Džihadisti na Uskrs srušili crkvu u Siriji, spaseni rukopisi iz iračkog manastira

D. Ćirović

Ekstremisti Islamske države podmetnuli su eksploziv u Crkvu Device Marije u Hasaki na Uskrs po gregorijanskom kalendaru. Dan ranije, monasi manastira Sirijske pravoslavne crkve Sveti Mateja na severu Iraka objavili su da su preneli dragocene rukopise, drevne prepise Biblije i pisama Svetog Pavla, u grad koji kontrolišu Kurdi. U manastiru je ostao arhiepiskop sa nekolicinom monaha i sedam izbeglih porodica
(foto, Islamska država digla u vazduh Crkvu Device Marije u Siriji - SANA)

Ekstremistička sunitska organizacija Islamska država digla je u vazduh crkvu u sirijskoj provinciji Hasaka na severoistoku zemlje, i to na Uskrs po gregorijanskom kalendaru, koji se slavio u nedelju. Sirijska državna novinska agencija SANA nije navela da li je bilo i ljudskih žrtava, ali je objavila da su džihadisti podmetnuli eksploziv u Crkvu Device Marije u Tel Nasri, asirskom naselju u oblasti gde se hrišćanske i kurdske jedinice bore protiv pripadnika ID-a, koji kontrolišu selo.

Dzihadisti-hriscanske-hramove-u-Iraku Džihadisti već palila hrišćanske hramove u Iraku (Al Arabija)

Spaseni vekovima stari rukopisi

Militantna grupa koja je zauzela velike delove Sirije i Iraka, promoviše tvrdu struju suni islama, te takođe optužuje i druge muslimane za jeres. Pripadnici ID-a već su poznati po uništavanju muslimanskih svetinja, naročito šiitskih i sufi hramova. Ovo, međutim, nije prvi put da ruše crkve. Balkanmagazin je već pisao o njihovom uništavanju drevnih hrišćanskih hramova u Iraku, kao i mesta za koje se veruje da je tu sahranjen biblijski prorok Jona.

Dan pred Uskrs, bliskoistočni mediji su preneli da su monasi na severu Iraka uspeli da spasu i prenesu vekovima stare hrišćanske rukopise, izvukavši ih iz njihovog manastira koji je pod opsadom džihadista od letos. Radi se o stotinama rukom pisanih stranica, koje su prebačene u oblast pod kontrolom Kurda, u grad Dohuk gde su se hrišćani povlačili pred islamskim militantima. U biblioteci manastira nalaze se prepisci Biblije i biblijskih komentara, koji su većinom pisani na drevnom aramejskom jeziku crnim ili crvenim mastilom, i uglavnom su stari između 400 i 500 godina. Najstarije su kopije pisama Svetog Pavla – oko 1.100 godina.  

Grobnica-proroka-Jone-porusena-u-Iraku

Grobnica proroka Jone porušena u Iraku u julu 2014.

Biblioteka u stanu „dok ne prođe kriza“

Kako je Islamska država nadirala u delove Iraka, te prošlog leta zauzela i drugi po veličini irački grad – Mosul, tako su se hrišćani sklanjali u obližnje gradove koje su držali Kurdi. Džihadistima su na meti bile crkve i manastiri u Mosulu i okolini, skidali su im krstove i postavljali svoje zastave na kupole, te uništavali statue, ikone, rukopise. Sveštenici sirijskog pravoslavnog manastira Mar Matai (Svetog Mateje), koji datira iz četvrtog veka naše ere, uspeli su tada, u avgustu, da spasu oko 80 rukopisa, dok su se islamisti kretali severno od Mosula a manastir je na 35 kilometara od grada. Na putu ka hramu su ih zaustavili Kurdi, koji i sada kontrolišu put. Ipak, monasi se plaše da ID može svakog trenutka probiti blokadu ka manastiru, te su rešili da dragocene spise prebace na sigurno.

„Hvala Bogu što nisu uspeli da dođu do manastira. Čuvaćemo rukopise ovde dok ne prođe kriza, dok se situacija ne stabilizuje“, kaže Raad Abdul-Ahed, hrišćanin koji je pomogao da se biblioteka preseli i koji živi u stanu u kojem se oni čuvaju.

manastira-Mar-Matai-u--Siriji

Jedan od najstarijih manastira na svetu, Mar Matai u Siriji

Arhiepiskop još u Mar Matiju

Ipak, Abdul-Ahed za saudijsku Al Arabiju podseća da je u Mar Mataiju ostalo nekoliko monaha, kao i sedam hrišćanskih porodica koje su ovde potražile utočište nakon što su pobegli iz obližnjeg grada Bašike. Oni i dalje mogu da vide svoje kuće, koje su na desetak minuta vožnje niz planinu, ali ne mogu da se vrate, jer je oblast u rukama džihadista.

Manastir je svojevremeno imao po dva miliona posetioca tokom godine. Ljudi su dolazili iz svih delova Iraka, dok sada svraćaju samo kurdski borci da se odmore. U hramu boravi i arhiepiskop Sirijske pravoslavne crkve za severni Irak Saliba Šimon, nakon što je pobegao iz rodnog sela u okolini Mosula. Šimon kaže da je mnogo drugih rukopisa koji su bili čuvani u crkvama u selima oko Mosula, sada izgubljeno. Spaseno je samo ono što su pojedini sveštenici i on uspeli da iznesu dok su bežali.

„Svaki rukopis ima svoju duhovnu vrednost. Mi ih ne čuvamo zarad nekakvog ekonomskog bogatstva, već upravo zbog duhovnih vrednosti“, podsetio je sirijski arhiepiskop.

Izbegli-hriscani-provinciji-Dohuk

Izbegli hrišćani u kampu u provinciji Dohuk (Rojters)

Zapad tek „bespomoćno gleda“

Hišam Melhem, kolumnista i bivši šef redakcije Al Arabije u Vašingtonu, kaže da svet bespomoćno i prećutno gleda kako nestaju najstarije crkve na planeti, „kao da njihova duga istorija ratova, osvajanja, šizmi, mirne koegzistencija i sukoba sa muslimanima, polako nestaje“.

„Stare zajednice vernika, od kojih neki i danas govore aramejskim – jezikom Isusa, isterane su, zajedno sa svojom nekada slavnom civilizacijom, u genocidnom kutlurnom ratu iskorenjivanja. Kad bi samo zidovi crkava i manastira mogli da govore“, navodi Melhem, podsećajući da su hrišćani u Iraku i Egiptu bili žrtve nasilja, zastrašivanja i diskriminacije mnogo pre „razarajućeg arapskog proleća“. Egipatske vlasti bile su saučesnici u zločinima islamskih ekstremista protiv Kopta i hrišćanskih crkava, navodi Melhem, dok je američka okupacija Iraka razbuktala krvav rat islamista protiv hrišćana koji su optuženi da podržavaju okupaciju.

„Mi koji smo upozoravali na pretnje kosmopolitizmu, pluralizmu, toleranciji i nužnosti da se zadrži ono što je ostalo od nekada bogatog ljudskog mozaika koji je stvorio neke od najvećih kutlurnih centara u regionu i svetu, zapanjeni smo opštim ćutanjem i, da, izdajom ovih zajednica od strane Zapadnih društava, naročito SAD“, ističe Melhem.  


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...