Grčki levičar po modelu Čomskog i Kejnza

Nikos Arvanites, Atina

Političko-psihološki profil premijera Grčke Aleksisa Ciprasa
(foto, Aleksis Cipras (1974), “Inteligentan, nasmejan, vedar mladić, s ozbiljnim, izgrađenim političkim stavovima”)

Na vlast u Grčkoj došla je Siriza i njen lider Aleksis Cipras. Za Ciprasa, grčki karikaturista Stavropulus, od kojeg je mladi Aleksis svake večeri preuzimao crteže za politički magazin Siriza, kaže:

“Inteligentan, nasmejan, vedar mladić, s ozbiljnim, izgrađenim političkim stavovima”.

Uspeh kao rezultat strategije i vrednog rada

Lider Sirize i premijer Grčke Aleksis Cipras je levičar na američki način, po modelu Čomskog u kritici ekonomskog i političkog globalizma, ali je i neka vrsta “kejnizijanca” levog tipa. Cipras, potekao iz komunističke matrice, više je predstavnik levog političkog radikalzima, bliže italijanskom filozofu i disidentu Atnoniju Negriju, piscu čuvene knjige “Imperija”, zagovrniku levice između anarhizma i anarholiberalizma i državnog kapitalizma.

U intervjuu za Gardijan, Cipras je izrazio svoju zadivljenost Kejnzom i ekspanzivnim monetarnim i fiskalnim politikama Obame i Feda. I kao što je rekao Tibor Skitovski, istaknuti kejnzijanski ekonomista, „Kejnzova revolucija se sastojala u tome što je pokušavao da spasi kapitalizam“.

Ali, možda je najkontroverzniji element Sirizinog programa njeno obećanje da će ostati u evrozoni.

Po matrici ličnog života i političkog uticaja supruge, može da se poredi sa Mihailom Gorbačovim, Bilom Klintonom, Slobodanom Miloševićem, Nikolom Sarkozijem...

Prema navodima Rojtersa, Cipras je “mnogo više od lepog lica” – da je temeljan u radu i perfekcionista, te da je njegov uspeh pre svega rezultat strategije i vrednog rada.

Politika izrasla iz mladalačke ljubavi

Aleksisa Ciprasa mnogi opisuju kao „grčkog Če Gevaru“, ili „političkog Robina Huda”. Put u politiku započinje krajem 1989. godine pod uticajem svoje devojke, a sada nevenčane žene, Beti koja je uticala da Cipras bude deo komunističke omladine Grčke. Kako piše Dejli mejl (Daily Mail), Peristera Beti Batciana, majka njihove dece, nagovorila je Ciprasa da se počne baviti politikom iako je njega više zanimao sport.

Po rođenju, Cipras je iz građanske porodice koja je pripadala srednjoj klasi i rođen je 1974, u vreme rušenja vojne hunte u Grčkoj godine.

Cipras i supruga Beti se znaju još iz đačkih dana, od 1987. godine, što znači da su međusobno posvećeni kako psihološki tako i politički. Informacije iz medija govore da su „njih dvoje bili kolovođe brojnih srednjoškolskih, a kasnije i studentskih protesta“.

Beti i Cipras, nakon srednje škole, upisali su isti građevinski fakultet u Patrasu. Njihovi prijatelji s fakulteta sežaju se da je Beti „vrlo borbena i dinamična“ te da ima čvrstu volju. Jednom je podigla tužbu protiv svog profesora koji je, kako je tvrdila, pokušao da ugrozi njen rad na doktorskoj disertaciji.

Po pisanju Dejli mejla, Cipras je do izbora za premijera živeo u javnoj zgradi na sedmom spratu u radničkom delu Atine. Cipras je opisan kao „nekonvencionalni politički vođa kojega smatraju čovekom iz naroda, iznosi smeće, strastveni je fudbalski navijač i svoje sinove smešta u krevet“. Aleksis i Peristera su istovremeno postali članovi Komunističke omladine Grčke 1990. godine. Beti, kako je zovu u Grčkoj, rodom iz Tesalije, retko se pojavljuje u javnosti. Izbegava medije kad god može, a isti prenose i da nije poput većine žena pošto ne voli šoping niti odlaske kod frizera.

Politička geneza Aleksisa Ciprasa

Do sada najvažniji trenutak u usponu Ciprasa, jeste godina 2006. i lokalni izbori u Grčkoj. Tadašnji predsednik Leve koalicije Alekos Alavanos je svoj pokret, koji je do tada posmatran sa podsmehom, otvorio za sve vanparlamentarne struje i sa Aleksisom Ciprasom kao kandidatom za gradonačelnika Atine osvojio senzacionalnih 10,6 odsto, trostruko više nego na parlamentarnim izborima dve godine ranije.

