SAD mogle da napadnu i Asadove snage. To je, ustvari, “meki put” za urušavanje Asada i negovo svrgavanje s vlasti. Sjedinjene Države na taj način žele da zaštite svoju investiciju u Asadovu opoziciju, u čiju obuku i naoružavanje su uložile stotine miliona dolara...

Portparol Bele kuće Džon Irnest, izjavio je da Sirija ne treba da se meša u akcije američkih oružanih snaga koje se bore protiv Islamske države u toj zemlji, jer će u protivnom biti preduzete dodatne mere zaštite tih snaga. Stejt department je saopštio da će SAD dati 70 miliona dolara dodatne pomoći opozicionim grupama. Ta pomoć obuhvata 25 miliona dolara za proverene članove naoružnih opozicionih grupa kako bi se bolje osposobili za odbranu. Sa najavljenih 70 miliona dolara, SAD su sirijskoj opoziciji od 2011. godine dale skoro 400 miliona dolara.

Amerikanci po ID, Turci po PKK i Asadovom režimu?

SAD biraju prelaznu opciju da, boreći se protiv ISIL-a vode i rat protiv Asadovih snaga, sve do njegovog pada ili kapitulacje. Sa druge strane, Turska je, dajući Sjedinjenim Državama mogućnost da koriste vojnu bazu Indžirlik, obezbedila da se bori, pre svega, protiv PKK i Asadovih snaga, posredno, uz podršku SAD. Za Tursku ISIL nije veći problem od PKK.

Volstrit Džurnal je objavio da se „ofanzivne akcije vojske SAD odnose samo na pripadnike Islamske države, ali da će Amerika braniti sirijske pobunjenike od napada bilo koga“. To se u prevodu slobodno može okarakterisati kao „ako vas napadne legitimna vojska sirijske države, SAD će vas braniti od 'agresora', po dobrom, starom i toliko puta oprobanom receptu“.

Turska se, dakle, preventivno bori protiv PKK i kurdskih pobunjenika koji joj predstavljaju nacionalnu opasnost.

Radnička partija Kurdistana je separatistička organizacija inspirisana marksizmom, koja za cilj ima stvaranje države Kurdistan, na prostoru na Bliskom istoku koji je pretežno naseljen Kurdima. Podeljena između Turske, Iraka, Irana i Sirije, oblast obuhvata između 190.000 km² i 390.000 km², a u njoj živi između 35.000.000 i 40.000.000 stanovnika. Turska, SAD i EU proglasili su Radničku partiju terorističkom organizacijom. Sukobi PKK i Turske počeli su 1984. godine, a do sada je u njima sradalo više od 30 hiljada ljudi.

Moskva menja odnos prema Asadu?

Ruska politika od početka krize bila je za podršku Asadovim snagama protiv ID i za nemašanje SAD i saveznika u sukob. Tako ruska strana predlaže stvaranje široke koalicije u kojoj će učestvovati vojnici Sirije i Iraka i drugih zemalja regiona pa i Kurdi. Lavrov je ranije izjavio da Rusija pruža vojno-tehničku pomoć Siriji u borbi sa ID.

„Svi vojni napadi SAD u Siriji koji bi pogodili sirijsku armiju, komplikovali bi tamošnju borbu protiv terorizma“, izjavio je  ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Da li se Rusija povlači od podrške Asadovim snagama u borbi protiv ID radi uravnoteženja odnosa sa Turskom oko gasovoda i realaksacije odnosa sa SAD? Rusija teško da može da balansira između  krize u Ukrajini, pritiska SAD, NATO i EU na vlast u Moskvi i podrške Rusije sirijskom režimu.

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan smatra da je Vladimir Putin promenio stav kada je reč o sirijskoj krizi, te da više ne misli da Rusija treba da do kraja podržava sadašnjeg šefa države Bašara al Asada:

„Predsednik Putin više ne deli mišljenje da Rusija treba da podržava Asada do kraja. Mislim da bi mogao da odustane od toga da mu pruža podršku“, izjavio je Erdogan po povratku sa turneje u Kini i Indoneziji. „Naš sastanak u Bakuu i telefonski razgovor koji je potom usledio stvorili su mi utisak da je Putin promenio stav kada je reč o sirijskoj krizi“, izjavio je Erdogan.

Turska je 24. jula, posle dugog natezanja, konačno dozvolila američkim snagama da koriste njenu vojnu bazu Indžirlik za vazdušne napade na položaje Islamske države. Čitava priča otvara vrata većeg dela Evrope a pre svega Balkana i Mediterana, za širu ekspanziju terorizma, što kurdskog što ID.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...