Rusija proverava gotovost za rat
Vežba nije najveća koju je Rusija preduzela, ali oblasti koje su uključene i snage koje su pokrenute, odabrane su da upozore NATO pakt da Rusija neće oklevati da u odbrani upotrebi nuklearno oružje, zapaža se među posmatračima ruskih ratnih igara na Zapadu
(foto, Pjatnica, snimak vežbe 13. marta, pravda-tv.ru)
U proveri gotovosti za rat u Evropi, sa saveznicima Amerike koji podsticani iz Vašingtona vozaju američke tenkove i zveckaju oružjem uz same ruske granice, Moskva je ove nedelje bez najave podigla na noge značajnu vojsku, i pokrenula i nuklearno i najsavremenije klasično oružje, da bi na zapadu i na istoku, severu i jugu, odgovorila na pretpostavljenu agresiju i proverila bojevu gotovost oružanih snaga u slučaju istovremene ratne opasnosti s mora, na kopnu i iz vazduha, iz više pravaca.
Brodovi severnomorske flote kod Arhangelska (arhivska fotografija, on-planet.ru)
Stanje pripravnosti u devet vremenskih zona
Saglasno izvorima, trupe, oružje i oprema podignuti su “na uzbunu” iznenada, u nastojanju komandnog vrha da proveri spremnost oružanih snaga za ratno dejstvo. Pokrenuto je 80 hiljada vojnika, iz različitih mesta stacioniranja. Takođe, i deset hiljada jedinica vojne tehnike i specijalne opreme, angažovano je 220 borbenih aviona i helikoptera, petnaest podmornica, 65 ratnih brodova i 16 lađa za podršku.
Ruska RT, javila je o “stanju pripravnosti” motorizovane pešadije, borbene avijacije i jedinica specijalne namene (“specnaza”) u svih devet vremenskih zona RF, uključijući oblasti Volge, Urala, zapadnog Sibira, Dalekog istoka i Pacifika, Severnog Kavkaza “i duž granice NATO članica od Arktika, preko Baltika do Crnog mora”.
Naredbu za “dejstvo” izdao je glavnokomandujući oružanih snaga Rusije, predsednik Vladimir Putin, u ponedeljak u 05.00 po srednje-evropskom vremenu, nalogom Severnoj floti, padobrancima i jednicama Zapadnog vojnog okruga. Izvršenjem je
komandovao šef Generalštaba general Valerij Gerasimov, čiji je operativni štab instaliran na polustrvu Kola, takodje u imitaciji ratnih okolnosti.
Strateški bombarderi Tu-95MS sprovode vežbe na Arktiku. (RIA Novosti, 19. mart, pozivajući se na pres službu ruskog ministarstva odbrane)
Iz Ivanova na Arktik
Inicijalni pokret obuhvatio je 38 hiljada vojnika, usmerenjem na severozapad i u oblast Arktika, a prema RT, želelo se utvrditi “koliko se brzo jedinice za specijalne operacije mogu prebaciti na velika odstojanja”. Prema RT, vežba je počela uz učešće 41 broda, 15 podmornica i 110 aviona i helikoptera.
Saglasno prenetoj izjavi ministra odbrane Sergeja Šojgua, testom se želela proveriti spremnost Arktičke moto-mehanizovane streljačke brigade, stacionirane u zoni Murmanska. Operaciona zona Severne flote tokom vežbe proširena je do Norveškog mora. Padobranci desantne divizije iz Ivanova, prebačeni su transporterima Il 76 (“iljušin”) unutar Arktičkog kruga, blizu norveške granice, sa zadatkom “presretanja subverzivnih grupa, održavanja protiv-avionske odbrane, inženjerskih radova, izviđanja radijacije i uvežbavanja kamuflaže”, objavila je RT.
