Zapadni i ruski mediji o Putinovoj poseti Beogradu

priredio Đorđe Radoman

Zajednička tema svih izveštaja je položaj u kome se Srbija nalazi, između Rusije i Evropske Unije
(foto, Beograd, 16.10.2014 - predsednici Srbije i Rusije, Tomislav Nikolić i Vladimir Putin, na vojnoj paradi povodom 70. godišnjice oslobođenja Beograda i 100. godišnjice početka Velikog rata 16. oktobra u Beogradu: Siniša Mali - gradonačelnik Beograda, Maja Gojković - predsednica Narodne skupštine Srbije, Vladimir Vladimirovich Putin, Tomislav Nikolić)

Dolazak  Vladimira Putina u Beograd izazvao je veliku pažnju u medijima, kako domaćim tako i stranim. Zajednička tema svih ovih izveštaja je nezgodan položaj u kome se Srbija nalazi, između Rusije i Evropske Unije. Pored političke pozadine, najviše se pažnje posvećuje ekonomskoj saradnji dveju zemalja. 

Britanski Telegraf (www.telegraph.co.uk)  – prenosi kako je Vladimir Putin u Beogradu dočekan kao heroj.

 „I pored prisutne dileme oko pristupanja EU, Ruski predsednik je dočekan oduševljenjem naroda i povicima podrške“. Navodi se da Putinova poseta Beogradu dolazi u veoma delikatnom trenutku zbog pritisaka zapada na srpsko rukovodstvo da se distancira od Moskve zbog trenutne situacije u Ukrajini.

Gardian (www.theguardian.com) – navodi da je Putinovo prisustvo na paradi simbol jačanja veza između Rusije i njenog najbližeg saveznika u centralnoj Evropi. Ističe se da je ruski predsednik rekao da nikada neće priznati nezavisnost Kosova,  a srpski zvaničnici da neće podleći pritiscima EU i uvesti Rusiji sankcije. Britanski list posebno skreće pažnju na Milorada Dodika, koga nazivaju vođom srpskih separatista u Bosni, koji se na vojnoj paradi nalazio u prvom redu zvanica blizu Putina, što je protumačeno kao podrška Dodikovoj politici nezavisnosti Srba u Bosni i Hercegovini.

Nju Jork Tajms (www.nytimes.com) – piše da dok se istok i zapad nalaze u hladnoratovskim tenzijama oko situacije u Ukrajini, Srbija pokušava da održi nesiguran balans, odbijajući da se priključi zapadnim sankcijama Rusiji, dok se sa druge strane zavetuje da je posvećena evropskom putu. Takođe, navodi se da je američki ambasador bio „upadljivo“  odsutan na paradi.

Vašington Post (www.washingtonpost.com) – „dočekan sa povicima mase „Putin Putin“, ruski predsednik Vladimir Putin je prisustvovao vojnoj paradi u Beogradu, gde su se održali razgovori o ekonomskim temema uključujući i gasovod Južni tok kome se EU protivi“.

Dojče vele (www.dw.de) – „Srbija nastavlja da održava svoj hod po žici“. Srbija je odbila da uvede Rusiji sankcije uprkos pritiscima EU, jer pored istorijskih veza, Srbija se oslanja na ruski gas i nada se da bi mogla pokrije deo trgovinskog jaza na tržištu Rusije, koji su sankcije zapada prouzrokovale. Poseban akcenat se stavlja na početak izgradnje dela trase  gasovoda Južni tok u Srbiji, čijoj se izgradnji Evropska komisija protivi zbog dvojne uloge Rusije, kao vlasnika gasovoda i kao snabdevača gasom.

Ruski mediji takođe su detaljno ispratili događaje u Beogradu.

Ruska Pravda (www.pravda.ru) – „Republika Srbija je ključni igrač na Balkanu. To je dobro poznato i na zapadu i u Rusiji“. Pobedom pro-zapadne  Napredne stranke u Srbiji na martovskim izborima, činilo se da se završava 14-godišnji  tranzicioni period preorijentacije Srbije ka Zapadu. Odjednom, uoči posete Vladimira Putina Beogradu, srpski Premijer Aleksandar Vučić izjavljuje da je Srbija „slobodna i nezavisna država, koja ide evropskim putem razvoja, ali koja neće uvoditi sankcije Rusiji“.

