Benzin će kupovati samo bogati
U gotovo svim zemljama Evrope gorivo ovih dana poskupelo i cena obaraju dosadašnje rekorde. Slično je i u Srbiji, jer je od juče veleprodajna cena derivata viša od dva do četiri dinara, što se već na mnogim pumpama odrazilo kroz skuplji litar.
U gotovo svim zemljama Evrope gorivo ovih dana poskupelo i cena obaraju dosadašnje rekorde. Slično je i u Srbiji, jer je od juče veleprodajna cena derivata viša od dva do četiri dinara, što se već na mnogim pumpama odrazilo kroz skuplji litar.
Razlog za sve više cene goriva u Evropi je povećanje cene sirove nafte, izazvane zbog uvoza/izvoza nafte iz Irana, jer se sve promene na svetskom tržištu odražavaju na lokalnim tržištima.
Poznato je da cena sirove nafte zavisi od mnogo faktora, a među njima je, naravno i politički. Poskupljenje crnog zlata ovoga puta je u najvećoj meri izazvano zabrinutošću da bi konflikt oko iranskog nuklearnog programa mogao dovesti do prekida iranskih isporuka nafte, te je za barel potrebno nešto više od 106 dolara.
Stanje je dodatno zaoštreno zbog najave iz Irana da će, kao protivmeru zbog uvođenja embarga Evropske unije na uvoz iranske nafte, biti obustavljena prodaja Velikoj Britaniji i Francuskoj. Iako ove dve zemlje iz Irana gotovo da ne uvoze naftu, ta najava podstiče bojazan da bi Iran, koji proizvodi blizu četiri miliona barela nafte dnevno, mogao preduzeti isto takve oštre mere protiv nekih članica EU, jer recimo Italija i Grčka kupuju više iranske nafte.
I dok političari pregovaraju, tržište reaguje pa su cene litra benzina i dizela u mnogim zemljama EU iznad 1,50 evra, a u pojedinim čak više od 1,80. Na novu situaciju odreagovalo je i okruženje, pa i Srbija, ali je, u principu, cena litra goriva slična.
Tako je litar benzina, u odnosu na cene na našem tržištu, jeftiniji u Bosni i Hercegovini, a skuplji u Albaniji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sloveniji, Makedoniji, Bugarskoj i Rumuniji, dok je litar evrodizela jeftiniji u BiH, Hrvatskoj i Makedoniji, a skuplji u Albaniji, Sloveniji, Rumuniji i Bugarskoj i Crnoj Gori, a u regionu najviše cene derivata plaćaju vozači u Grčkoj i Mađarskoj.
Iako na domaćim pumpama cene nisu iste, razlike su male, ali se gotovo nijedan derivat ne može kuputi za manje od 130 dinara. Naime, litar evrodizela i evropremijuma je oko 140 dinara, dizela D-2 od 128 do 130 dinara, a premijum BMB-95 od oko 135 do 137 dinara. Kada se to preračuna u evre, litar goriva evropskog kvaliteta je oko 1,28 evro, domaći bezolovni benzin je koji evrocent jeftiniji, dok je litar dizela D-2 oko 1,19 evro.
Iranska kriza
Iako Srbija ne uvozi naftu iz Irana, nije imuna na cene sirove nafte, ali su, uz problem koji oseća cela Evropa, na poskupljenje goriva u našoj zemlji dodatno uticali ledeni dani, zabrana plovidbe Dunavom, povećani troškovi transporta i, u ovom trenutku, manje derivata na tržištu. Da li će se „iranski problem„ dodatno odraziti na cenu litra goriva u Srbiji videće se, a treba reći da analitičari ukazuju na to da bi zbog obustave izvoza nafte iz Irana moglo doći do značajnijeg poskupljenja barela. Tako bi ova količina sirove nafte mogla „otići„ na najmanje 130 dolara, a ako bi prekid trajao duže, crno zlato bi moglo poskupeti i na 150 dolara za barel.
Da li će se to i desiti, naravno, sada se ne može reći, ali i bez toga je gorivo u Srbiji skupo i sve se manje kupuje. Automobil je sve više luksuz jer je za punjenje rezervoara od 40 litara potrebno oko 50 evra, a u novčanicima je sve manje para za to. Posebno zato što će posle hladnog talasa stići uvećani računi za utrošene energente.