U Sredozemnom moru udavilo se dosad 22 hiljade afričkih izbeglica

M. Lazarević

Glavni pravac afričke imigracije ka Evropi, koji vodi morem od Libije ka Italiji, postaje veliko groblje. Intervencija Zapada, pod vođstvom NATO, protiv Gadafija - probila “libijska vrata” prema Evropi koja je Gadafi držao decenijama dobro zaključana
(foto, izbeglice iz Libije kraj italijanske obale, februar 2015.)

Hiljade ilegalnih migranata nastoji da, iz Afrike od Libije, morem stigne do Italije, bežeći od oružanih sukoba i nacionalno-verskog terora terora ili u potrazi za “boljim životom” nego što je u njihovim veoma siromašnim zemljama. Mnogi, medjutim, ne stignu do obala Evrope i umiru u dubinama Sredozemnog mora.

mediteran-libija-1

Libijska obala postala je glavna "kapija prema Evropi" za izbeglice iz ratom i siromaštvom opustošenih zremalja Afrike i Bliskog istoka

“U Sredozemnom moru udavilo se, verovatno, 400 izbeglica iz broda koji je krenuo iz Libije prema Evropi”, saopštila je humnitarna organizacija Save the Children. Potom je agencija Rojters javila u sredu da su italijanske priobalne patrole spasile 144 osobe i da od od ponedeljka traga za ostalim žrtvama ove najnovije tragedije izbeglica koji pokušavaju da iz Afrike stignu morem u Evropu.

Samo u nedelju i ponedeljak Italijani su pomagali izbeglicama na palubama 42 plovila sa oko 6.500 migranata, da ne nađu smrt u moru. Prema Međunarodnoj organizaciji za migraciju (IOM), od 2000. godine dosad, našlo je smrt u Sredozemnom moru, u pokušaju da se domgnu obala Evrope, oko 22 hiljada ljudi. 

Više od 280 hiljada ljudi je prošle godine ušlo ilegalno u EU. Većina ih je pobegla zbog konflikata, teškog i krajnje nebezebednnog i lošeg života u Libiji, Siriji, Eritreji, Somaliji... Iste godine njih 3.400 izgubilo je život u pokušaju da dođu u Evropu. .

Rastući talas migracije iz Afrike pokrenuli su događaji, povezani s takozvanim Arapskim prolećem na severu Afrike, koje ne samo da je počistilo režim pukovnika Moamera el Gadafija, nego je i probilo “libijska vrata” prema Evropi koja je Gadafi držao decenijama dobro zaključana.

U tom smislu, podsećaju mnogi analitičari ovom prilikom, libijski vođa je imao punu podršku iz Evrope. Naravno, pre svih od bivšeg, dugogodišenjeg italijanskog premijera Silvija Berluskonija (Sylvio Berlusconi), s kojim je potpisao sporazum i obavezao se da “neće pustiti preko mora nijednog ilegalnog migranta”.

Autoritarnog libijskog lidera ubili su, međutim, 2011. pripadnici jednog od libijskih plemena koja su zaratila međusobno. Od tada Evropa ima mnogo teži problem sa ilegalnom imigracijom. Ima dosta analitičara koji tvrde da je problem, u stvari, stvorila intervencija Zapada, pod vođstvom NATO, protiv Gadafija. Ukratko, pragmatični Berluskoni je situaciju bolje video i razumeo nego politički i vojni stratezi, pre svega oni iz SAD koji su najviše insistirali na intervenciji.

“Nije to bio nikakav ustanak, kao u drugim zemljama severene Afrike, gde je zaduvao vetar slobode”, rekao je još 2011. italijanski premijer. “Moćni ljudi su odlučili da odstrane Gadafija i započnu nekakvu novu eru. Nije to to bio narodni ustanak, jer je narod voleo Gadafija, u šta sam se i lično uvererio jer sam više puta bio u Libiji”, dodao je Berluskoni.

Sada, kao i u više drugih sličnih prilika u nedavnoj prošlost, sasvim su uzaludni apeli SAD, Britanije, Francuske, Italije i Nemačke za okončanje nasilja koje je “rodno tle” izbeglištva i ilegalne migracije. A to ne važi samo u slučaju Libije, nego i Sirije, Iraka, Somalije... Ukratko, Zapad je tamo izazvao ili bar podsticao nasilje i zato ti apeli nisu ništa drugo nego pranje ruku.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...