Pad proizvodnih cena struje u Nemačkoj – i obim subvencija

Ratko Karolić

Sledeće godine će cena struje verovatno pasti ispod 30 evra za megavat-čas, što je nivo cena koji nije viđen u Nemačkoj još od oktobra 2003. godine
(foto, Termolektrana RWE nove generacije u Niderausemu/Niederaussem)

Proizvodna cena struje u Nemačkoj za nastupajuću godinu pala je 7. januara 2015. godine, na samo 31,15 evra za megavat-čas (ili 3,11 evrocenti za kilovat-čas) – što je najniža cena za poslednjih deset godina. (1)  

Sledeće godine će cena struje verovatno pasti ispod 30 evra za megavat-čas, što je nivo cena koji nije viđen još od oktobra 2003. godine.

Nemačka danas ima oko 18 gigavata neprofatibilnih elektrana kojima preti zatvaranje. Od toga, velika nemačka kompanija RWE planira da obustavi proizvodnju u 8.940 megavata kapaciteta do prvog kvartala 2017. godine, uglavnom u starim termocentralama, dok velika kompanija EON zatvara, od 2013. do ove godine, oko 7.741 megavata kapaciteta elektrana.

Inače, kompanija RWE danas proizvodi 52 odsto svoje struje u Nemačkoj korišćenjem uglja (lignita), što je porast u odnosu na 2011. godinu kada je iz lignita proizvodila 45 odsto struje. (2)

I ostali proizvođači struje u Nemačkoj su povećali proizvodnju struje iz lignita pa je u toj zemlji proizvodnja struje iz uglja porasla prošle godine na 45 odsto ukupne proizvodnje, što je najveći nivo još od 2007. godine.

Kompletnija slika: Subvencije kao dodatak na proizvodne cene struje

Ovaj pad proizvodnih cena struje u Nemačkoj malo će osetiti kupci struje u toj zemlji. Kod njih je maloprodajna cena struje za domaćinstva oko 29 evrocenti za kilovat-čas, dok proizvođači struje sada dobijaju svega 3,11 evrocenti za kilovat-čas isporučene struje – skoro deset puta manje od maloprodajne cene struje.

U okvirute maloprodajne cene struje od 29 evrocenti za kWh utrošene struje je oko 5 evrocenti po kilovat-času dodatak-subvencije za ‘zelenu energiju’.

Svi veliki proizvođači struje u Nemačkoj imaju u svom portfoliju i proizvodnju ‘zelene energije’ iz obnovljivih izvora.

Inače, preko 25 odsto ukupno proizvedene energije u Nemačkoj dolazi iz obnovljivih izvora.

Da bi se dobila malo bolja slika o proizvodnim cenama struje u Nemačkoj i u Evropi, neophodni su i podaci o nivou subvencija koje za proizvodnju struje dobijaju evropski proizvođači.

U toku 2012. godine zemlje članice EU su utrošile na subvencije za proizvodnju električne energije između 120 i 140 milijardi evra. (3)

- Najveći deo ovih subvencija otišao je na podršku proizvodnji struje iz obnovljivih izvora i to: za solarnu energiju 14,7 milijardi evra; za proizvodnju struje iz vetra (samo iz vetrogeneratora na kopnu) ukupno 10,1 milijardi evra; na proizvodnju struje iz biomase 8,3 milijarde evra; za proizvodnju struje iz hidrocentrala 5,2 milijarde evra.

- Na proizvodnju struje iz konvencionalnih izvora utrošen je manji deo subvencija i to:

na proizvodnju struje iz uglja 10,1 milijardi evra; proizvodnju struje u nuklearnim centralama 7 milijardi evra; proizvodnju struje korišćenjem prirodnog gasa 5,2 milijardi evra.

Na subvencije za ugalj najviše je utrošila Nemačka, koja je tokom 2012. godine za to utrošila oko 3 milijarde evra. (4)

Ovde bi trebalo pomenuti još jedan podatak:

Zbog isprekidane proizvodnje struje (intermittency) iz vetrogeneratora i solarnih panela, neophodno je, radi stabilizovanja napona u elektromreži, interventno ubacivanje struje iz drugih izvora, uglavnom iz termoelektrana. Ova interventna struja je oko 40 puta skuplja od njene standardne proizvodne cene, pa termocentrale na taj našin zarađuju dodatno još oko 10 procenata na ukupnu zaradu od isporučene struje. (5)

Nemačka je, inače, poslednjih nekoliko godina započela gradnju većeg broja novih termocentrala na ugalj, čiji ukupni kapacitet je veći od pomenutih termoelektrana koje se gase. (6)

 

Reference: 

1./ - Germany’s Largest Utilities take Diverging Views on Power Prices

www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2015/01/Germanys-largest-utilities-take-diverging-views-on-power-prices 

2./ - CEO of German Utility RWE Says It Should Have Invested in Renewable Energy Sooner

www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2014/04/ceo-of-german-utility-rwe-says-it-should-have-invested-in-renewable-energy-sooner

3./ - Subvencije i proizvodne cene struje u Evropskoj uniji

www.balkanmagazin.net/struja/cid189-101581/subvencije-i-proizvodne-cene-struje-u-evropskoj-uniji

4./ - Europe spends e10bn a year on coal subsidies

www.rtcc.org/2014/10/13/europe-spends-e10bn-a-year-on-coal-subsidies/

5./ - Transforming garmany’s energy landscape – Coal and the Energiewende

www.powerengineeringint.com/articles/print/volume-22/issue-5/power-gen-europe/transforming-germany-s-energy-landscape-coal-and-the-energiewende.html   

ili na:

- O struji u Srbiji i Evropi (2): ugalj i energetska tranzicija u EU i Nemackoj

www.balkanmagazin.net/struja/cid189-96523/o-struji-u-srbiji-i-evropi-2-ugalj-i-energetska-tranzicija-u-eu-i-nemackoj

6./ - Nove termoelektrane u Nemackoj

www.balkanmagazin.net/nauka/cid144-104078/nove-termoelektrane-u-nemackoj

 

 

 

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...