Srpska tranzicija i svetska iskustva
Kooperative u svetu imaju preko milijardu članova – i otpornije su na ekonomsku krizu. Gledajući na uspešnost i trend razvoja kooperativa u svetu – izgleda da je ekonomska tranzicija u Srbiji bila usmerena u pogrešnom pravcu
(ilustracija: članstvo u kooperativama u svetu)
Jugoslavija bila prva zemlja u svetu koja je radničko samoupravljanje proglasila za državni model upravljanja preduzećima, ali su danas njene bivše republike, sada nezavisne države, u potpunosti odbacile ovaj privredni model. Osim građanskog rata krajem prošlog, i brutalne privredno-političke tranzicije početkom ovog veka – dva su ključna razloga dovela do propadanja jugoslovenskog samoupravnog modela.
- Jugoslovensko samoupravljanje je u osnovi bilo samo oblik participacije, odnosno učešća zaposlenih radnika u upravljanju državnim preduzećima. Oni nisu bili autonomni vlasnici preduzeća u kojim su radili – pa zato nisu snosili ni punu odgovornost za njihov uspeh ili propadanje. Ključne odluke u upravljanju, kao i upravljanje celokupnom privredom zemlje, bili su u rukama komunističke partije.
Tako je ideja o samoupravljanju postala vezana za Partiju i otišla je u istoriju zajedno sa njom – mada je barjak radničkog samoupravljanaj podignut na ovim prostorima pre njenog nastanka, još krajem devetnaestog veka.
- Javnost je bila izuzetno loše obaveštena o obimu i uspešnosti kooperativnog, odnosno zadružnog modela preduzeća u svetu, koji zapravo predstavlja puni samoupravni model preduzeća koja su u vlasništvu i pod autonomnom upravom svojih članova.
Zadruge uspešnije
Kooperative, odnosno zadruge, u svetu broje preko milijardu članova i uspešnije su od običnih preduzeća u uslovima današnje globalne ekonomske krize, kaže Evropska konfederacija kooperativa (CECOP):
Zadruge, koje imaju ukupan obrt - kada se uzme u obzir samo 10 najvećih svetskih ekonomija - koji je neznatno manji od bruto domaćeg proizvoda Italije, i koje okupljaju članstvo od najmanje 15% odraslog stanovništva sveta, pokazale su izrazitu otpornost na krizu u raznim delovima sveta – navodi se u izveštaju Otpornost zadružnog modela, koji je ove godine objavila Evropska konfederacija kooperativa. Oni procenjuju da u svetu ima oko 650 miliona pojedinaca koji su članovi jedne ili više kooperativa. - (3)
Nešto preciznije, u ovom izveštaju stoji:
Kooperative u deset najvećih svetskih ekonomija čine u proseku 5% njihovog bruto domaćeg proizvoda, što je približno veličini BDP Italije koja je po veličini sedma ekonomija u svetu.
Euractiv, zvanični bilten EU, navodi da je ovaj izveštaj pokazao da su kooperative otpornije na svetsku finansijsku krizu i da su se one pokazale izdržljivijim od običnih kompanija:
Izveštaj pod naslovom ‘Otpornost kooperativnog modela’ nalazi da su preduzeća čiji su članovi radnici koji su suvlasnici preduzeća, uspostavila strategiju za kraći i duži rok, dajući prednost očuvanju radnih mesta i uvođenju inovacija. – (4)
Inače, izveštaj konstatuje da je današnja finansijska i ekonomska kriza direktna posledica politike nezauzdane deregulacije i liberalizacije tokom poslednjih nekoliko decenija i da su mala i srednja preduzeća strukturno otpornija. – (3)
Mediji u svetu prikrivaju podatke o veličini i ekonomskim efektima kooperativa. Prema podacima Ujedinjenih nacija iz 1994-te godine, kooperative u svetu obezbeđuju sredstva za život (proizvodnjom hrane, obezbeđivanjem stanova i sl.) za preko tri milijarde ljudi, ili skoro polovinu svetskog stanovništva.
U svetu se kooperative posebno razvijaju u Aziji i Južnoj Americi ali je njihovo prisustvo znatno i u visoko razvijenoj privredi Evrope. Razne kooperative u Evropi obezbeđuju radna mesta za skoro pet miliona radnika ali imaju skoro deset puta vise članova (naročito stambene i potrošačke zadruge). Tako u Italiji ima oko 43.000 raznih kooperativa (u industrijskoj proizvodnji i poljoprivredi, usluznim delatnostima, edukaciji, stambenim zadrugama i dr.) koje direktno zapošljavaju oko 1,2 miliona radnika ali ukupno imaju oko 12 miliona članova; u Francuskoj ima oko 21.000 kooperativa; španska korporacija Mondragon, jedna od najvećih i najuspešnijih u zemlji, ima skoro sto hiljada zaposlenih radnika koji su u isto vreme i njeni vlasnici.