Godine 2008, na stranačkom kongresu leve koalicije koja se u međuvremenu nazvala Siriza, dotadašnji predsednik Alavanos odstupa iz zdravstvenih razloga s položaja i na svoje mesto postavlja svog štićenika – Ciprasa, i to uz ogorčeno protivljenje stranačkih veterana. To Ciprasa ne sprečava da se odmah nakon dolaska na čelo stranke obračuna sa svojim političkim ocem Alavanosom s kojim se, kako javnost spekuliše, ne slaže oko pitanje ostanka Grčke u evrozoni. Alavanos je, naime, žestoki zagovornik povratka Grčke drahmi. Danas obojica o tom sukobu nerado govore.

U međuvremenu je Siriza, uz Ciprasovu pomoć, porasla na nivo jedne narodne stranke krajnje leve orijentacije sa raznim frakcijama među kojima su maoisti, trockisti, evrokomunisti, ekosocijalisti, levi intelektualci... Ali Cipras za svoju popularnost može da zahvali ne samo taktičkom umeću, već i svojim načinom života. On živi povučeno sa svojom dugogodišnjom partnerkom i dva sina u Atini. Vozi motor i rado se druži sa „običnim narodom“.

Kada je njegova grčka Komunistička partija napustila koaliciju levičarskih partija, Cipras je odlučio da ostane u kolaciji i napusti partiju. Između 1999. i 2003. godine, bio je aktivan u organizovanju protesta protiv globalizacije.

Godine 2004. koalicija se, sa drugim levičarskim partijama i pokretima, spojila u novu koja je sebi dala ime Koalicija radikalne levice, poznatija po skraćenici Siriza.

Politički analitičari se slažu da ne bi uspeo bez pažljivog planiranja, a ključni stav koji ga odvaja od ostalih političara je dosledna pozicija da je rešenje u rukama Atine – ako se odupre rigoroznim zahtevima štednje koje je pred nju postavila EU.

Cipras kao real-političar državnog kapitalizma

Kao političar, Cipras slovi za majstora realne politike. Neki ga smatraju harizmatičnim, neki populistom. Zapadni mediji ocenili su da će pobeda levičarske partije Siriza u Grčkoj uzdrmati Evropu, a od zvaničnika je prvi reagovao britanski premijer Dejvid Kameron koji je upozorio da će rezultati izbora proširiti ekonomsku nesigurnost u celoj Evropi.

Američki Volstrit džornal ocenjuje da pobeda krajnje levičarske partije na izborima u Grčkoj donosi nov sukob u Evropi. List smatra da je Siriza Aleksisa Ciprasa profitirala na ogromnom nezadovoljstvu građana politikom štednje. Njena pobeda, kako list ocenjuje, može se smatrati “narodnom pobunom” protiv “gorke ekonomske pilule” koju su Grci morali da popiju pre pet godina, a “koju su prepisale druge evropske zemlje”.

Pobeda Sirize označava zapanjujuću pometnju u evopskom političkom poretku. Pobeda ohrabruje i druge radikalne partije, poput desničarskog Nacionalnog fronta u Francuskoj i novoformiranog španskog levičarskog Podemosa, a Grčku dovodi u sukob sa Nemačkom i drugim spasiocima iz evrozone – zaključuje Vol strit džornal.

20 poteza koje je Cipras napravio u prvom danu vladavine:

1. Cipras je ateist pa je, suprotno grčkoj tradiciji, zakletvu  položio pred predsednikom Grčke

2. Položio venac na groblje streljanim grčkim komunistima

3. Primio ruskog ambasadora što je Zapad prilično  iznenadilo.-.

4. Napravio koaliciju s političkim protivnikom iz desnice da bi imao parlamentarnu većinu za svoju vladu

5. Skresao vladu na pola. Broj ministraskih pozicija smanjio je s 19 na 10.

6.  Najavio drastično smanjivanje vojnog budžeta

7.  Poslao EU memorandum kojim traži smanjivanje grčkog duga

8.  Zatražio promenu uloge i organizacije EU banke

9.  Predložio totalnu zabranu špekulativnih bankarskih „ponuda“

10. Podneo zahtev za dodatno oporezivanje bogataša

11. Predložio ukidanje državnih povlastica i koncesija Crkvi

12. Zatražio oštre zatvorske kazne za prevarantsko prikrivanje kapitala

13. Podigao minimalnu platu na 750 evra

14. Dao nalog za subvencionisanje hipotekarnih dugova najsiromašnijima

15. Podneo  predlog zakon da se banke, željeznica, pošte i vodovod - nacionaliziraju.

16. Predložio izmenu izbornog zakona

17. Predložio davanje državnih, bankarskih i crkvenih zgrada na

korištenje beskućnicima

18. Naložio besplatni obrok deci u školama

19. Predložio besplatno zdravstvo za nezaposlene i beskućnike.

20. Uveo jednake plate za muškarce i za žene

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...