Ekonomija klimatskih promena i nacionalni plan prilagođavanja - kratak pregled osnovne literature

Ratko Karolić

Nedavno je osnovan i specijalizovan časopis Ekonomija klimatskih promena koji ima ambicije da objedini sve priloge iz raznih časopisa na ovu temu
(foto Tanjug, 16. maj 2014. glavna ulica u Obrenovcu)

- “Mi zivimo, više no ikada pre, u svetu gde su promene u ekonomiji, drustvu i prirodnoj sredini toliko velike, da prošlost više nije pouzdan vodič za budućnost.

Klimatske promene to najviše ilustruju.

Mi znamo da se naša klima promenila, da će nastaviti da se menja, i da bi promene u ovom veku mogle da budu bez istorijskog presedana. Mi isto tako znamo da, koliko god je značajno da se smanje emisije gasova sa efektom staklene bašte, inercija klimatskog sistema od dosadašnje emisije gasova znači da su promene klime neizbežne i da je neophodno da se procene klimatski rizici sa kojima se suočavamo – kao i da se donesu odluke šta činiti u vezi njih.

Klimatski rizici utiču na sve aspekte društva. Porast temperatura, rast nivoa mora i sve učestalije ekstremno vreme, imaju direktan uticaj na život ljudi, utiču na cene primarnih proizvoda, lance snabdevanja, tržište i ukupnu ekonomiju.

Podizanje otpornosti na ove promene je dugoročna investicija…”

- izvod iz ministarskog predgovora drzavnog sekretara za prirodnu sredinu, hranu i ruralne poslove UK - Karoline Spelman, 2012. godine, u vladinom dokumentu ‘Procena rizika od klimatskih promena’. (0)    

- Srbija je članica Međuvladinog panela za klimatske promene, (IPCC), radnog tela osnovanog još 1988. godine pri UN, koji je do sada objavio pet izveštaja o promenama klime na Zemlji - ali građani i domaća privreda nisu o njima obavešteni. (1)   

- Najkraći zaključak ovih izveštaja, koji imaju nekoliko hiljada strana, je sledeći: klima na Zemlji se menja i odlikovaće je porast prosečnih temperatura i rast intenziteta i učestalosti ektremnih vremenskih događaja. Ekstremno vreme - suše i poplave - dešavaće se u proseku svake treće godine početkom ovog veka, da bi do kraja veka to postao standardan obrazac klime svake godine.  

- Okvirna konvencija UN za promene klime (UNFCCC), organizacija čiji je član i Srbija, bavi se praktičnim programima za ublažavanje klimatskih promena i za prilagođavanje na njih. Još 2012. godine izdala je uputstvo za prilagodjavanje privrede i ostalih sektora drustva na ove promene – Nacionalni planovi prilagodjavanja - ali ni gradjani ni privreda Srbije nisu sa njim upoznati. (2)     

poplave-hrvatska-posavina

Poplave u hrvatskoj Posavini 2014.      

Medjuvladin panel za klimatske promene - IPCC

- Tokom 2012. godine Srbiju je pogodila nezapamćeno velika suša koja je prepolovila poljoprivredne useve i nanela ogromne štete privredi – ali to nije dovelo do buđenja stanovništva i domaćih vlasti pred opasnostima koje donose globalne klimatske promene.

Katastrofalne stogodišnje poplave (ili čak hiljadugodišnje) koje su pogodile Srbiju maja 2014. godine, zatekle su zemlju nespremnu za ovakvu mogućnost – i nanele joj, uz ljudske žrtve, i ogromne materijalne štete.

Trebalo bi posle svega reći da je to u najvećoj meri posledica neodgovornosti državnih organa u odnosu na opasnosti koje donose klimatske promene – i to u dvadesetogodišnjem periodu. Podjednako velika odgovornost leži i na domaćim medijima koji već isuviše dugo ignorišu dokumente UN i drugih međunarodnih i nacionalnih organizacija, pa čak ne prenose ni članke u vezi klimatskih promena iz strane štampe.

Izgleda da Srbi kao narod veoma sporo uče - a i to samo onda kada ih problemi doslovno udare po glavi.

