HEP - Katica za sve

Nina Domazet

Suočena s činjenicom da Ina više nije hrvatska "krava muzara" Vlada Hrvatske je od HEP-a tokom godina napravila "Katicu za sve" - nema toga što država može zamisliti a da Hrvatska elektroprivreda (HEP) to ne može sprovesti u delo. Odlukom Vlade HEP d.d. postaje snabdevač gasom, koji će nabavljati gas za snabdevanje domaćinstava po regulisanoj ceni. S obzirom da postaje odgovoran za sigurnost snabdevanja, snosiće brojne finansijska rizike poslovanja, od kojih neće imati značajnije koristi.

Prošle nedelje je HEP d.d. postao snabdevač gasom na veleprodajnom tržištu, što znači da će od Prirodnog plina nabavljati gas po regulisanoj ceni u naredne tri godine. Cena gasa koju će plaćati HEP manja je nego što je do sada Prirodni plin zaračunavao snabdevačima domaćinstava. Do sada je ta cena iznosila 2,20 kune po m3 i nije uključivala trošak transporta i skladištenja. Po novome, HEP će gas za domaćinstva plaćati po ceni 1,842 kn/m3.

Ali, kvaka je što se u toj ceni nalazi trošak skladištenja i transporta, zbog čega Ina računa da će između 250 i 350 miliona kuna svojih prihoda preneti HEP-u. Tom odlukom, koja je zapravo odgodila potpunu liberalizaciju tržišta gasa, država je zaštitila građane od potencijalnog rasta cijene gasa nakon 31. marta. Jer, da nije doneta ova odluka snabdevači i distributeri gasa našli bi se na otvorenom tržištu i trpeli sve što to sa sobom donosi: trebali bi gas za domaćinstva kupovati po tržišnim uslovima, po cenama koje su, ipak, nešto više od cena koje će im zaračunati HEP. Nadalje, ugovore bi sklapali usred grejne sezone, a ne tokom leta, kad je gas najjeftiniji. Poslovali bi s velesnabdevačima, koji bi znali naplatiti činjenicu da su snabdevači u obavezi snabdevati domaćinstva i da im je gas nasušno potreban. Nadalje, snabdevači (distributeri) bi morali ugovarati zakup skladišta i brižljivije planirati potrošnju... Već sada trgovci gasom na malo se teško se nose s povećanim obavezama novog gasnog zakonodavstva u državi, koja nije uradila dovoljno na pripremi tržišne utakmice. Svoje povećane troškove oni bi morali izraziti kroz cenu gasa, pa analitičari procenjuju da bi, u tom slučaju, gas za domaćinstva ove godine poskupio i do 30% na nekim područjima snabdevanja.

Gas domaćinstvima trenutno isporučuje ukupno 36 distributera, najčešće i snabdevača, mahom malih, s lošim platežnim mogućnostima i vrlo lošom logistikom, pa nije teško pretpostaviti da bi se stvorio haos dok se kaže "keks".

Financijski i organizaciono slabo tržište, poput hrvatskog, treba jednu "veliku majku" s logističkom i financijskom snagom, koja može izdržati tako velik obim trgovine i koja može da garantuje sigurnost isporuke.

Raditi s Prirodnim plinom sve je teže, jer Ina plin, koji prodaje Prirodnom plinu gas zaračunava po ruskoj formuli (na osnovu Glavnog ugovora o gasnom poslovanju), pa gubici proporcionalno rastu. Sada će uticaj tog ugovora biti anuliran, no to se, mudrim potezima, moglo napraviti i ranije. Prirodnom plinu, koji je radio s domaćim gasom, koji je leti utiskivao u gasno skladište, bilo je lako poslovati, iako se to iz njegovih bilansa nikada nije moglo videti.

Domaći gas je u proizvodnji vrlo jeftin, a deo osiguranog konzuma dobra je stvar. Ina trenutno proizvodi plin iz 17 kopnenih i 9 morskih platformi u Jadranu, a u ukupnom energetskom bilansu za 2013. godinu domaći gas čini tek oko 50% ukupno potrošenog gasa u državi, nad čim se treba ozbiljno zabrinuti.

HEP je dobio pravo zakupa 70 odsto skladišta Okoli, kapaciteta 553 miliona m3, a pitanje sigurnosti snabdevanja krucijalno je. HEP će od Ine kupovati 560 miliona m3 gasa godišnje, plus-minus 10 odsto.

Ali, šta ako se dogodi kakva havarija na gasnim poljima i Ina ne bude u stanju isporučivati ugovorene količine gasa? Tako nešto ne mora se nikada dogoditi, a ako se dogodi HEP će morati nabavljati gas po nekim, verovatno višim cenama i uz regulisane prodajne cene snosiće gubitke na tom gasu.

HEP će, takođe, snositi rizik neplaćanja, kakav već snosi u sektoru trgovine strujom, što bi se moglo pokazati kao kumulativno značajan teret. Prošlog leta su dugovi tri distributera gasa prema Prirodnom plinu dostigli iznos od 30 miliona kuna, a bilo bi zanimljivo znati je li išta od toga naplaćeno ili je otpisano. U predstečajnim nagodbama i HEP i Prirodni plin izgubili su značajan novac a ostali su u obvezi isporuke energije, čime su dugovi nastavili da rastu, a njihova potraživanja nisu postala prioritetna, što je apsurdan propust, koji do danas nije ispravljen. S obzirom na situaciju u privredi takvih slučajeva biće sve više.

Uzgred, bilo bi zanimljivo znati hoće li Prirodni plin od HEP-a tražiti da unapred plati sve dugove distributera gasom, kako bi sproveo svojevrstan "clean start". Hoće li HEP sada biti taj koji će kreditirati posrnule snabdevače gasom?!

Ministar privrede Ivan Vrdoljak najavljivao je da HEP neće ostvarivati profit od prodaje gasa, ali da bi mogao ostvariti minimalan prihod, koji će mu pomoći da lakše podnese gubitak tržišnog udela u struji. Računa se da bi HEP ove godine mogao izgubiti do 1,6 TWh (teravat časova) u snabdevanju električnom energijom, što bi moglo smanjiti prihode za oko 640 miliona kuna. HEP na gasu neće moći nadoknaditi taj gubitak, a stavljen je u poziciju koju nije mogao birati i koja će mu nametnuti brojne i kompleksne obaveze, uz značajan poslovni rizik. Po istom principu HEP je već gurnut u LNG Hrvatsku, koju do danas nije dokapitalizovao, u projekt koji nema nikakve veze s njegovim osnovnim poslovanjem, niti s njegovim poslovnim interesima.

Suočena s činjenicom da Ina više nije hrvatska "krava muzara" Vlada je od HEP-a tijekom godina napravila "Katicu za sve" - nema toga što država može zamisliti, a da HEP to ne može sprovesti u delo. TE Plomin, HE Kosinj, HE Dubrovnik, TE Osijek, Zagreb na Savi, uvoz LNG-a, a sada i snabdevanje domaćinstava gasom. Da li iza toga stoji neka brižljivo promišljena strategija?!

(Autor je glavna urednica portala www.energetika.net, odakle je komentar i preuzet)


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...