Ko tera Grčku iz evrozone?

Nikos Arvanites, Atina

Američko-britanska i nemačka kampanja za bankrot Grčke
(Brussels, 13.03.2015 - susret predsednika Evropske komisije Žan-Klod Junkera i premijera Grčke Aleksisa Ciprasa u Briselu)

Već duže vreme, britanski listovi Tajms i Fajnenšel tajms prednjače u razradi katastofičnog secenarija izlaska Grčke iz evrozone i bankrotu. U ovoj kampanji učestvuju i nemački listovi i neki ugledni američki listovi i analitičari kao i finansijske strukture. Tako se provlače informacije da „zemlje članice EU pripremaju tajni plan u slučaju bankrotstva Grčke u maju ove godine“, po pisanju britanskog lista Tajms. Ide se idalje  pa se kaže da „grčke vlasti spremne su da proglase bankrot - došli smo do kraja puta“. Ako Evropljani ne budu dali novac doći će do bankrota, objavljuje Fajnenšel tajms.

Na ove teške i crne prognoze reagije grčka vlada koja negira spekulacije britanskog lista Fajnenšel tajmsa da se zvanična Atina priprema za proglašenje bankrota ako do kraja aprila ne postigne dogovor sa međunarodnim kreditorima. Ciprasova vlada saopštava da se „Grčka ne sprema za bilo kakav bankrot. Pregovori sa kreditorima napreduju brzo u pravcu uzajamno povoljnog rešenja“, prenosi  je Rojters.

Cena grčkog bankrota

Nemački listovi pišu da objavljivanje bankrota neće automatski dovesti do isključenja zemlje iz evrozone. Bankrot bi, po nemačkim izvorima, Nemačku koštao 80 milijardi evra.

„Ako Grčka proglasi bankrot, to bi Nemačku moglo da košta 80 milijardi evra, pa je mnogo bolja solucija da Atina napusti evrozonu i ponovo vrati svoju valutu - jeftinu drahmu koja bi učinila grčku privredu konkurentnijom“, navode nemački ekonomski analitičari.

Zbog devalvacije drahme, do koje bi moralo doći, dugovi bi drastično narasli, a to bi bilo kobno za grčke banke. Ukoliko bi Grci krenuli da prazne svoje račune kako bi stabilne evre zaštitili od konverzije u slabašne drahme, došlo bi do kolapsa grčkih banaka.

Ucene i pritisci

Sa druge strane, atak nekih država i ekonomija EU i evrozone da grčka bankrotira i vrati se na  nacionalnu valutu drahmu može da poslužil kao upozorenje na opasnost od urušavanja evrozone. Član Ciprasove vlade i ministar odbrane Panos Kamenos kaže za nemački list Bild da „ako Grčka eksplodira, Španija i Italija će biti sledeće a zatim, u jednom trenutku, i Nemačka“.

Sa druge strane, šalju se poruke da su ostale zemlje u krizi, poput Španije, Portugalije i Irske, na putu oporavka a i čitava Evropa se polako, ali sigurno, ekonomski oporavlja. Ovde se sve više steže obruč oko Grčke da napusti evrozonu i da to neće izazvati domino efekat.

Koje su suštinske poruke svih ovih katastrofičnih procena, predviđanja i najava? Prvo da se uzdrma Ciprasova vlada i  izazove unutrašnja pobuna sa zahtevom da se nastavi sa merama “trojke” (EU, ECB i MMF) ili da se raspišu novi izbori u Grčkoj. Drugo, da se na primeru Grčke stavi do znanja drugim državama u krizi da moraju da slušaju Brisel, Berlin i Vašington. Treće, da se uspostave novi odnosi u evrozoni i nova pravila igre a možda i nova organizacija i podela unutar EU i evrozone. Četvrto, da se Grčka disciplinuje i spreči njeno povezivanje sa Rusijom i Kinom na planu investicija i prometa kapitala.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...