Vesti o pokretu trupa emitovane su iz dana u dan. U sredu, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su marinci iz Kremjuka, u regionu Krasnodara na jugu, u borbenoj gotovosti u zoni Kerčanskih vrata, moreuza koji spaja Crno more i Azovsko. Ruski izvori su javili o “najvišoj borbenoj pripravnosti” na Sahalinu, u Pacifiku, gde 3.000 vojnika u koordinaciji sa snagama vazduhoplovstva “uvežbava odbranu obale”. Posade aviona u Lenjingradskoj i Smoljenskoj oblasti prelocirane su na vojni aerodrom na Arktiku. Helikopteri MI 24 i MI 8 upućeni su na 1.500 kilometara preleta, uz spuštanje zbog uzimanja goriva u Kareliji, dok je oko osamdeset pilota Istočne komande učestvovalo u “avio-vratolomijama” SU 25, SU 27SM, SU 24M2, uvežbavajući slobodno izbacivanje bombi i dejstvo nenavođenim raketama. Vežbom je obuhaćen čak i aerodrom u bazi u Kirgiziji, blizu Biškeka.
Prizor sa vežbe (foto, Gazeta.ru, 17. mart 2015.)
Moskva nišani u NATO
Trajanje vežbe ograničeno je na pet dana, do subote 21. marta, a u medijima, tih citiranih vesti i sličnih, bilo je sasvim dovoljno da laik primeti uzbunu a da ne shvati celinu vojne zamisli o kojoj se radi. Više je nego dobrodošlo, iz tih razloga, zaviriti u utiske koje je vojna vežba Rusije (tek jedna od četiri hiljade koliko će ih se preduzeti tokom 2015!) proizvela kod pojedinih merodavnih za vojnu tematiku, u SAD i na Zapadu a i u Rusiji, takođe.
Na Zapadu se smatra da Moskva svojom vežbom “nišani u NATO” i da je gard koji je zauzela “preteći” (Sličnu asocijaciju, uostalom, ima i ruska RT, navodeći poređenje aktivnosti s “gnezdom stršljenova”). Vežba nije najveća koju je Rusija preduzela, ali “oblasti koje su uključene i snage koje su pokrenute, namerno su odabrane da pošalju upozorenje NATO paktu”, zapaža se među američkim posmatračima. Simulirana je “potpuna konfrontacija” s NATO paktom, “isturenim rasporedom nuklearno naoružanih podmornica, teatar-balističkim raketama i strateškim bombarderima”.
Na Zapadu se mogu čuti zamerke što Moskva nije svoje potencijalno ratne rivale obavestila o vežbama.
U Kalinjingradu “iskander”
Na lokacijama blizu granica s NATO državama “raspoređeni su strateški oružani sistemi, uključujući stvari koje su deo ruske nuklearne moći”. “Najuočljivije” su rakete dosega 500 kilometara “iskander”, prebačene u Kalinjingrad, strateški bombarderi velikog radijusa TU-22M3, raspoređeni na Krimu, i atomski naoružane podmornice odaslate u more uz brodove zaštite.
“Iskander” je visoko precizna raketa u stanju da ponese pola tone klasičnog ekspoloziva ili nuklearnog razornog naboja. Iz Kalinjingrada, time bi se lako mogao ugroziti bilo koji cilj unutar Poljske, pogoditi svako mesto u većem delu prostora Estonije, Letonije i Latvije, svaki grad u većem delu Nemačke, Češke i Slovačke – a sve su članice NATO pakta.
Rakete “iskander” dopremljene su desantnim brodovima Baltičke flote.
U prethodnim vežbama 2014. istovetni projektili su u Kalinjingradu pozicionirani privremeno i navodno povučeni. Nije objavljeno da li će ovoga puta “iskander” ostati na položaju u središtu centralne Evrope.
Podsećanje Evrope na nuklearni rizik
Jeste službeno navedeni fokus vežbe bio Arktik – ali operacije su proširene da uključe vojne aktivnosti uz finsku granicu, uz istovremeno isturanje strateškog oružja u Kalinjingradu i na Krimu, i pozicioniranje Baltičke flote i Crnomorske flote, u Zapadnoj i Južnoj vojnoj oblasti. Ova kombinacija uzdiže vežbu iznad običnog rasporeda trupa i pomorskih vežbi u Arktiku, “pridodajući joj nuklearni narativ”. Istureni raspored teatar-balističkih raketa (kratkog dometa) i bombardera su “provokativni indikatori mogućne preventivne akcije protiv NATO i Istočne Evrope”, komentarisao je američki Stratfor.