Čak i u visoko-tehnološkoj ekonomiji Japana naprimer, preko 90 odsto poljoprivrednika su članovi kooperativa.
Iz Srbije se danas samo Zadružni savez Srbije (Co-operative Union of Serbia - nacionalna asocijacija zemljoradničkog zadrugarstva Srbije) nalazi na listi Međunarodnog saveza kooperativa (ICA).
Gledajući na uspešnost i trend razvoja kooperativa u svetu – izgleda da je ekonomska tranzicija u Srbiji bila usmerena u pogrešnom pravcu.
Šta su kooperative?
I evropski i svetski savez (CECOP i ICA) slično definišu kooperative:
Kooperativa je autonomna asocijacija ljudi dobrovoljno udruženih radi zadovoljavanja njihovih zajedničkih ekonomskih, socijalnih i kulturnih potreba i težnji, preko zajedničkog posedovanja i demokratske uprave nad preduzećima.
Nešto uprošćenije, Međunarodni savez kooperativa (ICA) kaze: – (1)
Kooperative su preduzeća koja poseduju i kojima upravljaju njihovi članovi. Bilo da su njihovi članovi potrošači, zaposleni radnici ili stanari, svi oni imaju jednako pravo u upravljanju nad njima i podjednako dele profit.
Ova preduzeća se ne zasnivaju isključivo na sticanju profita već na sistemu vrednosti i principima koji su međunarodno priznati, i deluju zajedno na izgradnji boljeg sveta putem kooperacije.
Oni ovako definisu zajedničke vrednosti:
Kooperative su zasnovane na vrednostima samopomoći i lične odgovornosti, demokratije, jednakosti, pravičnosti i solidarnosti. U tradiciji njenih osnivača, članovi kooperativa veruju u etičke vrednosti poštenja i otvorenosti, socijalne odgovornosti i brige za druge.
Zajednički principi kojima se upravljaju su:
1.- Dobrovoljno i otvoreno članstvo; 2.- Demokratska kontrola članstva; 3.- Ekonomska participacija članstva; 4.- Autonomija i nezavisnost; 5.- Obrazovanje, obuka i informacije (dostupnost); 6.- Saradnja među kooperativama; 7.- Briga za (lokalnu) zajednicu;
Evropska konfederacija kooperativa (CECOP) kao glavne njihove karakteristike navodi (str, 12 – 4. Cooperatives: main characteristics):
- – “jedan član - jedan glas” princip glasanja (bez obzira na obim akcija preduzeća kojima neki član raspolaže) - uz zajedničko vlasništvo nad preduzećem i demokratsku kontrolu;
- – strategija preduzeća kao odgovor na potrebe lokalne zajednice: očuvanje postojećih i stvaranje novih radnih mesta, unapređenje proizvodnje, zadovoljavanje stambenih potreba, obezbeđivanje kredita i sl.
Postoje tri tipa kooperativa (zadruga):
- Radničke kooperative – u raznim sektorima proizvodnje i usluga;
- Socijalne kooperative – generalno deluju u oblasti socijalnog staranja, zdravstva i obrazovanja kao i u oblasti zaštite prirodne sredine;
- Ostali tipovi kooperativa – najčešće mešavina radničkih i socijalnih kooperativa;
Podaci o kooperativama (facts & figures): – (1)
Međunarodni savez kooperativa (ICA) procenjuje da ima oko milijardu članova kooperativa u svetu a da je u njima direktno zaposleno više od sto miliona radnika (vidi pod http://2012.coop/en/what-co-op/history-co-operative-movement).
