Spremili klin, da kožu ruskog medveda okače o zid, kaže Putin o Americi i Zapadu

Petar Popović

Putin je izjavio da Rusija želi mir i obnovu Ukrajine. On ne sumnja da tome teži i Pjetro Parošenko. “Ali, nije on tamo sam. Mi danas već čujemo izjave drugih službenih lica o tome da je, maltene, neophodno ratovati do kraja što sve može dovesti do nekakve opštekontinentalne krize”. Mnogo je ratobornih izjava, rekao je šef Rusije, odgovarajući četiri sata na pitanja novinara
(Moscow, 18.12.2014 - tradicionalna, godišnja konferencija za novinare predsednika Rusije Vladimira Putina u Moskvi)

“Ne brinite – dvoraca kod nas nema pa ne može, prema tome, biti ni dvorskih udara. Postoji Kremlj, službena rezidencija, ali dobro je zaštićena. I to je takođe faktor naše državne stabilnosti. Ali nije stabilnost zasnovana na tome. Zasnovana je na ne može biti čvršćoj osnovi, što je podrška ruskog naroda. Mislim da mi nećete osporiti da, kada je reč o osnovnim pravcima naše spoljne i unutrašnje politike, takva podrška postoji”, počeo je Vladimir Putin svoj odgovor Rojtersu, upitan u četvrtak od novinara te agencije, ima li kao šef države neki “plan za slučaj da ga okruženje (u vrhu) izda, i dvorskog udara”? Šta će činiti “u slučaju ‘narandžaste’ ili ne daj bože ‘crvene’ revolucije”, s obzirom da autor pitanja “zna pojedine predstavnike elite”, i to “ljudi u okruženju” predsednika Rusije, koji “za pojedine stvari” koje se događaju zemlji okrivljuju baš Putina.

Kako je povod pitanja bila “Ukrajina” – što znači lanac opasnih zbivanja čiji se dalji tok i kraj sada teško mogu naslutiti, Putin, koji je u četvrtak već po tradiciji kao i krajem svake godine, izašao pred domaću i svetsku štampu, nije žalio trud da ukaže na klicu smišljeno proizvedene krize. Ponovio je da je u Ukrajini “izvršen državni udar” i da je to “ogromna greška”. Istočna Evropa su ruski susedi, pa i Ukrajina, koja “nije nikakva banana-republika”. Ni severna Afrika, ni Somalija, gde je mogućno tek tako, uz pomoć nekakvih specijalnih sredstava, ili pobunjenika, ili ljudi nezadovoljnih politikom rukovodstva, izvoditi državne udare.

putin-kzs-1-moskva

Vladimir Vladimirovič Putin, sa novinarima juče u Moskvi

Prevara, obećanja, elite

“Kažete, ja nekoga optužujem. Ja nikoga ne optužujem, ja konstatujem činjenicu. Govorim o diskusiji koju o tome imamo s partnerima. Vi znate za poznati sporazum opozicije u Ukrajini i vlasti od 21. februara. Sporazum je potpisan. Tri ministra inostranih poslova su potpisana u svojstvu garanta sporazuma: Nemačke, Poljske i Francuske. Mi smo imali razgovore sa rukovodstvom Sjedinjenih Država Amerike. Nama su sve vreme govorili: ‘Neka Janukovič samo ne primenjuje silu, neka samo ne primenjuje silu!’ On nije primenio. Rezultat – državni udar. Kažu nam: ‘A šta smo mogli da uradimo? Situacija se otela kontroli. To se u krivičnom pravu naziva ‘ekscesom izvršioca’. Dozvolite. Ako je to prekoračenje izvršioca, što bi ste bili dužni da kažete, zar vi niste mogli da zaustavite te radikale koji su probili u administraciju predsednika i zauzeli zgradu vlade? Bili ste dužni da im kažete: ‘Znate šta momci, mi želimo da vas vidimo u Evropi, želimo da potpišete i ratifikujete ugovor o asocijaciji, vi ste deo evropske porodice. Ali ako vi budete na takav način postupali, onda vi nikada nećete biti u Evropi, i mi vas nikada nećemo podržati. Prema tome, nazad na sporazum od 21. februara, obrazujte vladu nacionalnog jedinstva i radite zajednički!”

Putin je uveren da u slučaju da je takav stav zauzet, u Ukrajini ne bi danas bilo građanskog rata i žrtava. Međutim, partneri Rusije zauzeli su drugačiji stav. Poslužili su se obećanjima političkog i ekonomskog karaktera, a danas, kada Ukrajincima treba novaca, nema ni groša. Niko ništa ne plaća. Nikakva sredstva se ne dodeljuju, već preko međunarodnih finansijskih organizacija.

