Elektrode iz otpada

Izvor:   Tanjug / Sajens

Naučnici uz pomoć tenologije tečni otpad fabrika celuloze i papira pretvaraju u jeftine i ekološke elektrode i druge izvore struje.

Evropski fizičari usavršili su tehnologiju uz pomoć koje se „mrki liker“, tečni otpad fabrika celuloze i papira, pretvara u jeftine i ekološke elektrode za litijum-jonske akumulatore i druge izvore struje, objavio je časopis Sajens.

Ole Inganes iz švedskog univerziteta Linčeping i njegov kolega Gžegož Milčarek iz Tehnološkog univerziteta iz Poznanja prilagodili su kvinon, prenosnik elektrona u biljnim ćelijama odgovornim za fotosintezu, za rad u savremenim električnim akumulatorima kao katodu.

Istraživači ističu da biljke koriste molekule ovog aromatičnog ugljovodonika za prenos elektrona u hloroplastima, centrima fotosinteze. Pored toga dugački polimerizovani lanci prstenova kvinona, tzv. lignin, predstavljaju osnovu ćelijskih zidova i imaju ulogu „skeleta“ biljke.

Za razliku od celulloze, molekuli lignina su pogodni za proizvodnju papira, pošto se u procesu prerade drvenjače, zajedno sa drugim nepotrebnim komponentama biljne sirovine odvajaju od celuloze u tzv. „mrki liker“ koji se zatim suši i spaljuje.

Inganes i Milčarek su dokazali da su dugi lanci lignina dobra sirovina za potpuno organske katode za litijum-jonske akumulatore.

U dugotrajnim eksperimentima naučnici su utvrdili da jedinjenje od relativno dugih fragmenata lignina i „traka“ drugog polimera može da skladišti i prenosi „suvišne“ elektrone i protone.

Naučnici su odgajili nekoliko traka te materije i proverili da li se mogu koristiti kao katode za akumulatore. Nove elektrode su pokazale produktivnost prihvatljivu za proizvodnju jeftinih baterija dovoljnog kapaciteta.

Kapacitet njihovih baterija je veći, kako kažu naučnici, od drugih potpuno organskih elektroda od različitih kombinacija plipirola i ugljeničnih nanocevi.

Uprkos svim prednostima, ove elektrode imaju ozbiljan problem - baterije sa njihovom primenom se brzo prazne u mirovanju. Ignanes i Milčarek smatraju da ovaj problem može biti rešen optimalnijom preradom lignina. Osnovna prednost tog materijala je u njegovoj količini na zemlji.

Biljke proizvode na hiljade tona lignina godišnje, a njegove ćelije se sastoje od 20 do 30 odsto te materije. Sada se u litijum-jonskim akumulatorima koriste skupi oksidi metala, a neki od njih, na primer kobalt, su veoma retki.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...