Ciprasov radikalni “levi kapitalizam”
Rezanje duga ili bankrot Grčke?
(foto, Brussels, 16.02.2015 - ministar finansija Grčke Janis Varufakis uoči današnjeg sastanka ministara finansija Evrogrupe u Briselu, vezanog za tešku situaciju u Grčkoj)
Grčka vlada „igra na žici“ između pritiska na EU - evrozonu i levog kapitalističkog modela državnog kapitalizma sa socijalnim i nacionlnim nabojem. Grčka sama ne bi išla na ovaj model ponašanja da nema podrške od pojedinih država i ekonomija, pre svega Rusije, SAD i nekih drugih tržišta evroazije.
Athens, 11.02.2015 - susret grčkog premijera Aleksisa Ciprasa i generalnog sekretara Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (Organisation for Economic Co-operation and Development - OECD) Jose Angel Gurria
Blaži uslovi otplate?
Ministar finasija Janis Varufakis izjavio je da Grčka neće biti u stanju da u kratkom roku otplati svoje dugove, zbog čega je neophodno da finansijske obaveze budu restrukturirane.
„Kad dug ne može više da bude otplaćivan, onda dolazi do njegovog rezanja“, izjavio je Varufakis za nemački magazin Štern.“Suština je to što grčki dug ne može da bude otplaćen u skorijoj budućnosti“, precizirao je novi grčki ministar finasija.
Grčka vlada želi da kreditori olabave uslove nametnute u okviru programa, kao i da dozvole Atini da poveća budžetsku potrošnju da bi podstakla ekonomiju. Iz moćnih ekonomiija evrozone čuju se velike dileme između “popuštanja” Grčkoj u izvesnom stepenu ili pritiska koji bi Grčku isključio iz evrozone i vratio na nacionalnu valutu drahmu.
Cipras dobro zna da mora da postigne neki od mogućih kompromisnih dogovora sa EU-evrozonom kako bi opstao na vlasti. Tako sada pokušava da iznudi neka rešenja za dugoročnu otplatu duga na “razuman” način, koja menjaju pravila igre iz dosadašnje misije “trojke” (EU, ECB, MMF). EU je veoma ranjiva i pritisak da Grčka napusti evrozonu otvara veoma velike pukotine i polarizacije.
Moscow, 11.02.2015 - ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov i šef diplomatije Grčke Nikos Kocijas na konferenciji za novinare posle razgovora u Moskvi
Izlazak iz evrozone ili kompromis
Ako bi Nemačka, kao najjača država evrozone, koja vodi diplomatski i ekonomski spor u ime evrozone oko načina realizacije grčkog duga, prihvati grčki bankrot onda bi on koštao nemačku 80 milijardi evra. Postavlja se pitanje da li posle 28. februara Grčku čeka pre bankrot nego izlazak iz evrozone.
Pitanje je kako će se u svemu ovome oko Ciprasove politike poneti druge države koje su veoma zadužene ali se nalaze u zoni blagog oporavka od recesije. Pre svega, misli se na Španiju, Portugaliju i Irsku.
Više od ekonomskog razloga za brigu, zbog mogućeg scenarija izlaska Grčke iz evrozone, zabrinjavajući su politički razlozi koji imaju mnogo veću cenu za EU i evrozonu u narednih dve do tri godine. Pre svega reč je o interesima SAD koje bi na urušavanju evrozone profitirale i vidno oslabile Nemačku koja bi se vratila na DM (marku) ili na “super evro” kao kontrolni u odnosu na evro. Ako bi se dogodio scenario da Grčka bankrotira, moglo bi doći do velikog štampanja evra i upumpavanja u evrozonu što bi bio siguran znak ekonomskog i političkog haosa u Evropskoj uniji.