“A sada o elitama”, obratio se novinaru Rojtersa. “Vi znate, postoji elitno vino, ima elitnih letovališta – nema elitnih ljudi. Znate li šta je ‘ruska elita’? Vredan radnik, seljak, na čijim se leđima drži cela zemlja, vekovima se držala, sada se drži i držaće se. Sve ostale podele na nekakve elite ja smatram sasvim neosnovanim. Ima bogatih i siromašnih, ima zdravih i bolesnih, ali pred zemljom i zakonom svi su jednaki. Ima i bogatih patriotski nastrojenih. Vi kažete, neki su možda nezadovoljni. Svakako, a je li moraju da se raduju? Nezadovoljni. Ali pitanje je kako oni misle da se izađe iz te situacije. Biti sve vreme zavisan, i negde stalno na čiviluku?”

putin ruku na srce kzs

“Američke baze su širom zemljine kugle. I vi želite reći da se mi ponašamo agresivno?"

Čemu u Evropi američko nuklearno oružje

Rusija je suočena s problemom valute. Potrebna joj je podrška zapadnih zemalja. Da li je Putin spreman da konferenciju za štampu iskoristi i izjavi Zapadu gotovost da Rusija “konstruktivno” doprinese smanjivanju napetosti i rešavanju poroblema u Ukrajini?, upitano je u ime Bibisija.

“Rusija je doprinela, ali u tom smislu što sve čvršće i čvršće štiti svoje nacionalne interese”, odgovorio je šef Kremlja. “Mi ne napadamo (u političkom smislu te reči), ne napadamo nikoga. Mi samo štitimo svoje interese. I nezadovoljstvo naših zapadnih partnera, pre svega američkih, ima veze s tim što mi činimo upravo to, a ne s tim što mi u sferi bezbednosti dopuštamo postupke koji provociraju napetost. Pojasniću. Vi pominjete polete naše avijacije, i u tom smislu i strateške avijacije. Znate li da je Rusija početkom devedesetih sasvim prekinula, kao što je to učinio i Sovjetski Savez, polete naše strateške avijacije u udaljene reone našeg patroliranja? Mi smo potpuno prekinuli a američki strateški avioni s nuklearnim oružjem produžili su letove. Zašto? Protiv koga? Mi nismo leteli, i nismo leteli, i nismo leteli iz godine u godinu. I obnovili smo te letove tek pre dve ili tri godine. I ko prema tome provocira? Mi?”, upitao je Putin.

Rusija ima dve baze u inostranstvu, u Kirgiziji i Tadžikistanu, u okviru zaštite od terorističkih aktivnosti iz pravca Avganistana.

“Američke baze su širom zemljine kugle. I vi želite reći da se mi ponašamo agresivno? Ima li u tome zdravog smisla ili nema? Šta u Evropi traže američke oružane snage, pa i taktičko nuklearno oružje?”, upitao je šef Kremlja. “Da li mi, svoje oružane snage, primičemo granicama Sjedinjenih Američkih Država ili drugih država? Ko pomera baze NATO prema nama, vojnu infrastrukturu? Mi, ne. Da li nas neko sluša i s nama o tome vodi razgovor? Ne, niko. Odgovor je uvek jedan isti: ‘To nije vaša stvar. Svaka država ima svoj način osiguravanja bezbednosti.’ U redu. Onda ćemo to isto i mi. Zar je nama zabranjeno?”, upitao je predsednik Rusije.

Učinilo se da je jedan zid u Evropi definitivno pao, a sada se već podiže drugi, kuda može odvesti to zahlađenje u odnosima? Da li ćemo u buduće živeti u podeljenom svetu, ili još ima mogućnosti za dijalog i saradnju?, glasilo je sledeće pitanje.

“Kažete, gradi se drugi zid. Mi ne zapažamo to sada. Vi ste specijalista za Nemačku i Evropu. Zar nam posle Berlinskog zida nisu govorili da se NATO neće širiti na istok? A to je smesta krenulo. Dva talasa proširenja. Zar to nije zid? A sistem PRO uz naše granice? To nije zid?  Shvatate, niko se nije zaustavio. U tome je glavni problem današnjih međunarodnih odnosa. Naši partneri se nisu zaustavili. Oni su odlučili da su oni pobednici, da su oni sada imperija, a svi drugi – vazali, i valja još više pritisnuti”, glasio je odgovor.

putin-uspravna-moskva

"Naši partneri su odlučili da su oni pobednici, da su oni sada imperija, a svi drugi – vazali"

Iščupati ruskom medvedu zube i nokte

Tema zategnutosti sa Zapadom prožela je celu seriju novinarskih pitanja predsedniku Rusije. Posle rušenja Berlinskog zida Rusija se do kraja iskreno otvorila prema Zapadu, rekao je šef Kremlja. A kakav je bio odgovor, dat je kroz direktnu podršku Zapada terorizmu na Severnom Kavkazu. Šta god Rusija preduzela, Rusija nailazi na oponiranje. Olimpijada – koordinisani pokušaji diskreditovanja njenih priprema. Čemu? Kome je to potrebno. Ruskog medveda ne ostavljaju u spokoju. Trude se da ga zauzdaju lancem, a uspe li im to – počupaće mu i zube i nokte. U današnjem značenju, to su snage nuklearnog odvraćanja. Ne daj bože da se to dogodi – oduzeće mu tajgu.

