Orban potvrđuje rešenost da se s Rusijom gradi Južni tok

M.L.

„Potreban je nam gasovod koji će zaobići Ukrajinu“, istakao mađarski premijer odmah po donošenju zakona koji omogućava da se ubrzano gradi ovaj gasovod
(foto, mađarski premijer Viktor Orban i šef Gasproma Aleksej Miler - levo, na sastanku u Budimpešti, maja ove godine, kada je iz premijerovog kabineta saopšteno da su pozvali na ubrzanje gradnje gasovoda Južni tok)

Mađarski premijer Viktor Orban potvrdio je sinoć rešenost da se sa ruskim državnim proizvođačem i monopolskim izvoznikom ruskog gasa izgradi gasovod Južni tok, prema kome Evropska komisija ima ozbiljne rezerve i kritike. To je učinio dan pošto je parlament Mađarske usvojio zakon kojim se omogućuje ubrzanje gradnje dela ovog gasovoda kroz Mađarsku, bez obzira na proceduru u EU.

„Neizostavno nam je potrebno da Mađarska dobija gas i onda kada u Ukrajini ima problema. A za to nam treba drugi gasovod koji neće prolaziti kroz Ukrajinu“, izjavio je novinarima, kako prenosi AFP, predsednik mađarske vlade. 

Projekt gasovoda Južni tok (South Stream) koji treba da obezbedi snabdevanje Evrope ruskim gasom, mimo Ukrajine, kako je planirano, stajaće 16 milijardi evra ali ga je EU zakočila.

„Nemačka je već sagradila gasovod Severni tok (Nord stream) i sada nije izložena opasnosti da zbog Ukrajine ostane bez gasa. Nećemo ništa više nego to što hoće Nemačka“, istakao je Orban.

U zakonu, usvojenom u u ponedeljak u mađarskom parlamentu, omogućuje se da gasovod grade i firme koje za to nemaju odgovarajuće dozvole. Iako se u zakonu ne pominje Severni tok, tekst se može interpretirati kao zeleno svetlo za početak gradnje Južnog toka kroz Mađarsku.

Portparolka Evropske komisije Ana (Anna) Kaisa - Itkonen, izjavila  je da je zvanični Brisel ovim povodom pozvao mađarsku vladu da objasni svoj stav u ovoj stvari. Stav prema Južnom toku nije, međutim ni izdaleka jedinstven u EU jer iza stava Orbana zbog potrebe osiguranja neophodnih količina plina stoje i druge zemlje, a ne samo Madjarska.      

Gasovod, koji je zvanično počeo da se gradi krajem 2012, imaće godišnji kapacitet od 63 milijardi kubnih metara gasa. Trasa gasovoda vodi dnom Crnog mora, potom kroz Bugarsku, Srbiju, Mađarsku i Sloveniju do severne Italije. Na taj način Moskva želi da zaobiđe Ukrajnu kroz koju prolazi najveći deo plina koji ona isporučuje u Evropu.

Spor oko cena sa Ukrajinom, koji je već pre nekoliko godina doveo da prekida ovih isporuka, ponovo se pojavio a u međuvremenu je izbila i kriza u Ukrajini koja je sasvim pokvarila odnose s Rusijom. 

Evropska komisija ovom projektu zamera najviše to što je Gazprom istovremeno proizvođač i transporter glasa što nije u skladu sa evropskim propisima usmerenim protiv monopola u energetici, mada su takve primedbe ozbiljno osporene.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...