UBRZATI PUNJENJE DOMAĆEG SKLADIŠTA GASA

Jelica Putniković

"Videćemo kako će gas teći i ako bude sve u redu, povećavaćemo količine u svim pravcima", izjavio je Vladimir Putin, premijer Rusije. Petar Škundrić, srpski ministar rudarstva i energetike kaže da veruje da će se tranzit ovog energenta normalizovati vrlo brzo. Skepsa oko ostvavrenja ukrajinsko – ruskog dogovora postoji i u samoj Moskvi, kao i u EU i kod svih potrošača gasa koji sa strepnjom čekaju sledeću odluku Kijeva.

Čak i ako Julija Timošenko i Vladimir Putin realizuju svoj dogovor i Naftogaz sa Gazpromom potpiše danas ugovor o ponovnom uspostavljanju tranzita ruskog gasa kroz Ukrajinu ka Evropi u Srbiju će ovaj energent stići za 24, 36, 46... sati . Skepsa oko potpisivanja ovog dokumenta postoji i u samoj Moskvi, kao i u EU i kod svih zemalja koje sa strepnjom čekaju odluku Kijeva. Među njima je i Srbija koja se, doduše, snašla pozajmicama ovog energenta za nadomeštanje nedostajućih količina gasa i prelaskom na druga goriva ali, to nije dugoročno rešenje.

Najava brze normalizacije

Dr Petar Škundrić, srpski ministar rudarstva i energetike kaže da veruje da će se tranzit ovog energenta normalizovati vrlo brzo.

"Ako novi gas iz Rusije krene danas potrebno je oko 36 sati da stigne do nas a potom je za normalizaciju snabdevanja svih potrošača u Srbiji prirodnim gasom potrebno 10 do 24 sata", objašnjava Škundrić podsećajući da je ruski premijer Vladimir Putin obećao da će pri obnavljanju isporuka gasa za izvoz preko Ukrajine Rusija najpre osigurati određene količine u pravcu balkanskih zemalja i Slovačke koje se nalaze u najtežem položaju.

„Videćemo kako će gas teći i ako bude sve u redu, povećavaćemo količine u svim pravcima", izjavio je Putin.

Škundrić napominje da će, reagujući na probleme koje je Srbiji doneo ukrajinsko – ruski gasni rat, Nacionalni savet za infrastrukturu ove nedelje raspravljati o tome da do naredne grejne sezone (2009/10. godine) u Podzemnom skladištu gasa u Banatskom dvoru bude urađena neophodna infrastruktura, da se ugradi potrebna oprema, da se ovaj pogon poveže na gasovodni sistem Banatski dvor – Gospođinci i da u njega bude utisnuto dovoljno gasa da bi se dnevno iz njega moglo izvući po pet miliona kubnih metara, što je, u slučaju neke nove krize, dovoljno za široku potrošnju, gradske toplane i urgentne potrošače ovog energenta.

"O punjenju Banatskog dvora dogovorićemo se na Nacionalnom savetu za infrastrukturu i pre nego što otpočnu dogovori sa Rusima oko dovršetka ovog skladišta u sklopu međudržavcnog energetskog aranžmana. Moram da istaknem da moj prethodnik, Aleksandar Popović ne snosi odgovornost za to što Banatski dvor nije spreman za eksploataciju jer, on je započeo sa punjenjem ovog skladišta. Od kada sam ja ministar u Banatski dvor je ubačeno oko 73 miliona kubnih metara gasa, tako da se u njemu nalazilo više od 100 miliona pre starta grejne sezone. Insistiraću da se obezbede sredstva za dovršetak radova, što je suma od 22 do 25 miliona evra i oko 70 miliona dolara za punjenje skladišta sa još 130 miliona kubnih metara gasa", navodi Škundrić, ističući da će ova ulaganja biti vrednovana kao investicija Srbije u dogovoru sa Gazpromom oko buduće mešovite kompanije za Banatski dvor.

Sledeća dobra vest za Srbiju je to što je Gazprom rešio da što brže obezbedi alternativne pravce za tranzit gasa ka Evropi. U našem slučaju radi se o ubrzavanju izgradnje gasovoda Južni tok.

"Jedna od najaktuelnijih tema na samitu u Moskvi bila je izgradnja alternativnih pravaca gasovoda, kako bi se smanjila zavisnost od Ukrajine. Belorusija je, takođe, ponudila da uz ddatne investicije pojača moć propuštanja gasovoda kroz ovu zemlju. Posebno je bilo reči o gasovodu Južni tok, što je za nas izuzetno značajno. Predstavnici svih zemalja učesnica ovog skupa složili su se da je neophodna što brža realizacija ovog projekta. Turci su zatražili mogućnost konekcije na Južni tok ili neki drugi alternativni pravac. Svi su, zapravo, izrazili želju da imaju alternativni izvor snabdevanja ruskim gasom. O tome je govorio i naš premijer mirko Cvetković, koji je napomenuo da treba ubrzati izgradnju južnog toka. Bilo je delegacija koje su tražile da se Južni tok završi već 2012/13. godine", navodi Škundrić, ističući za Balkanmagazin da je srpska delegacija u pojedinačnim susretima sa predstavnicima Gazproma i Vlade Rusije takođe razgovarala o ubrzavanju izgradnje ovog gasovoda kroz Srbiju.

"Oni su se saglasili sa tim", kaže Škundrić.

