“Grčka suverena zemlja!”, Ciprasov telegram Briselu, iz Moskve

Petar Popović

“Mi ne delimo u potpunosti EU stav o ekonomskim sankcijama protiv Rusije. Mi ćemo promovisati novo rešenje zasnovano na dijalogu”, rekao je Cipras. “Mi smo danas nastojali da uspostavimo saradnju nezavisno od sankcija”, kazao je premijer novinarima, posle razgovora s Vladimirom Putinom
(foto, Moscow, 09.04.2015 - grčki premijer Aleksis Cipras tokom susreta s predsednikom Državne dume Ruske Federacije, donjeg doma ruskog parlamenta Sergejem Nariškinom (Sergey Yevgenyevich Naryshkin) u Moskvi)

Bez kravate i ležeran, predsednik grčke vlade Aleksis Cipras ukazao se u sredu posle podne uz šefa Rusije Vladimira Putina u Kremlju, da bi usred retko viđene medijske halabuke politički uznemirenog Zapada, poručio da njegova zemlja jeste članica EU, ali da je Grčka i suverena zemlja.

“Grčka je suverena zemlja”, odgovorio je Cipras, upitan od novinara o zamerkama poseti koje su se mogle čuti u Briselu. Možda ne po političkom ukusu te “centrale”, predsednik vlade Grčke je potom još izjavio da je u rusko-grčkim odnosima “zavladalo proleće”.

“Cilj moje posete je da učinimo zajednički pokušaj za sasvim novi početak, novi start u odnosima za dobro naših naroda, i da takođe potražimo stabilnost i bezbednost u širem smislu u regionu”, citiran je Cipras. “Grčka je suverena zemlja i upotrebiće svoju geopolitičku ulogu kao evropska zemlja. Iskoristićemo sve mogućnosti da podstaknemo saradnju sa Rusijom”, citiran je.

“To je prvo zbog čega smo ovde, da izgradimo ekonomske odnose sa Rusijom”, rekao je. “Mi ne delimo u potpunosti EU stav o ekonomskim sankcijama protiv Rusije. Mi ćemo promovisati novo rešenje zasnovano na dijalogu”, rekao je Cipras. “Mi smo danas nastojali da uspostavimo saradnju nezavisno od sankcija”, kazao je novinarima na pres konferenciji u Kremlju.

Grčka nije od Rusa tražila pare

“Grčka strana nas nije kontaktirala s bilo kakvim zahtevom za pomoć”, izjavio je Putin, upitan od novinara – da li će Rusija pomoći Grčkoj u rešavanju problema duga. “Ako budemo primenili neke velike projekte to će u Grčkoj generisati dohodak, i prihodi se mogu upotrebiti za otplatu tih dugova”, citiran je Putin.

Putin je rekao da bi rešenje pitanja duga bilo od koristi za sve tri strane, i za Grčku i za EU i za Rusiju.

“Ako grčka ekonomija, zahvaljujući Rusiji, uznapreduje i bude mogla da otplati svoje dugove EU i kreditorima, to će svakome biti od pomoći”, citiran je. “Saglasili smo se da pridamo više pažnje investicijama i diskutovali smo saradnju u energetskom sektoru”, rekao Putin. “Takođe smo diskutovali mogućnost isporuke ruskog gasa Grčkoj kroz Turski tok”.

Šef Rusije je primetio da je vrednost dvostrane trgovine snižena za 40 odsto – na 4,2 milijarde dolara, objavljeno je na Kremlin.ru, zvaničnom sajtu Kremlja.

“Dogovorili smo se da trgovinu vratimo na trajektoriju rasta”, rekao je Putin. On se nada da će tome pomoći dogovoreno obrazovanje zajedničkih radnih tela i plan konkretnih koraka dve strane u 2015./2016. godini.

