“Kratka pitanja iz stare i nove geografije” vraćena u Rusiju

J.P.

Dušan Bajatović, predsednik Saveta Razvojnog centra Ruskog geografskog društva u Srbiji i generalni direktor Javnog preduzeća „Srbijagas“ poklonio je danas u Moskvi predsedniku tog društva, ruskom ministru odbrane Sergeju Šojguu knjigu „Kratka pitanja iz stare i nove geografije“, nemačkog geografa, istoričara, pedagoga i genealoga Johana Hibnera.

Predsednik Saveta Razvojnog centra Ruskog geografskog društva u Srbiji i generalni direktor Javnog preduzeća „Srbijagas“ Dušan Bajatović poklonio je danas u Moskvi predsedniku tog društva, ruskom ministru odbrane Sergeju Šojguu knjigu „Kratka pitanja iz stare i nove geografije“, nemačkog geografa, istoričara, pedagoga i genealoga Johana Hibnera. Ovo vredno delo verovatno je najstariji udžbenik geografije iz perioda ranog prosvetiteljstva, a izvesno sa najvećim brojem izdanja – čak 36 i prevodom na sve evropske jezike.

Primerak koji je Dušan Bajatović uručio Sergeju Šojguu je pisan rukom, a njegove dimenzije su 230 sa 190 milimetara. Na knjizi je istaknuto ucrtan monogram dinastije Romanov.

“Ovo je rukopisna knjiga na ruskom jeziku. Kao prepisivač je potpisan jeromonah Nikodim. Rad na ovom primerku knjige je završen 1774. godine za vreme vladavine Katarine Velike. Verovatno se rukopis našao u Srbiji zajedno sa emigrantima iz Rusije, a kasnije u antikvarnici. Kupio ju je kolekcionar iz Sarajeva Dejan Spajić i poklonio Razvojnom centru Ruskog geografskog društva u Srbiji”, kazao je Bajatović ujedno izrazivši nadu da će ova relikvija zauzeti dostojno mesto u biblioteci Ruskog geografskog društva u Sankt Peterburgu.

Obraćajući se prisutnima na sastanku Medija kluba Ruskog geografskog društva, generalni direktor Srbijagasa i predsednik Saveta RGO u Srbiji Dušan Bajatović rekao je i to da je iskreno zahvalan Ruskom geografskom društvu na pozivu da učestvuje u zasedanju ovog foruma, ali i da je za vreme rada Centra RGO, ostvaren niz projekata usmerenih na popularizaciju rada Ruskog geografskog društva u Srbiji i susednim zemljama, kao i širenje vernih podataka o istoriji, kulturi i geografiji Rusije. Tu je nabrojao izložbu pobednika i finalista foto konkursa „Najlepša zemlja“ u Beogradu, Novom Sadu, Smederevu i Banja Luci, a održan je 18. Međunarodni festival arheoloških filmova u Beogradu. Centar je nedavno učestvovao i u organizaciji i održavanju Geografske olimpijade za učenike, na kojoj je učestvovalo 160 đaka iz 41 zemlje sveta, podržavajući rusku ekipu, a kao prioritetne pravce u radu, Centar je zacrtao organizaciju studentskih razmena, koje su već zaživele.

“Centar podržava partnerske odnose s ruskim organizacijama koje rade na teritoriji Srbije, sa Ruskim domom i Ruskim humanitarnim centrom u Nišu. U najskorije vreme naš zadatak je da održimo Geografski dikatat u Srbiji, kao i da pripremimo i organizujemo takmičenje srpskih učenika u znanju geografije Rusije, a najbolje ćemo nagraditi putovanjem u Rusiju na račun Centra. Tu su i takmičenja studenata balkanskog regiona sa ciljem da dobiju pravo učešća u volonterskim programima RGO 2018. godine. Jedan od pravaca rada Centra je i obnova i očuvanje ruskog kulturnog i istorijskog nasleđa u Srbiji, kao i u susednim zemljama”, istakao je Dušan Bajatović i ujedno napomenuo da se u okviru tih aktivnosti radi na skupljanju retkih ruskih knjiga kako crkvenog tako i obrazovnog karaktera.

Rusko geografsko društvo osnovano je 1845. godine po nalogu cara Nikolaja Prvog Romanova, a glavni cilj organizacije su ekspedicije, istraživanje i obrazovanje. Danas ova neprofitna organizacija ima oko 20 hiljada članova u Rusiji i inostranstvu. Od 2009. godine Ruskim geografskim društvom predsedava Sergej Šojgu, a formiran je i SAvet pokrovitelja kojim predsedava predsednik Rusije Vladimir Vladimirovič Putin. Srbija je postala druga zemlja gde je otvoreno Predstavništvo Ruskog geografskog društva, u oktobru prošle godine, dok je ove godine formiran i Pokroviteljski savet.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...