“Pa mi smo od službenih lica mogli više puta da čujemo da je nepravično da Sibir sa svojim neizmernim bogatstvom sav pripada Rusiji... A oduzeti Meksiku Teksas, to je pravično”, rekao je Putin. “Prema tome, ne radi se o Krimu. Stvar je u tome što mi branimo svoju samostalnost, svoj suverenitet i pravo na postojanje. To je to što svi mi moramo razumeti”, rekao je. “Hoćemo li da se sačuvamo i da se borimo i, uzgred, promenimo - koristeći se tim današnjim pojavama - na bolje strukturu naše ekonomije, postati nezavisniji, ili hoćemo da nam kožu okače na zid. To je naš izbor. A Krim sa tim nema veze”, rekao je Vladimir Putin.

putin-kzs-2-moskva

Mimo odnosa Rusija-Zapad, Putin je odgovorio na veliki broj drugih pitanja

Parošenko hoće, međutim...

Putin je izjavio da Rusija želi mir i obnovu Ukrajine. Predsednik je rekao da predsednik Ukrajine “želi smirivanje” i da on ne sumnja da Pjetro Parošenko tome i teži.

“Ali, nije on tamo sam. Mi danas već čujemo izjave drugih službenih lica o tome, da je maltene neophodno ratovati do kraja, što sve može dovesti do nekakve opšte-kontinentalne krize. Čujemo mnogo ratobornih izjava. Mislim da je predsednik Parošenko, ipak, spreman na regulisanje ali potrebni su konkretni potezi, potrebni su koraci”, procenio je Putin.

Upitan o opavdanosti ruskog “energetskog okretanja” istoku, Kini i Turskoj, šef države je rekao da je reč o normalnom procesu, s obzirom da se države Dalekog istoka i Tihog okeana brže razvijaju i potrebno im je više energije. I u Americi pišu o okretanju Amerike na istok, rekao je. Kina, Japan, Indija, Južna Koreja, sve te zemlje napreduju koracima od sedam milja. Treba li se odricati toga što se u vezi s tim nudi?

“To je prosto realizacija onog što smo još ranije zamislili”, rekao je Putin. Govorio je tim povodom o mogućnosti da se uz posao sa Kinom razviju ruski Daleki istok i Sibir, pomenuo je “povezivanje cevi” gasovoda, istočnog i zapadnog, što bi omogućilo da se energija prebacuje s kraja na kraj, prikladno potrebama tržišta.

Putin je pomenuo i izvoz gasa u Tursku. Rekao je da to podrazumeva mogućnosti da interesenti, ukoliko oni to žele, gas iz Turske sprovedu dalje, kroz Grčku u Makedoniju, Srbiju I, ako žele, čak i u Austriju. Međutim, nije stvar Rusije da o tome brine, rekao je.

Rusija će izaći iz krize sa znakom “plus”

Mimo odnosa Rusija-Zapad, Putin je odgovorio na veliki broj drugih pitanja, proizišlih iz krize i dilema s kojima je suočena Rusija. Upitan o legalizaciji kapitala posredstvom nedavno proklamovane “amnestije”, šef Kremlja je rekao:

“Koliko planiramo da vratimo? Ne planiramo uopšte. Pitanje nije u vraćanju kapitala, to nije fiskalna mera. Pitanje je u legalizaciji. Ako biznis želi da ostavi novac, imovinu, u inostranstvu, neka ostavi”, rekao je. Međutim, ukazao je na primerima blokade u raspolaganju od strane zemalja u kojima je imovina i šta to sve podrazumeva.

Upitan o izlazu iz situacije uzrokovane niskom cenom nafte, izrazio je optimizam:

“Već sam rekao da ćemo izaći iz te situacije i to s pozitivnim znakom, znakom ‘plus”, rekao je.

U okviru četiri sata odgovaranja na pitanja oko 40 novinara čija su “dva prsta” iznad glava bila zapažena, šef Rusije je govorio o brojnim unutrašnjim merama da se prevlada težak trenutak nacionalne ekonomije. Putin je ubeđen da će Rusija već za dve godine biti na zelenoj grani.

Ima se utisak, na osnovu beleški razgovora na sajtu Kremlja i fotografija da su se, i Vladimir Putin i učesnici ovog foruma javnosti, rastali u dobrom raspoloženju. U svakom slučaju, skup se završio uz dobre želje povodom Nove godine.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...