Ko-operative stvaraju i održavaju zaposlenost:
- U Francuskoj, 21.000 kooperativa direktno zapošljava preko jedan milion radnika, što predstavlja 3,5% aktivne radne populacija;
- U Keniji, 63% stanovništva obezbeđuje sredstva za život preko kooperativa; približno 250,000 Kenijaca su direktno zaposleni u kooperativama;
- U Kolumbiji, kooperative obezbeđuju direktno 138.000 radnih mesta i indirektno još oko 560.000;
- U Indoneziji, kooperative obezbeđu posao za 288.000 radnika;
- U SAD, 30.000 kooperativa direktno obezbeđuje vise od dva miliona radnih mesta;
Kooperative su značajan ekonomski faktor nacionalnih ekonomija:
- U Danskoj, potrošačke kooperative su 2007. godine držale 36,4% potrošačkog maloprodajnog tržišta;
- U Japanu, poljoprivredne kooperative imaju proizvodnju od 90 milijardi američkih dolara sa oko 91% farmera koji su članovi kooperativa;
- U Urugvaju, kooperative stvaraju oko 3% bruto domaćeg proizvoda, daju oko 90% ukupne proizvodnje mleka, 30% pšenice i oko 34% meda; 60% proizvodnje kooperativa se izvozi u 40 zemalja u svetu;
- Na Novom Zelandu, 3% bruto domaćeg proizvoda dolazi od kooperativa, koje proizvode 95% ukupnih mlečnih proizvoda u zemlji i drže 95% izvoza ovih proizvoda;
Veliki delovi stanovništva su članovi kooperativa:
- U Kanadi, četiri od deset Kanađana su članovi najmanje po jedne kooperative; u Kvebeku su oko 70% stanovništva članovi kooperativa, a u Saskačevanu oko 56% stanovništva;
- U Španiji, u 2008. godini, oko 15% stanovništva ili 6,7 miliona ljudi su bili članovi kooperativa;
- U Norveškoj, od ukupno 4,8 miliona njenih stanovnika dva miliona su članovi raznih kooperativa;
- U Maleziji, 27% stanovništva su članovi raznih kooperativa;
- U Paragvaju, 18% stanovništva su članovi neke od preko jedne hiljade raznih kooperativa;
- Zemlja sa najvećim brojem clanova kooperativa su SAD, sa oko 300 miliona članova; - (5)
- Slede Kina, sa 160 miliona pojedinačnih članova kooperativa, i Indija sa oko 98 miliona članova; na četvrtom mestu je Japan sa 76 miliona članova (jedno od tri domaćinstva je član neke kooperative); na petom mestu je Indonezija sa oko 40 miliona individualnih članova kooperativa;
- U Evropi, Francuska ima najveći broj članova kooperativa, odnosno ima 32,4 miliona individualnih članova kooperativa;
- Iran ima 25,5 miliona članova kooperativa, Kanada ima oko 18 miliona a Velika Britanija oko 11,5 miliona članova;
- Četiri od pet zemalja sa najvećim brojem članova u kooperativama nalazi se u Aziji.
Reference:
1. – ICA - International Co-operative Alliance - (www.ica.coop)
http://2012.coop/en
- What is co-op?
http://2012.coop/en/what-co-op
- Co-operative facts & figures
http://2012.coop/en/ica/co-operative-facts-figures
- “…Over 1 billion people are members of co-operatives around the world.”
- “…The United nations estimated in 1994 that the livelihood of nearly 3 billion people, or half of the world’s population, was made secure by co-operative enterprise.”
2. – CICOPA – The International Organization of Industrial, Artisans and Service producers’ Cooperatives
www.cicopa.coop/What-is-CICOPA.html
3. – CECOP – European confederation of cooperatives – European Confederation of Workers’ Cooperatives, Social Cooperatives and Social and Participative Enterprises -
- ‘The Resilience of the Cooperative model” – report, June 2012;
www.cecop.coop/IMG/pdf/report_cecop_2012_en_web.pdf
- “The financial and economic crisis is a direct result of unbridled deregulation and liberalization policy in recent decades…”
- “Small and medium-sized businesses are structurally linked to sustainability…”
- “Cooperatives, which have an aggregate turnover when counting the 10 biggest world economies only that is slightly lower than the GDP of Italy, and which amass membership of at least 15% of the world’s adult population, have reportedly been strikingly resilient to the crisis in different parts of the world: this probably correspondents to their common characteristics, enshrined in internationally recognized standards.”
4. – Cooperatives movement suits women and crisis –
www.euractiv.com/specialreport-smes-access-financ/cooperative-movement-suits-women-news-515446
- …Cooperatives more resilient in the financial crisis (proved more durable than ordinary companies in the face of the financial crisis)…
- “The report called ‘the resilience of the cooperative model’ found that worker-members, as co-owners of their businesses put strategies in place for the short and long term, giving priority to safeguarding jobs and innovation.”
5. – The Economic Revolution is Already Happening
www.policyinnovations.org/ideas/innovations/data/000151
- Gar Alperowitz, professor političke ekonomije na Univerzitetu Merilend, SAD, navodi podatak da u Americi ima oko 11.000 radničkih kooperativa sa oko 11 miliona radnika, a da su ukupno oko 120 miliona Amerikanaca članovi raznih kooperativa (potrošackih, stambenih i sl.).