„Ova parada je demonstracija zajedništva, što jako iritira SAD. Od dolaska Vladimira Putina na vlast,  Rusija je branila interese Srbije, na prvom mestu u vezi Kosova“.

Srpski premijer rekao je da želi da privuče ruske investitore, prvenstveno u oblasti poljoprivrede, da učestvuju u privatizaciji 502 srpska preduzeća. Takođe je naglasio da je energetski sektor najvažniji deo rusko-srpske kooperacije.

Irina Rudneva istraživač Instituta slovenskih studija kaže da u pozadini međusobnih snakcija EU i Rusije, Srbija ima priliku da postane veliki snabdevač dobara (posebno hrane) na ruskom tržištu. „Danas se Srbiji više isplati da ostane neutralna nego da traži članstvo u EU. Neutralna Srbija može da postane posrednik između EU i Rusije. U tom slučaju ne mora da postaje član anti-ruske alijanse NATO“.

Raša tudej (www.rt.com) – „Putin počasni gost na vojnoj paradi u Beogradu“. RT portal prenosi reči Vladimira Putina „Rusija ne trguje prijateljstvima“, i navodi da je ruski predsednik dobio najviše državno odlikovanje Srbije.

RIA Novosti (www.ria.ru) – sagledavaju stvari iz malo drugačijeg ugla, navodi se da je „poseta Putina Srbiji udarac na živce evropskih zvaničnika“.

„Podsećanje na centralnu ulogu Rusije u pobedi nad fašizmom i oslobođenju Evrope od Hitlerove čizme, veoma je nedobrodošlo u nekim državama članicama EU (Poljska, Rumunija i Baltičke države) koje se trude da tu ulogu poreknu ili minimiziraju, povlačeći nepostojeće paralele između komunizma i nacizma“.

„Mnogi su primetili sličnost između kriza u Ukrajini i Jugoslaviji. U oba slučaja EU je snažno podržala pro-zapadne, katoličke ili muslimanske grupacije, a zažmurila na jedno oko kada su u pitanju nasilje i kršenje ljudskih prava. U oba slučaja pravoslavni sloveni su bili označeni kao krivci, a Rusija kao neprijatelj“.

„Putinovo prisustvo u Beogradu podseća Srbe da je Rusija moćan prijatelj. Ne samo da je Rusija podržavala Srbiju u vreme jugoslovenskih ratova, nego tu podršku pruža i dalje po pitanju Kosova. Činjenica da je Rusija odolevala sličnim pritiscima za vreme ukrajinske krize pokazuje da je dovoljno jaka da se brine o sebi. Ovo ohrabruje Srbe da se opiru pritiscima koji se stalno vrše na njih“.

„Ovom posetom Srbija podseća EU da ima moćnog prijatelja, i da je njena sloboda delovanja veća nego što bi Evropa to htela“.

Moskovski Tajms (www.themoscowtimes.com) – „Srbija gazi po tankoj liniji između Rusije i EU paradom za Putina“.

„Srbija je dočekala ruskog predsednika tenkovima, trupama i avionima koji obeležavaju 70 godina od kada je Crvena armija oslobodila Beograd, balansirajući između svojih ambicija prema evropskoj integraciji i poštovanja prema svom moćnom savezniku“.

Navodi se da je demonstriran ruski uticaj na Balkanu, koji kao i većina Istočne Evrope zavisi od ruskog gasa. Citiran je srpski premijer koji je rekao da je Srbija na evropskom putu i da sa njega neće silaziti. Takođe je napomenuto da je Vučić istog dana telefonom razgovarao sa američkim potpredsednikom Džozefom Bajdenom, iako je američki ambasador odbio da učestvuje na paradi.

(www.tvzvezda.ru) – kaže da je „Srbija odličan primer kako država koja teži ka članstvu u EU, održava dobre odnose sa Rusijom“.  Beograd je odbio da uvede Rusiji sankcije, usled toga ekonomska i politička saradnja dve zemlje nastavila je da raste.

Gazeta (www.gazeta.ru) – pored političkih pitanja Gazeta se osvrnula više na ekonomsku stranu posete ruskog predsednika. Prenoseći Putinovu izjavu da Južni tok ne može da se ostvari jednostrano, Putin je uporedio ovaj odnos sa ljubavlju, u kome obe strane moraju da učestvuju. Kao vid poboljšanja ekonomske saradnje Gazeta navodi volju Putina da pregovara o određenoj kvoti izvoza Fiatovih vozila u Rusiju.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...