Brussels, 16.02.2015 - predsednik Evrogrupe, ministar finansija Holandije Jeroen Dijselblum i ministar finansija Nemačke Volfgang Šojble uoči sastanka ministara finansija Evrogrupe u Briselu, vezanog za tešku situaciju u Grčkoj
Osim toga, EU i Evropska centralna banka, donele su mere kojima bi trebalo da se spreči širenje grčke krize na druge članice evrozone, među kojima je Evropski stabilizacioni mehanizam ESM - fond težak 500 milijardi evra iz kojeg se, u slučaju nužde, može pomoći zemljama suočenim s problemima. Evropska centralna banka pritekla je ovih dana u pomoć Atini: povećala je obim Hitnog fonda za očuvanje likvidnosti (ELA) za pet milijardi evra. Time je centralnoj banci Grčke omogućeno da domaćim bankama dodeli sredstva u iznosu do 65 milijardi evra.
Zbog pretnje bankrotom Grčke i nemogućnost da otplaćuje dug, državne obveznice u vlasništvu grčke banke postaće bezvredne. Tada bi Evropska centralna banka zavrnula slavinu preko koje su do sada curili krediti, jer joj nije dozvoljeno da održava na životu nesolventan bankarski sistem. Grčka bi se tako, bez evrolikvidnosti, našla „na suvom“ i, faktički, izašla iz monetarne unije - upozorava Jerg Kremer, glavni ekonomista nemačke Komercbanke.
Cipras kroz svoju politiku, otvara igru “ruskog ruleta” i prema svojoj državi ali i prema EU, pa kome „ekonomski metak” opali. Bankrot u EU, od uvođenja evra, nije bio prisutan ni u jednoj državi i sigurno je da bi totakav događaj izazvao i jačanje ekonomskog i političkog nacionalizma i okretanje Grčke drugim tržištima i politici kao način nacionalnog i državnog odgovora... To otvara pitanje socijanog i političkog sloma u Grčkoj sa nesagledivim posledicama.
Izvesno je da će se Grčkoj prvo pretiti, a onda će se nuditi modeli međusobnog usaglašavanja uz pritiske sa obe strane.
Brisel, 11.02.2015 - sastanak ministara finansija EU povodom rešavanja finansijske krize u Grčkoj: Christine Lagarde, Yanis Varoufakis
Državni kapitalizam protiv neoliberalizma
Ciprasova vlada sada igra na više karata, pa koja “upali”. U tom programu ima političkog hazarderstva ali i političke hrabrosti. Tako Cipras preti da bi grčka vlada mogla da preispita ugovor o privatizaciji 14 aerodroma, potpisan s nemačkom firmom Fraport za ukupno 1,2 milijarde evra. Aerodromi koji su 2014. dati u koncesiju, da bi se povećali državni prihodi Grčke, su u Solunu i na turističkim ostrvima Krf, Rodos, Mikonos i Santorini. Najvećim grčkim međunarodnim aerodromom, u Atini, izgrađenim za potrebe Olimpijskih igara 2004, takođe po koncesiji upravlja (druga) nemačka firma, AviAlliance koja je filijala graditelja tog aerodroma, nemačke građevinske kompanije Hoćtief.
Grčka vlada taktički ostaje pri planiranoj obustavi prodaje dve vodeće luke, Pireja i Soluna, za čiju su privatizaciju zainteresovani Kinezi na svom strateškom “putu svile“ prema Evropi.
„Ne pregovaramo o daljoj prodaji ili privatizaciji luka Pirej i Solun“, izjavio je portparol vlade u Atini, Gabrijel Sakelaridis. Kineska kompanija COSCO upravlja sa dva lučka terminala za utovar tereta u Pireju, a prema prošlogodišnjem programu privatizacije ušla je u uži izbor za kupovinu 67 odsto udela u luci. Zvanična Atina, pak, poručuje da nije protiv davanja koncesije kineskoj kompaniji, već da samo ne želi da proda luku.
Iz ECB stiže, za sada, poruka:
”Grčkim bankama, trenutno, ne preti rizik da će ostati bez novca”, izjavio je predsednik slovenačke centralne banke i član upravnog odbora Evropske centralne banke (ECB), Boštjan Jazbec.