- Srbija je, naime, prvo u sklopu Jugoslavije a potom kao nezavisna država, članica ‘Međuvladinog panela za klimatske promene’, osnovanog pri Ujedinjenim nacijama (IPCC - www.ipcc.ch) sa ciljem da proceni činjenice o globalnim klimatskim promenama i njihovim posledicama na život na Zemlji. Međuvladin panel za klimatske promene (IPCC) sačinjava 195 zemalja sveta a u radu na pripremi njegovih pet obimnih izveštaja učestvovale su hiljade stručnjaka kao i predstavnici vlada, zemalja članica ovog Panela. To je praktično najznačajnije i najautoritativnije međunarodnoo telo koje se bavi klimatskim promenama na Zemlji. (1, 3, 4)   

Ovo telo (IPCC) je osnovano još 1988. godine i do sada je izdalo pet velikih izveštaja-procena (assessment reports -AR) o stanju i promenama klime na zemlji, kao i niz preporuka za ublažavanje ovih klimatskih promena i prilagođavanje na njih. Tu se po obimu i značaju posebno izdvajaju Četvrti i Peti izveštaj-procena - AR4 iz 2007. i AR5 iz 2013/14. godine.

Izveštaji IPCC, procene rizika od klimatskih promena, zaključuju, u najkraćem, da se svet suočava sa dve velike opasnosti: daljim porastom temperatura na Zemlji (global warming) i dramatičnim promenama ustaljenog sistema klime, odnosno suočava se sa klimatskim haosom i ekstremnim vremenom (climate chaos and extreme weather), koji će, na prvom mestu, naneti ogromnu štetu proizvodnji hrane, odnosno poljoprivredi.

Porast temperatura na Zemlji, koji je u najvećoj meri izazvan ljudskim aktivnostima, odnosno ispuštanjem ugljendioksida i metana (greenhouse gases) imaće višestruko štetne efekte: suše i širenje pustinje na plodno zemljište, a dalji porast temperature izazvaće ispuštanje metana iz permafrosta (metan je skoro trideset puta opasniji od ugljendioksida), čime će dalji porast temperatura na zemlji postati nezaustavljiv.

Naučnici predviđaju da će se klimatski ekstremi pojačavati u intenzitetu i učestalosti (naročito visoke temperature i padavine tj. poplave)  kao i da će se efekti klimatskog haosa. sa hladnim ili vrelim talasima kad im nije vreme, dešavati u proseku svake treće godine na početku ovog veka i da će do kraja veka to postati standardni vremenski obrazac svake godine. U najkraćem, gube se jasne karakteristike godišnjih doba (sezona za sejanje, sazrevanje, berbu) a vremenske promene postaće sve manje predvidljive odnosno izvesne.              

Ovde bi trebalo posebno pomenuti i jednu od preporuka (iz 2012. godine) – Upravljanje rizicima od ekstremnih događaja i katastrofa radi boljeg prilagođavanja na klimatske promene - (5)

eko-sussa-2012

Posledice suše 2012.

Okvirna konvencija UN za klimatske promene - UNFCCC

- Okvirna konvencija UN za promenu klime (UNFCCC) se bavi organizacionim i praktičnim pitanjima u vezi mera za ublažavanje klimatskih promena (do kojih dolazi pre svega pod uticajem gasova sa efektom staklene bašte – tj. od ljudskih aktivnosti, a posebno zbog ispuštanja u atmosferu ugljendioksida od korišćenja fosilnih goriva) i mera za prilogođavanje stanovništva, privrede i živog sveta na ove promene. (2)

Ovde posebno treba pomenuti njihov nedavno kompletiran program – ‘Nacionalni planovi prilagođavanja’ na klimatske promene (NAP – National Adaptation Plans).

U njihovom dokumentu adaptacija se odnosi na prilagođavanja u okviru ekoloških, socijalnih i ekonomskih sistema kao odgovor na aktualne ili očekivane klimatske efekte i uticaje. To se odnosi na promene u procesima, praksi i strukturama da bi se ublažile potencijalne štete ili stekli određeni benefiti povezani sa klimatskim promenama.

