Drevni sirijski grad Palmira pod bombama džihadista

D. Ćirović

Nakon razaranja kutlurnog nasleđa u Iraku, ekstremisti Islamske države upali su i u antički grad u Siriji. Nad jednom od bolje očuvanih drevnih metropola, poznatoj po spoju grčko-rimskog i persijskog uticaja i sagrađenoj pre dva milenijuma, poslednjih dana lete rakete. Stradalo je desetine civila a očevici kažu da su oštećeni Citadela, Balov hram, monumentalna kapija...
(foto, Palmira, jedan od najvažnijih kulturnih centara antičkog sveta, AFP-Al Arabija)

Ekstremisti Islamske države upali su u subotu u drevni sirijski grad Palmiru, 215 kilometara od Damaska, nakon što su borbe u okolini ove oaze počele nekoliko dana ranije. Sirijska Opservatorija za ljudska prava saopštila je da je ID zauzeo većinu severnog dela grada, da su sukobi u toku, te da je 13 islamista ubijeno u blizini muslimanske Citadele. Većina neprocenjivih ostataka dva milenijuma stare metropole, uključujući kolonade i ukrašene grobnice nalazi se na jugozapadu oaze i još se ne zna koliko je tačno artifekata oštećeno.

Stradale desetine civila

Džihadisti su počeli da opsedaju Palmiru još u sredu i neprekidnim sukobima sa snagama sirijskog režima uspeli su da se u petak približe antičkoj metropoli. Opservatorija je objavila da je u borbama tokom dva dana stradalo najmanje 26 civila.

„Islamska država ubila je 23 ljudi, uključujući i devetoro dece, u selu Amirijeh, severno od Palmire“, rekao je Rami Abdel Rahman ispred Opservatorije u subotu.

Među njima je, kako je dodao Rahman, bilo i članova porodica režimskih ljudi koji su stradali dok su džihadisti zauzimali drevni grad koji se nalazi na Uneskovoj listi svetske kulturne baštine.

Ostaci-pozorišta,-215-kilometara-od--Damaska

Ostaci pozorišta iz drevnog grada, 215 kilometara od Damaska (AFP-Arab njuz)

Oštećen Balov hram, ukradene statue

Palmira je jedan od retkih antičkih gradova čiji su ostaci dobro očuvani i nalazi se na listi najvažnijih kulturnih centara drevnog sveta, poznat po jedinstvenom spoju grčko-rimskog i persijskog uticaja. U Siriji spada među najstarija nalazišta.

Očevici kažu, kako prenosi Al Arabija, da poslednjih dana bombe i projektili lete na sve strane, iznad grada koji potiče iz prvog i drugog veka naše ere. Ova saudijska TV stanica objavljuje i da su snage Bašara al Asada u sukobima sa pripadnicima ID-a oštetile poznati Balov hram, sagrađen 43. godine n.e, odnosno njegov severni zid.

Bliskoistočni mediji pozivaju se na izjave očevidaca, te navode da je oštećena i Citadela koja se nalazi na brdu iznad velelepnih građevina, te i monumentalna kapija, kroz koju je nekada prolazila procesija u slavu kraljice Zenobije, poznate po tome što se hrabro suprotstavljala Rimu. Njene skulpture i statue ukradene su iz muzeja. Hoteli u oazi više ne dočekuju turiste, već na njihovim krovovima stražare vojnici.

Neprocenjivi-reljefi

Neprocenjivi reljefi nekadašnjeg centra trgovine na Bliskom istoku (AP-Al Arabija)

Unesko: Neprocenjivo svetsko blago

Od početka građanskog rata u Siriji 2011. godine, čak šest poznatih lokaliteta kulturne baštine ostavljeno je u ruševinama, pod unakrsnom vatrom režimskih snaga i ekstremista.

Islamska država već je šokirala svetsku javnost uništavajući statue i druge artifekte u mosulskom muzeju u Iraku, te drevni centar asirske civilizacije Nimrud u ovoj državi.

Šef Uneska Irina Bokova reagovala je u petak iz Bejruta gde se sastala sa tamošnjim premijerom, istakavši da je Palmira dva milenijuma star grad koji mora da bude izuzet iz bilo kakvih borbenih mapa. Grad je, navela je Bokova, neprocenjivo blago kako za sirijski narod, tako i za čitav svet. Zvanični Damask tražio je pomoć od međunarodne zajednice da zaštiti ovaj lokalitet, upozorivši nekoliko dana pre nego što su počele borbe oko grada, da se ekstremisti približavaju oazi. 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...