Moskva vraća vojsku u baze na Arktiku

Petar Popović

Iz baze u Severnomorsku, u Barencovom moru, ove jeseni je prema Novosibirskim ostrvima isplovila prva ekspedicija lađa s personalom i opremom za stalno stacioniranje u nekad sovjetskoj bazi Koteljni. Moskva počinje da ostvaruje ideju zaštite ruskih bezbednosnih i nacionalnih interesa u zoni koja zanima i Ameriku
(foto, mapa Novosibirskih ostrva)

Ruska vojska i mornarica počele su ove jeseni povratak u zonu Arktika, u baze i na pozicije koje je svojevremeno držao Sovjetski Savez, a napuštene su pre dvadeset godina. Izlazak Moskve na stari položaj, bliže energetskim izvorima i severnom plovidbenom prolazu, nagovešten je još godinu dana ranije, savetovanjem šefa države Vladimira Putina i funkcionera vojnog resora o merama vojne zaštite ruskih interesa na severu. Putin je rekao da je to “prosperitetan region”, pomenuo je pomorsko prisustvo SAD u blizini Severnog pola i rekao da Rusija “mora imati na raspolaganju sve mehanizme za zaštitu svojih bezbednosnih i nacionalnih interesa” u tom području (http://www.themoscowtimes.com/news/article/russia-builds-up-arctic-forces-as-resource-fight-intensifies/492100.html#ixž2oP7IyrT9).

Šef odbrane, ministar Sergej Šojgu, naložio je da Generalštab oružanih snaga istupi s planom unapređenja objekata i šemom rasporeda snaga u kritičnom regionu pre kraja 2013. Ali - plan je, reklo bi se, tog časa već bio spremljen, pošto su u vreme dokumenta odmah sledili i ruski praktični koraci. Formacija od deset ratnih brodova i lađa za potporu već je te jeseni bila uplovila u arhipelag Novosibirskih ostrva.

Resor odbrane potvrdio je da je počela obnova ruskih vojnih aktivnosti u zoni severnog morskog prolaza u podarktičkom regionu, obustavljenih posle raspada Sovjetskog Saveza. Ekspediciju od četiri nuklearna ledolomca predvodio je “Petar Veliki”, iz sastava Severnomorske flote.

“Došli smo, ili da budem precizniji, vratili smo se za stalno tamo gde pripadamo, jer to je ruska zemlja”, izjavio je o ovoj plovidbi na zadatak general-armije Arkadij Bahin. “Moramo ponovo uspstaviti arktičku avijaciju i infrastrukturu, na obali i na ostrvima”, izjavio je general Bahin (http://rt.com/news/russian-arctic-navy-restitution-863/).

Septembra ove godine (2014.), iz baze u Severnomorsku, u Barencovom moru, isplovila je u pravcu istog odredišta i ekspedicija od šest brodova s personalom i opremom za stalno stacioniranje u nekad sovjetskoj bazi Koteljni, na Novosibirskim ostrvima, objavila je Raša tudej (http://rt.com/news/185620-russian-military-base-arctic/). Ruska televizija je, kao brodove u sastavu grupe, pomenula lovca na podmornice “Admirala Levčenka”, desantne “St. Georgija” i “Kandarogu”, tanker “Sergej Osipov”, spasioca “Pamir” i brod dizalicu “Aleksandar Puškin”.

Logor na Kejp Šmitu

Bivša sovjetska baza (1933.-1993.) reaktivirana je posle dvadeset godina. Na Vrangelovom ostrvu i Kejp Šmitu istovareni su moduli za vojni logor, “oblikovan u formi zvezde”, citirale su ruske RIA novosti pukovnika Aleksandra Gordejeva, govornika ruske Istočne vojne oblasti.

U vreme Hladnog rata, bazu na Kejp Šmitu koristila je za sletanje sovjetska strateška, nuklearno naoružana avijacija. Prema izvoru Ministarstva odbrane, Moskva planira šest takvih vojnih nastanbi “za stacioniranje kopnenih trupa”, u nastojanju da do kraja 2015. obnovi svu nekadašnju sovjetsku odbrambenu strukturu u regionu, prenele su ove jeseni RIA novosti.

Na strani, korak je doveden u vezu s pretenzijama Moskve na širi prostor ekonomske eksploatacije morskog dna, s obzirom na novoutvrđene činjenice ruskih istraživača i zahtev Rusije pred Ujedinjenim nacijama da se njeno pravo prizna (Vidi, “Hladni rat na Arktiku”, Balkanmagazin.net ). Međutim, opsadni pritisak SAD i NATO uz ruske granice, posle krize poverenja Rusije i Evrope, montirane američkim svrgavanjem legalnih vlasti u Kijevu nasilnom akcijama falange sa Majdana, ukazuje na odbrambeni karakter ovih mera naspram već tada uočenih američkih ofanzivnih aktivnosti. U odnosu na sve interesente za Arktik, uključujući i države s najvećim pravima, najveće vojno prisustvo u toj oblasti već su uspostavile SAD, izjavio je Konstantin Simonov, šef ruskog Fonda nacionalne energetske bezbednosti, navodeći da tamo “gde Rusije skoro i nema vojnički prisutne” – Amerika već ima “više od 30 vojnih objekata” i “nekih 27.000 vojnog personala na Aljasci, sa transportnim avionima i nuklearnim podmornicama u stalnoj patroli polarnim regionom”, citirao je Moskou tajms.

Novembra 2013, Vašington je objavio svoju prvu arktičku strategiju “garantovanja (američkih) bezbednosnih interesa i zaštite arktičkog okruženja”, a šef odbrane SAD Čak Hegel je najavio da će flota američke mornarice u regionu biti preoblikovana. Ruski posmatrači su već u to vreme nagovestili i izrazili zabrinutost i povodom mogućnosti jačanja snaga NATO u zoni Arktika – redovnog pratećeg elementa američkih vojnih koraka.

Bok uz bok

Ilustrativno, ruski izlazak na severni položaj sledio je mesec dana pošto je Raša tudej objavila da je u ruskim vodama u Barencovom moru zatečena “strana” podmornica, “pretpostavlja se” američka, klase “virdžinija”, koja je morala biti udaljena intervencijom jedinica ruske Severne flote (Russian Navy ‘forces US submarine out’ of Arctic boundary waters, August 09, 2014.). Saglasno toj vesti, podmornica je udaljena intervencijom “grupe protiv-podmorničkih brodova i protiv-podmorničkog aviona Il38”.

“Kontakt s podmornicom trajao je oko 27 minuta a onda je američka podmornica napustila zonu” u kojoj je zatečena, saopštila je RT. Ovakve aktivnosti podvodne flote NATO uzrokovale su brojne navigacione incidente, objavila je televizija. Ali, saopštavajući o incidentu, prvi put je jedno rusko glasilo saopštilo da je svojevremeno stradanje ruske nuklearne podmornice Kursk (2000. )... moglo biti izazvano i sudarom s američkom podmornicom klase “toledo”. 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...