Eurostat o azilantima: zahteva skoro dva puta više nego lane

M. L.

U prvom tromesečju ove godine broj ljudi koji su zatražili azil u zemljama EU porastao za 86 posto
(foto, Čamac sa imigrantima u italijanskim vodama)

U prvom kvartalu ove godine azil je, prema najnovijim podacima evropskog statističkog zavoda Eurostat, u zemljama EU zatražilo oko 185 hiljada migranata. To je nešto malo više nego u poslednjem lanjskom kvartalu, ali skoro dva puta više nego u prvom lanjskom kvartalu, kada je azil zatražilo nešto manje od 100 hiljada imigranata.

Medju azilantima u prvom ovogodišnjem tromesečju najviše je bilo kosovskih Albanaca, potom Sirijaca i Avganistanaca. Kosovskih Albanaca je bilo oko 50 hiljada i činili su više od četvrtine svih tražilaca azila. Sirijaca je oko 29 hiljada, a Avganistanaca skoro 13 hiljada. Među ostalima najviše su zastupljeni Albanci (iz Albanije), Iračani, Srbi. Pakistanci i Ukrajinci.

Čak 40 svih onih koji su zatražili azil u EU učinili su to u Nemackoj. Druga zemlja po broju ovih zahteva jeste Mađarska (18 posto), među kojima izrazitu većinu čine kosovski Albanci. Mađarska prednjači u Evropi, gledano prema broju zahteva za azil u odnosu na broj stanovnika (3,32 zahteva na 1.000 stanovnika). Mnogo manje ih je u ostalim postkomunistickim zemljama srednje Evrope - u Češkoj, na primer, gde je u prvom kvartalu ove godine primljeno 355 zahteva taj odnos iznosi 0,034 zahteva na 1.000 stanovnika. U Češkoj nema zahteva, još manje nekakvih planova za podizanje zida na granici prema Slovačkoj, odakle najčešće dolaze imigranti ali i vlada i javnost odbijaju kvotu od desetak hiljada migranata koliko je ovoj zemlji dodeljeno iz Brisela u okviru napora da se pravedno podeli teret imigracionog talasa koji preplavljuje Evropu.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...