Krivično goniti vlade koji su dozvolile tajne zatvore CIA!

M.L.

To je zahtev međunarodne organizacije za ljudska prava Amnesti internešnel koji su odnosi prvenstveno na vlade Poljske, Rumunije i Litvanije, ali i Britanije, Makedonije i Nemačke
(foto, procena je da je 119 ljudi držano u evropskim tajnim zatvorima)

Vlade evropskih zemalja, koje su posle 11. septembra 2001, na bilo koji način učestovale u stvaranju tajnih zatvora i sarađivale sa američkom tajnom službom CIA u otmicama, zatvaranju i mučenju ljudi, osumnjičenih zbog terorizma, morale bi za to da ponesu odgovornost i da njihova uloga u tome bude potpuno istražena. Političare je na ovo pozvala međunarodna organizacija za ljudska prava Amnesti internešnel (Amnesty International-AI) prema kojoj se, posle objavljivanja izveštaja američkog Senata prošle godine, ne može više ovim povodom zabijati glava pesak nego se mora početi sa krivičnim gonjenjem odgovornih ljudi.

Države, u kojima su na inicijativu CIA osnovani tajni zatvori i u kojiima su zatvorenici salušavani na veoma surovi način, ne mogu više, prema AI, ćutati o tome. Pristup vlada, koje su dosad odbijale svaku svoju odgovornost zbog nelegalnih metoda primenjivanih prema zatvorenicima, je neodrživ, posebno zbog novih pojedinosti koje su isplivale na površinu posle objavljivanje senatskog izveštaja.

“Bez evropske pomoći SAD ne bi mogle da tako dugo tajno drže zatvorene i muče te ljude. Izveštaj Senata sasvim jasno ukazuje da su strane vlade bile za “uspeh” operacija CIA nezamenjive”, izjavila je Džulija Hal (Julia Halll) koja u AI radi kao stručnjak u oblasti borbe protiv terorizma. “Vreme negiranja i skrivajućih manevara je konačno isteklo”, istakla je ona.

Iako materijal Senata, u kome su opisani brutalni metodi CIA prilikom saslušavanja i mučenja, ne navodi poimence konkretne evropske zemlje, iz ranijih materijala jasno je o kojima se radi. Reč je posebno o Poljskoj, Rumuniji i Litvaniji, u kojima su američk tajne službe držale tajne zatvore, kao i o Britaniji, Makedoniji i Nemačkoj, koje su pomagale CIA u njenim aktivnostima.           

U tim zatvorima koristili su agenti CIA, i prema ranije objavljenim informacijama, kao metode u saslušavanjima i mučenje, na primert, tzv voterbording tj simuliirano davljenje, ili onemogućavanje zatvorenika da spavaju i po nekoliko dana.

„Evropski političari bi morali utvrditi ko je dao odobrenje da američke službe tako nešto čine na njihovoj teritoriji. Sada više nije moguće da vlade kršenje osnovnih ljudskih prava obrazlažu potrebama nacionalne bezbednosti“, dodaje Hal.

Iako su u Rumunij, Poljskoj i Litvaniji vođene ili se vode istrage o tajnim američkim zatvorima, nigde se nije stiglo do krivične prijave protiv konkretnih osoba. Nijedna od ovih zemalja zvanično nije priznala postojanje ovakvih ustanova iako su o njima neki njihovi visoki predstavnici otvorenoi o govorili.

Mreža tajnih zatvora CIA, nastala posle 11.09.2001, a postojala je, mimo Evrope, još u Pakistanu, Avganistanu, Egiptu i Jordanu. Ljudi su prebacivani u zatvore avionima koji su koristili aerodrome prijateljskih zemalja za međusletanja.     

Zbog otkrivanja u javnosti pojedinih zatvora i sporova s vladama nekih zemalja počeli su ovi zatvori, kroz koje je prošlo oko stotinu ljudi, postupno da se zatvaraju. Početkom 2006. bilo je poslednjih 28 zatvorenika smešteno u preostala dva tajna zatvora u Litvaniji i Avganistanu.  

U septembru te godine predsednik Džordž Buš (George Bush) po prvi put je priznao da je CIA koristila tajne zatvore a potom je saopštio da su ti zatvori raspušteni. 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...