Grčko energetsko snabdevanje oslanja se na dve trećine gasa uvezenog iz Rusije. Putin je rekao da je Turski tok zamišljen i zbog snabdevanja Balkana i možda Italije i centralne Evrope. Nova ruta će pomoći snabdevanju Evropljana, a Grčkoj će omogućiti da bude jedan od centara u snabdevanju energijom. To bi pomoglo privlačenju u Grčku kapitala i investicija, rekao je šef Rusije.

Putin je izrazio zadovoljstvo što je Cipras u Moskvi u preduskršnjoj nedelji. On je potsetio da će se 2016. navršiti hiljadu godina ruskog duhovnog prisustva na Atosu, i rekao je da su dve zemlje saglasne da se to obeleži.

Obnova izvoza voća

“Cipras i Putin usaglasili tešnje veze”, javio je Dojče vele. DW kaže da je akcenat razgovora bio na investicijama, snabdevanju energijom i bezbednosti, uz mogućnost da Grčka bude energetsko skladište Evrope. Međutim, takođe, i da Putin nije pomenuo bilo kakvu konkretnu odluku ako je reč o eventualnom učešću Grčke u Turskom toku, dnom Crnog mora.

Delegacije dve države razgovaraće u četvrtak o pojedinostima saradnje, povodom čega će se na ruskoj strani, na mestu domaćina posete, pojaviti šef vlade Rusije Dimitrij Medvedev. Posle toga će se znati dalje pojedinosti, jer očekuje se da će Grčka dobiti izuzeće u primeni ruskih kontra-sankcija članicama EU, a i pojedine druge pogodnosti.

Normalno, Grčka je 60 odsto poljoprivredne berbe izvozila u Rusiju, ubirući 180 miliona dolara godišnje. Ali, opomenuo je tim povodom govornik EU, ne negoduju samo Grci zbog svojih izgubljenih prihoda posle sankcija EU Rusiji. Nezadovoljni su i Škoti, uzgajivači lososa. Poljaci, zbog prekinutog izvoza jabuka. “Mi očekujemo (od Rusije) da sve države članice budu jednako tretirane”, jer politika je nadležnost EU. O tome, u svojim kontaktima, Atina mora da vodi računa, a to je “nešto više nego samo breskve”, citiran je izvor EU.

Histerija podozrenja Zapada

Predstava o grčko-ruskom događaju ne bi, međutim, mogla biti upotpunjena bez prikaza makar nekih pojedinosti atmosfere kojom je obavijena pre nego što je i počela. Reč je, razume se, o Zapadu. Gro zapadnih spekulacija ticala se para, a sticajem okolnosti, u značajnoj meri ih je prenosio baš sam Dojče vele.

“Rusiji s ljubavlju: Flert Grčke s Moskvom”, naslovio je radio jedan od svojih nekoliko osvrta, i u oči same Ciprasove posete Moskvi. “Može li Cipras dobiti ekonomsku pomoć u zamenu za ustupke u spoljnoj politici?”, pitao se nemački radio već u podnaslovu. “Flagrantna bliskost pokazana od partije premijera Ciprasa, Sirize prema ruskom predsedniku Vladimiru Putinu neke posmatrače u Briselu čini nervoznim”, naveo je. “Može li ustvari Grčka da optira za iskorak iz matice evropske politike u ukrajinskom sukobu, kako bi pribavila ekonomske koristi od Rusije?”, pitao se radio.

Odgovori na ta i slična pitanja izrazili su određenu strepnju Evropljana i Nemačke od događaja, makar i pod plaštom ležernosti, kakvu je izrazila prvo-anketirana Mina Andrejeva, identifikovana odrednicom “govornik EU Komisije”:

“Sloboda govora i okupljanja postoji, prema tome nemamo komentar posete grčkih političara Rusiji!”

Ali, bilo je i upozorenja. “Članstvo u EU podrazumeva pouzdanost i poverenje – a ne prevare. Ko se god igra vatrom i traži pomoć od Rusije opećiće se!”, opomenuo je nemački konzervativac, član Evroparlamenta Herbert Ril.

