Embargo na izvoz iranske nafte mogao bi ubrzati zatvaranje rafinerija

Izvor:   Vjesnik

U Italiji je već pet rafinerija suočeno s rizikom zatvaranja, a u Evropi čak 70, rekao je Piero De Simone, glavni direktor Unione Petrolifera, a švajcarski Petroplus, najveći nezavisni evropski lanac rafinerija, planira da proglasi stečaj

Embargo koji je Evropska unija uvela na uvoz iranske nafte od jula mogao bi ubrzati zatvaranja evropskih rafinerija, upozorio je čelnik italijanskog rafinerijskog lobija Piero De Simone.

“Azijske zemlje koje ne primenjuju ovaj embargo mogle bi kupovati iransku naftu po sniženim cenama i rafinisane proizvode jeftino prodavati nama. U Italiji je već pet rafinerija suočeno s rizikom zatvaranja, a na nivou Evrope govorimo o 70 mogućih zatvaranja”, rekao je De Simone, glavni direktor Unione Petrolifera.

Švajcarski Petroplus, najveći nezavisni evropski lanac rafinerija, najavio je da zbog nesolventnosti planira da proglasi stečaj. Kako je preneo Bloomberg, najavili su mogućnost prodaje rafinerija u Francuskoj, Belgiji i Švajcarskoj, dok će one u Velikoj Britaniji i Nemačkoj nastaviti sradom.

Takav razvoj situacije ukazuje na nastavak pada evropske naftno-prerađivačke industrije, nakon što su BP i Shell smanjili kapacitet prerade jer su rafinerijske marže pale, a potražnja za gorivom prestala je da raste.

Problem je u tome što je odluka EU o uvođenju embarga na uvoz nafte iz Irana od jula donešena u vreme kada se rafinerije, zbog ekonomske krize, ionako bore s prevelikim kapacitetima i padajućom potražnjom za gorivom. Premda će rafinerije uvoz nafte iz Irana zameniti uvozom iz Saudijske Arabije i ruskom naftom iz Urala, De Simone kaže kako je zabrinut da bi azijske rafinerije mogle iskoristiti jeftinu iransku naftu kako bi srušile cene konkurenciji.

“Iranće morati da nekome proda svoju naftu i siguran sam da će naći kupca. Poslednja stvar koja nam treba je još nepoštene konkurencije.Ilićemo učiniti nešto po tom pitanju na nivou Evrope ili reskiramo da mnoge evropske rafinerije dožive strmovit pad sličan Petroplusovom”, izjavio je De Simone.

Prema izveštaju Međunarodne energetske agencije od 18. januara, rafinerijske marže od prerade sirove nafte tipa Brent u benzin, dizel i druga goriva u severozapadnoj Evropi pale su s profita od 51 centi po barelu nafte u novembru na gubitak od 26 centi po barelu nafte u decembru.

“S obzirom na cene nafte koje su visoke i verovatno će takve i ostati, marže će nastaviti da budu pod pritiskom. Očekujemo dodatna zatvaranja jednostavnih, neprofitabilnih rafinerija i u SAD-u i u Evropi”, upozoravaju analitičari.

Prema podacima Ministarstva energije SAD-a, u prvoj polovini 2011. EU je iz Irana uvozio 450.000 barela dnevno, Kina 543.000, dok su Indija, Južna Koreja i Japan kupovali ukupno 913.000 barela. Podaci Evropske komisije pokazali su da je na Italiju, Španiju i Grčku zajedno otpadalo ukupno 68 odsto nafte koju je EU uvezao iz Irana u 2010; pri čemu je, po statistikama koje je prikupio Unione Petrolifera, Italija dobijala oko 13 odsto svoje uvezene nafte iz Irana.

De Simone je rekao da će manje i starije rafinerije, specijaliziovane za vrstu teške nafte kojom snabdevaIran, biti najteže pogođene.

“Najverovatnije ćemo s vremenom videti da preostaju samo velike rafinerije, posebno će preživeti one koje imaju kapacitete za proizvodnju dizela čija je potražnja u porastu”, rekao je.

Inače, prema Bloomberg-ovim podacima, Evropa, uključujući i Rusiju, ima 175 rafinerija nafte. Zbog viška kapaciteta u industriji prognoza za industriju rafinerije nafte čini se 'sumorn' za idućih nekoliko decenija, rekao je glavni ekonomista za BP Christof Ruehl.

Švedski prerađivač naftePreemABobjavio je da namerava da otpusti 10 osto svojih radnika u rafinerijama u Gothenburgu i Lysekilu.

Ni situacija u bankarskom sektoru baš nije dobra za naftnu industriju, posebno za kompanije koje se bave preradom i prodajom naftnih derivata, jer su one posebno ranjive na krizu u sektoru s obzirom na smanjen privredni rast koji umanjuje potrebu za gorivom i profitne marže.

Ina najavila nastavak ulaganja u rafinerije

Ina treba da nastavi velike investicije u modernizaciju rafinerija. Dok je u riječkoj dovršena bar prva faza, u Sisku još nije. Ali, dobro je da Ina, uprkos nastalim problemima, u novoj strategiji razvoja do 2015. planira ulaganja od 20 milijardi kuna.

U rafinisanju i prodaji planiraju da postanu regionalni lider, a u Hrvatskoj žele da dostignu 75-odstotni udeo na veleprodajnom tržištu goriva, kao i udvostručiti izvoznu veleprodaju goriva. U daljem razvoju rafinerijskog sistava usredsrediće se na ulaganja u tehnologiju za obradu teških ostataka u riječkoj rafineriji i osiguranje dva miliona tona godišnje dostupnog tehničkog kapaciteta u sisačkoj rafineriji s posebnim fokusom na ulaganja u održavanje i zaštitu zdravlja, sigurnosti i životne sredine, kao i u sistem logistike za povezivanje riječke i sisačke rafinerije cevovodom.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...