Rasporedom bombardera TU-22M3, Rusija, u kontekstu Ukrajine i svojih namera na Arktiku, “otvoreno potseća na rizik nuklearne konfrontacije”. Imajući u vidu vojnu napetost oko Ukrajine i njenog krhkog prekida vatre, ove vežbe“ su agresivni signal, naročito pošto slede neposredno posle Putinovog misterioznog nestanka prošle nedelje”, zaključio je analitičar Stratfora.
“Rusija ima interesa u pokazivanju svojih vojnih muskula, da svakoga potseti na pustoš koju bi mogla da stvori i da bilo koga odvrati od radikalne akcije u Ukrajini”, napisao je. Analitičar smatra da su Sjedinjene Države bile oprezne u Ukrajini, “čak odlažući raspored 300 vojnika SAD kao deo obuke”, mada je to i dalje američka opcija, eventualno za april.
Poruka ruske vojne vežbe je da “Moskva nije spremna da ostane pasivna i spremna je da upotrebi silu, uključujući i nuklearno oružje”, ocenio je i američki hladnoratovski Jurazija dejli monitor (EDM). Na Krimu su već razmeštene baterije krstarećih raketa zemlja-more, kao predohrana naspram brodova SAD u rumunskim i bugarskim vodama, u misiji američkog ohrabrivanja istočno-evropskih saveznika, piše EDM.
I ruski kvalifikovani posmatrači se slažu sa zaključkom da je vežba, obavljena ove nedelje, poruka zemljama NATO da se Rusija u odbrani neće ustezati upotrebe nuklearnog oružja.
Upitan od Gazete.ru, vojni analitičar Aleksandar Golc i sam kaže da je vežba - proba za slučaj rata sa Zapadom. Ako se vežbom zahvataju i Krim i Arktik i Kalinjingrad, “to je svakako razrada velikog rata”, kaže Golc. “Mi scnarija ne znamo, ali razrađuju se borbena dejstva u nekoliko teatara istovremeno. U svojstvu verovatnog protivnika u takvom sukobu vide se samo zemlje NATO – samo one mogu pretendovati na ruske teritorije na Arktiku, na Krim, na Kalinjingrad. Radi se o razradi velikog rata sa Zapadom”, citiran je Aleksandar Golc.
On, međutim, smatra da ni jedna ni druga strana za sada ne raspolažu količinom snaga potrebnih za takav rat.
Citiran za isti medij, bivši vojno-obaveštajni šef Sibirskog vojnog okruga general Sergej Končukov kaže – direktan sukob SAD i Rusije je isključen.
“Amerikanci nikada neće ratovati s nama, zato što oni nikada nisu ratovali sa jakim protivnikom – njima je bilo dosta Vijetnama, gde su dobili svoj ‘puni program’. Čak ni sa slabim protivnicima nemaju nikakvih uspeha – poraženi su u Iraku i to isto očekuje ih i u Avganistanu, a i ovde”, citiran je general. Ali oni, svejedno, za rat spremaju Evropu. Tokom godinu i po dana Amerikanci su preduzeli određene mere pripreme “infrastrukture i operativne osposobljenosti amfiteatra borbenih dejstava: ustanovljeni su aerodromi, rekonstruisane su kasarne, izgrađeni poligoni”.
“To je priprema za razvoj udarne grupe. Iz Pribaltika, udarna grupa od 20 hiljada ljudi u stanju je da uz podršku NATO avijacije nanese određeni udarac, ne budemo li mi preduzeli odgovarajuće mere protiv-dejstva, budemo li sedeli i čekali da nam se nanese udarac”, citiran je general. “Mi vidimo realna dejstva: prebacivanje vojske u Pribaltik, Nemačku, Rumuniju, Poljsku, odašiljanje sto tenkova u Estoniju i Letoniju, uvođenje dva nosača aviona u Sredozemno more, šest vojnih brodova u Crno. Zašto oni to rade? Od strane Rusije nema nikakve agresije, naprotiv, mi odgovaramo na njihovu agresiju”, citiran je general.