Kao ilustraciju sadržaja ovog plana adaptacije navodimo ovde (sa str. 75 – Table 7) njihov – ‘Primer mera prilagodjavanja i kriterijuma procena u poljoprivredi’:

-              obezbediti prognoze i informacije o snabdevanju vodom;  

-              poboljšati upravljanje vodnim resursima; poboljšati irigaciju; bolje planiranje u korišćenju (nameni) zemljišta;

-              razviti bolje vrste semena i osnovati banke semena;

-              uvesti sistem agrošumarstva (za ublažavanje dejstva jakih vetrova, snežnih nanosa i ublažavanje visokih temperatura leti – primedba);

-              poboljšati sistem odlaganja i čuvanja žetvenih useva;

-              ojačati lokalne tehničke kapacitete;

-              razviti privatno-javno partnerstvo zbog koordinacije i bolje mobilizacije resursa; 

Zbog velike oskudice domaćih sredstava za odbranu od poplava i suša treba pomenuti (vidi str. 96) moguće izvore finansiranja u okviru ovog Plana za adaptaciju na klimatske promene a posebno Zeleni klimatski fond (Green Climate Fund – GCF). (2)

Inače planove adaptacije na klimatske promene trebalo bi prema ovom planu raditi na više raznih nivoa – od regionalnih i nacionalnih, gradskih i lokalnih, do onih prema tipu opasnosti (suša, poplava) kao i vrsti ugroženih sektora (poljoprivreda, industrija, energetika, transportna mreža i dr.)

Sternov izveštaj o ekonomiji klimatskih promena i drugi izvori

- Nedavno se u srpskoj stampi pojavio kratak članak na temu efekata klimatskih promena (prenet iz Frans presa), koji je zapravo samo kratak pregled obimnog izveštaja o posledicama klimatskih promena koji je sa grupom saradnika još 2006. godine objavio britanski ekonomista Nikolas Stern. Ovaj izveštaj, poznat kao ‘Sternov izvestaj o ekonomiji klimatskih promena’ je 700-strana obiman dokument koji se bavi uticajem globalnog zagrevanja (klimatskih promena) na svetsku ekonomiju.

U najkraćem – izveštaj zaključuje da je promena klime na zemlji najveći promašaj tržišta (tržišne ekonomije) u istoriji i poziva na značajne investicije da bi se ublažile i sprečile dalje promene klime. On nalazi da bi se investicije u ovaj poduhvat, ma kako velike, značajno isplatile. (6) 

- Osim već gore pomenute Procene rizika od klimatskih promena, britanska vlada je inače osnovala i ‘Centar za ekonomiju i politiku klimatskih promena’ za koji navode: “Naša misija je da unapredimo javnu i privatnu akciju u odnosu na klimatske promene, preko detaljnog i inovativnog istraživanja ekonomije i politike…” (7)  

- O klimatskim promenama i njihovom uticaju postoji veoma obimna biblioteka studija o različitim aspektima ovih promena a deo istraživanja na ove teme objavljuju časopisi iz ekonomije, ekologije i drugih oblasti. Nedavno je osnovan i specijalizovan časopis Ekonomija klimatskih promena koji ima ambicije da objedini sve priloge iz raznih časopisa na ovu temu. (8)

- Za brzo upoznavanje sa temom ekonomije klimatskih promena može da posluži i sajt Vikipedije – Ekonomija globalnog zagrevanja - gde se može naći i dobra lista referenci na ovu temu. (9) 

- Ekonomija klimatskih promena je već postala poseban predmet na studijama nekih od evropskih univerziteta.

- Možda najkompletnije izveštavanje o aktivnostima u vezi klimatskih promena, prilagođeno za širu publiku, imaju britanske dnevne novine The Guardian, koji odlično pokriva čitav niz povezanih tema. (10)

 

References:

0. – UK Climate Change Risk Assessment: Government Report, 2012

www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/69487/pb13698-climate-risk-assessment.pdf

 

1. – www.ipcc.ch/ - IPCC – Intergovernmental Panel for Climate Change

2. – http://unfccc.int/adaptation/workstreams/national-adaptation-plans/items/6057.php

- National Adaptation Plans (NAP)

3. – www.ipcc.ch/meetings/session19/elections-ipcc/app4.pdf

4. – www.ipcc.ch/pdf/ipcc-principles/ipcc-countries.pdf

5. – www.ipcc.ch/pdf/special-reports/srex/SREX_Full_Report.pdf

- Managing the Risks of Extreme Events and Disasters to Advance Climate Change Adaptation – IPCC Special Report, 2012 

6. – http://en.wikipedia.org/wiki/Stern_review

- Stern Review on the Economics of Climate Change - 2006

7. – www,cccep.ac.uk/Home.aspx

- Centre for Climate Change Economics and Policy

8. – worldscientific.com/worldscinet/cce

- Climate Change Economics - journal

9. – http://en.wikipedia.org/wiki/Economics_of_global_warming

- Economics of global warming

10. – www.theguardian.com/environment/climate-change

- www.theguardian.com/environment/series/the-ultimate-climate-change-faq

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...