Seljaci još čekaju da država odobri regresirano gorivo

J. Putniković

Dok država još nije donela odluku kako će ove godine distribuirati regresirano gorivo za poljoprivrednike seljaci već završavaju sa poljoprivrednim radovima, iz UNKS-a traže da i oni učestvuju u podeli dobiti od marži na regresirano gorivo, a NIS je seljacima počeo da prodaje gorivo uz popust od pet dinara po litru.

Iako su prolećni poljoprivredni radovi uveliko počeli iz ministarstva poljoprivrede Srbije još nema informacije kako će ove godine ratarima i voćarima biti regresirano gorivo. Država ne samo da nije prepisala recept iz susedne Hrvatske, na primer, gde seljacima početkom godine bude odobrena količina goriva koju će moći da kupe po subvencionisanoj ceni, već još nije donela uredbu o tome na koliku količinu regresiranog goriva po hektaru će ove godine imati pravo i kako će se to pravo ostvarivati.

Najavljeno je, doduše, da će registrovana domaćinstva dobiti regres od po 3.000 dinara po hektaru (za količine do 100 hektara) za kupovinu dizel goriva. Da bi ostvarili ova prava poljoprivrednici će, najverovatnije, opet morati da kao dokaz Upravi za agrara plaćanja prikažu račune o nabavci navedenih sredstava. Ali, ne zna se hoće li ove subvencije opet biti podeljene u dve tranše – prolećnu i jesenju.

Međutim, još nije doneta uredba kojom se precizira koliki će biti rok važenja računa za gorivo koji se dostavljaju Upravi za agrarna plaćanja – da bi poljoprivrednicima deo sume koju plate za gorivo bio vraćen. Država je ostala gluva za komentare seljaka, pogotovo onih najsiromašnijih, da bi im prava pomoć bila da gorivo za traktore i ostale poljoprivredne mašine mogu da kupe odmah po regresiranim cenama. Pogotovo zbog toga što se na povraćaj regresiranog dela za gorivo, kao uostalom i za ostale subvencije, mora čekati.

Ovaj nemar države prema poljoprivrednicima, čijom se proizvodnjom i doprinosom izvozu dice svi političari, ne odgovara ni naftašima.

Zamešateljstvu u ovom sektoru doprineli su izgleda i protesti naštaša koji tokom prethodne dve godine nisu bili obuhvaćeni uredbom o prometu goriva za pljoprivredne radove. Država je, naime, za taj posao do sada određivala Naftnu industriju Srbije, koja u svojoj rafineriji proizvodi dizel godivo (koje sada odgovara evropskim standardima) ii ma više od 330 benzinskih pumpi, koje su rasprostranjene u celoj zemlji.

Iz Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS), koje okuplja ostale naftne kompanije koje posluju u Srbiji sui  ranije i ove godine tražili da se distribucija goriva za poljoprivrednike proširi i na njihove pumpe.

U UNKS-u ističu da je prošle godine poljoprivrednicima prodato 115.000 tona dizel goriva, čija je ukupna vrednost bila oko 150 miliona evra. Tvrde, takođe, da je za tu količinu goriva maloprodajna marža iznosila najmanje 10 milion evra.

Komentarišu da Ministarstvo poljoprivrede odlukom da detaljno analizira kapacitet potencijalnih prodavaca dizel goriva UNKS traži od njih da pokriju što je moguće više teritorije Republike Srbije. UNKS tvrdi da Ministarstvo svesno ignoriše činjenicu da se najveća pokrivenost teritorije dobija uključivanjem svih benzinskih stanica u lanac snabdevanja poljoprivrednika. U svoju korist UNKS navodi i stavove Komisije za zaštitu konkurencije i Ministarstva energetike, “da ne sme biti favorizovanih u lancu prodaje regresiranog goriva, kako u cilju zaštite i unapređenja konkurencije, što je jedini tržišni model zaštite potrošača, tako i očuvanja stabilnosti tržišta ovih energenata”. Tvrde dalje da je postupak Ministarstva poljoprivrede nedavno izazvao pažnju i Komisije Evropske unije i da će , a ukoliko se nešto slično ponovi, Udruženje naftnih kompanija Srbije će biti primorano da Sekretarijatu Energetske zajednice podnese žalbu protiv radnji države i zatraži intervenciju.

Ovakav stav UNKS-a ne čudi jer, normalno je da svaki prodavac pokušava da zauzme što veći deo tržišta na teritoriji gde posluje i da se bi obezbedi zaradu kroz maržu. Ali, ne treba se čuditi ni tome što je država odredila NIS-u da do sada distribuira gorivo seljacima jer, takva je praksa i u Hrvatskoj, na primer. Hrvatskim seljacima i ribarima i sada, pošto je postala članica Evropske unije, regresirano gorivo se prodaje samo na pumpama tamošnje nacionalne naftne kompanije INA. Kao što je Balkanmagazin već pisao, u Hrvatskoj je država na početku godine obavestila poljoprivrednike i ribare o ovogodišnjoj količini regresiranog goriva, a oni ga, bilo kada do 31. decembra 2014. godine, na pumpama Ine mogu kupiti po regresiranim cenama uz svoju knjižicu, kojom se evidentiraju ove kupovine.

INA je, da podsetimo, kao i NIS, nacionalna naftna kompanija koja je privatizovana ali, Hrvatska je distribuciju goriva za poljoprivredu ipak prepustila njoj. Pri tome, u susednoj nam zemlji ostali naftaši se nisu otimali sa Inom za distribuciju goriva za poljoprivredu a iz Ine čak tvrde da je njima ta obaveza nametnuta.

U Srbiji ostaje da se vidi da li će Ministarstvo poljoprivrede nastaviti dosadašnju praksu i seljake i nadalje upućivati na NIS-ove pumpe da kupuju regresirano gorivo.

Shvatajući da su im poljoprivrednici veoma bitna kategorija kupaca iz NIS-a su rešili da, bez obzira šta država odluči, za prolećnu setvu omoguće popust za poljoprivrednike od pet dinara po litru prilikom kupovine evro dizela na svim svojim benzinskim stanicama.

Ovaj popust poljoprivrednici, fizička lica, preduzetnici ili pravna lica koja imaju aktivni status registrovanog poljoprivrednog domaćinstva ili gazdinstva mogu ostvariti ako imaju aktivnu NIS-ovu karticu za poljoprivrednike čije je izdavanje besplatno.

U saopštenju NIS-a se ističe da trenutno više od 60.000 poljoprivrednika poseduje NIS-ovu karticu, koju mogu da aktiviraju kupovinom na svim benzinskim stanicama. Za one koji karticu još nemaju, postupak izdavanja je vrlo jednostavan i besplatan.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...