Arktičko proleće počinje 16 dana ranije nego pre 10 godina
Naučnici ukazuju da su uticaji globalnog otopljavanja sve izrazitiji što se ide dalje prema severu
( Severni pol, ilustracija: Naučni vizuelizacijski studio, NASA)
Upravo u vreme kada je u velikom delu Evrope prodor hladnog vazduha iz Sibira odložio početak metereološkog proleća, američki naučnici su izašli sa nalazom da sada početak arktičkog proleća pada 16 dana ranije nego pre 10 godina.
Prolećni vesnici sve ranije
U članku na vebu časopisa Sajentifiks Riports (Scientifics Reports), koji prenosi AP, tročlani tim autora ukazuje da su uticaji globalnog otopljavanja sve izrazitiji što se ide dalje na sever.
"Sada smo ostavili otvorena vrata tog frižidera", izjavio je direktor američkog Istraživačkog programa za Arktik Džeremi Matis na godišnjoj konferenciji Američkog geofizičkog saveza krajem prošle godine, preneo je BBC
Autori istraživanja su zaključke izvodili iz zabeleženih temperatura i 743 prethodno objavljenih studija kretranja u godišnjim životnim ciklusima biljaka i životinja, kao što su migracije ptica i cvetanje cveća. Ukoliko je neko praćeno mesto bilo locirano severnije, utoliko je u poslednjih deset godina bilo zabeleženo izrazitije pomeranje u kalendaru.
Ubrzano nestajanje ledenih polja
Na primer, u Los Anđelesu kraj zime se u poslednjoj dekadi ubrzao za jedan dan, ali na Arktiku za čak više od dve sedmice. Temperature u polarnom regionu rastu dva puta brže od svetskog proseka što dovodi do brzog nestajanja tamošnjih ledenih polja. Prema autorima studije, novoutvrđeno pomeranje dolaska proleća je čak tri puta veće nego što su naznačavale dosadašnje studije.
"Proleće dolazi pre, a Arktik beleži znatno veće pomeranje proleća nego lokacije s manjom geografskom širinom", konstatuje se ovoj studiji.
Otopljavanje na polarnom Severu bilo je posebno vidljivo poslednjih sedmica. Na najsevenrijoj meteostanici na Grenlandu živa na termometru je bila ove godine iznad nule ukupno 61 sat što je tri puta više nego u dosadašnjem rekordnom maksimumu. Ova zima je, prema danskim metereolozima, bila u centralnom arktičkom regionu za četiri stepena toplija od dugogodišnjeg proseka.