Evropski komesar za poslove ekonomije i finansija Pjer Moskovici, citiran je javnim neodobravanjem “flerta” Atine i Moskve, kada je već moralo da i “flert” bude pomenut.

“Mesto Grčke je u evrozoni, zajedno uz 18 drugih evro-država. Jasno je da Rusija nije opcija za Grčku”, citiran je Moskovici.

Bezbednost Evrope samo s Rusijom

Uglavnom sve u istom pravcu, uz potsećanje da meseca maja Cipras ponovo dolazi u Moskvu, na paradu. Zapravo – prvobitno, poseta predsednika vlade Grčke bila je zakazana za tada, a onda je bez naročitog objašnjenja pomerena za sredu, mesec dana unapred, dok sam dolazak na rusku paradu nije odložen. I to je još jedna stvar zbog koje Briselu puca žuč.

Već pre posete, Aleksis Cipras je nastojao da “ojača podlogu”, podvlačeći u izjavama medijima, pre svega ruskim, da “...prethodne vlade Grčke nisu učinile sve što mogu, da se sankcije nametnute Rusiji povodom krize u Ukrajini, spreče”. To je u EU primljeno kao “signal da on može postupiti drugačije kada se produžavanje sankcija nađe na dnevnom redu EU samita juna”, naveo je Dojče vele. Čak je rekao i da bi “bezbednosna arhitektura Evrope moralo da takođe uključi i Rusiju”, naveo je nemački radio.

Lepo je predsednik Putin tempirao posetu Grka, i dao mu priliku da u Moskvi i pre puta naširoko i nadugačko izlaže kako je protiv sankcija Rusiji, primetio je Dojče vele.

Inače – poseta Ciprasa Rusiji je takoreći u trenutku kada je Atina pozvana da položi novih 450 miliona dolara “babarogi” MMF-u, a da ona do časa premijerovog ulaska u “ruski avion” tih para nije imala. Međutim, prema Dojče vele, jedan od stubova američke kontrole nad pravovernošću političkog kursa EU, predsednik Evropskog saveta Donald Tusk, ne brine “grčku brigu” već svoju: “ Možete li zamisliti Evropu bez Grčke? Konsekvence za Evropu ne bi bile samo finansijske. Najdramatičnije poglavlje u svoj istoriji Evropske unije bi bio rezultat”, citiran je Tusk.

Cipras manevriše a krizu stvorila politika EU

Službeno, Moskva se nije osvrtala na političku histeriju koja je prethodila poseti. Međutim, upečatljiv je komentar koji je u trenutku posete povodom toga objavljen u službenoj Rasijskoj gazeti. Poseta Ciprasa Moskvi “izazvala neverovatnu uzbunu”, komentarisao je (u Rasijskoj gazeti) Fjodor Lukjanov, publicista međunarodnog ugleda kada je reč o spoljnoj politici. Ilustrujući, publicista navodi pitanja izložena posredstvom komenatara u evropskoj javnosti, kao na primer: Hoće li Atina sada okrenuti leđa Zapadu i izabrati savez sa Rusijom? “Ili, čak, još žešće – da li će Kremlj izabrati finansijski uticaj na Grčku, da bi samim tim iznutra potkopao Evrouniju?”

Autor zapaža da se “grčko pitanje” s naročitom oštrinom postavlja u Nemačkoj. Navodi kako su ga njegovi nemački sagovornici još nedavno ubeđivali i da je, u Grčkoj vladajuća, Siriza “proizvod lukavog ruskog plana”. A da su, na njegovo uzvratno pitanje: a nije li pobeda Ciprasovih drugova plod “promašene politike Evrounije prema Grčkoj tokom mnogih godina”? – isti sagovornici “samo podizali obrve”.

Niti Grčka bira nove saveze niti bi ona to sada mogla, iskazuje svoje sopstveno stanovište Lukjanov. Upućena na evropsku zajedničku valutu i dugujući stotine milijardi evra (više nego dvostruko u odnosu na BDP), kroz zajmove koje treba redovno servisirati, “Atina, nemajući suverenost, suštinski potpuno zavisi od kreditora”. “Otkupiti’ Grčku iz dugovnog ropstva ni za koga nije realno (osim za Kinu, možda, ali šta će joj to!) a pomoć u zapušavanju rupa, koja će odmah otići sva na isplatu kamata, besmislena je. Bilo kakvi planovi s Grčkom mogu se praviti tek kada se ovako ili onako razjasni njena budućnost. Ili novom nagodbom, da zemlja ostane u evrozoni pod ublaženim uslovima, ili njenim izletanjem iz zajedničke valute, i posle pada na dno bankrostva, otpočetkom njenog uspravljanja, ali na drugi način”, piše Fjodor Lukjanov.

Komentator procenjuje da se ovog trenutka ima posla s manevrisanjem grčkog premijera, kako bi se on bilo kako izborio za preispitivanje važećeg programa odnosa Grčke s kreditorima. U tom smislu, predsednik vlade Grčke “polaže na živce Evropljana”, govoreći kako Grčka, u krajnjem slučaju, ima kome da se prikloni. “I mada specijalisti prekrasno razumeju da neće biti nikakvog zaokreta na istok, to ne otklanja psihološku reakciju. Tu istu, koju izražava medijska galama”, piše Lukjanov.

Oko para, valjalo bi paziti

Rusija bi lako mogla da učini lep gest, izvodeći Grčku iz reda zemalja na koje se rasprostiru (njene) robne kontra-sakcije. A dodeljivati joj novac, nad tim bi se valjalo dobro zamisliti. Trebalo bi prisetiti se tri milijarde dolara dodeljenih Viktoru Janukoviču, piše autor – ukazujući kako je Atina, u svoj suštinski ekonomski i finansijski slučaj u kome, s obzirom na korumpiranost i neefikasnost sopstvene elite, nije nedužna - vrlo vešto ugradila geopolitiku.

“Ipak, uključivanje u igru faktora Rusije (i delimično Kine, Grci pomno rasuđuju o tome kako novi projekat Ekonomskog pojasa duž puta svile vodi pravo k njima), mnoge je u Evropi i SAD potsetilo da je Grčka član NATO na strateški značajnom mestu. Posle Hladnog rata to je retko pominjano, ali na fonu posledica Ukrajine, Atini je sam bog došapnuo da ‘višim drugovima’ natuknu o čežnji za Rusijom. Kako se, pri odlučivanju o grčkoj budućnosti, ne bi svelo sve na merkantilna pitanja”, komentariše Fjodor Lukjanov.

“To ne znači da grčke vlasti cinično obmanjuju Moskvu, zaigravajući s njom samo zbog sopstvenih intriga unutar evro-atlantske zajednice. ‘Siriza’ i njeni istomišljenici su zaista protiv postojećeg modela ekonomskih i političkih odnosa u EU, i traže mogućne saveznike kako bi ojačali svoje pozicije. Rusiji je to dobra mogućnost da ojača poluge u evropskoj politici (mnogo perspektivnija nego okupljati na kongres u Sankt-Petersburgu odiozne ultra-desne nakaze). Ali optuživati da Moskva podvaja EU zvuči prilično naivno. Prvo, Evrounija je i bez posebnih napora razdrobljena oko većine pitanja, a drugo, ni jedna zemlja ne bi propustila mogućnost izvlačenja koristi iz unutrašnjih zađevica na strani protivnika (a Evropska unija i Rusija sada bez sumnje jesu protivnici).”

Fjodor Lukjanov nije političar, ali jeste urednik magazina Rusija u međunardonim poslovima, tribine ruskih spoljno-političkih “mislilaca”, a i foruma na raspolaganju, kada kreatori ruske politike imaju potrebu da provere sopstvena stanovišta. Važno je kako Lukjanov vidi to što se naziva “grčkim pitanjem”.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...