Tržišne cene energenata

Za potrošače ne tako lepa vest je da će Vlada Srbije hitno morati da razmatra poskupljenje gasa jer, kako što je Balkan magazin već pisao, zbog rasta kursa dolara u odnosu na dinar (iz perioda kada je sadašnja cena gasa formirana) Srbijagas knjiži gubitke. Prošla godina završena je sa gubitkom od oko 50 miliona dolara a Srbijagas je u minusu i za isporuke ruskog i gasa pozajmljenog od Mađarske i Nemačke tokom ovih januarskih dana.

Odluke po pitanju cene gasa biće, verovatno, prvi potezi vlade Srbije u pravcu da tržište energenata u Srbiji funkcioniše po tržišnim principima. Kad je Srbija ostala bez ruskog gasa tržište uglja i ogrevnog drveta odmah je reagovalo po principu zakonitosti ponude i potražnje pa su i cene ovih artikala „skočile“ za najmanje 20 %.

Gasna kriza trebalo bi da potrošače nauči i tome da se energenti moraju plaćati. Srbijagas i dalje Vladi Srbije služi kao svojevrsna poštapalica u rešavanju socijalnih problema pa se dužnicima ne isključuje dotok ovog energenta. Potraživanja su, zaključno sa 31. decembrom bila oko 4,5 milijarde dinara a, ako Srbijagas od vlade Srbije, koja je titular vlasnika ovog javnog preduzeća, ne dobije „zeleno svetlo“ da prestane sa isporukama dužnicima teško da će biti uspešna, profitabilna kompanija koja će kao ravnoparavan partner ući u realizaciju energetskog aranžmana s Gazpromom. Od iznosa na isporučenim fakturama Srbijagas uspe da naplati tek oko 60 %.

Mazut, koji je, inače, za oko 25 % jeftiniji od prirodnog gasa, sada je kurentna roba na srpskom tržištu samo zbog toga što gasa nema dovoljno. Jer, za razliku od Srbijagasa, Naftna industrija Srbije AD svoju robu ne isporučuje neplatišama. U svakom slučaju, zbog toga što proteklih desetak dana gasa nije bilo u dovoljnim količinama „planule“ su NIS-ove rezerve mazuta (u normalnim okolnostima su rezerve bile dovoljne za mesec dana) pa već danas u Srbiju stiže gas iz Republike Srpske, odnosno iz rafinerije u Bosanskom brodu. Kao i kod obezbeđenja pozajmica gasa iz Mađarske i Nemačke, i po pitanju pozajmica mazuta angažovao se predsednik Srbije Boris Tadić. Neki mediji su priču o mazutu protumačili kao dogovor Tadića sa premijerom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Treba, međutim, imati u vidu da je vlasnik bosanskobrodske rafinerije ruska kompanija Zarubežnjeft, firma za koju analitičari energetskog pregrupisavanja u Rusiji kažu da će je „usisati“ Gazprom. Dakle, ovo bi se moglo smatrati kao pomoć unutar familije. Cena je, prema informacijama Balkanmagazina iz NIS-a, veoma povoljna a za potrošače je najbitnije da se obezbedi oko 5.500 tona mazuta dnevno što su, u sadašnjim uslovima, otprilike, i potrebe na tržištu.

Rusko – ukrajinske gasne igre

Rusija je, izgleda, uspela da svim zainteresovanim stranama pokaže i dokaže da gasna kriza nije nastala kao bilateralni problem Moskve i Kijeva, već da je tu reč o problemu tranzita gasa za Evropu. Rusi su insistirali na uspostavljanju novih pravila za tranzit gasa kroz Ukrajinu i čini se da su ih „izboksovali“. Ostaje da se vidi hoće li Viktor Juščenko, ukrajinski predsednik i politički protivnik Julije Timošenko na predstojećim izborim u ovoj zemlji, uspeti da minira njen dogovor sa Putinom. To bi u ovoj političkoj partiji pokera moglo biti vrlo opasno po njega jer, prema izjavama samog Putina, "Ukrajina bez isporuka ruskog gasa ne može da izdrži duže od 1,5 do dva meseca. Ta činjenica unosi optimizam u mogućnosti rešavanja gasnog konflikta".

Još pre gasnog samita u Mosvi Putin je, u razgovoru sa čelnicima evropskih gasnih konpanija i nemačkim kancelarkom Angelom Merkel, takođe, izjavio da „Rusija ne namerava da isporučuje gas ove godine bez ugovora“, iako gasna kriza „nanosi političku štetu Rusiji“.

"Da, šteta je velika, ali mi nemamo izbora. Svake godine, tokom 15 godina, ponavlja se jedno te isto. Sve dok vi u Evropi budete tvrdili da je Rusija kriva, Ukrajina se nipošto neće saglasiti da potpiše dokument“, rekao je Putin i predložio formiranje grupe nezavisnih eksperata, u koju bi ušli i predstavnici Gazproma i Naftogaza.

Ostaje da se vidi hoće li evropski konzorcijum gasnih kompanija zaista finansirati ponovno punjenje tranzitnog gasovodnog sistema kroz Ukrajinu sa 140 miliona kubnih metara tehničkog gasa, kao što je Putin najavio i da li će Ukrajina obezbediti 21 milion kubika dnevno, za osiguranje gasnih stanica. Pristajući na ovaj dogovor Julija Timošenko je prećutno priznala da je Ukrajina taj gas potrošila. Ali...

Tokom gasnog samita u Moskvi bilo je sijaset interesantnih momenata, koji slikovito ukazuju na to da je Ukrajina u ozbiljnoj krizi bez ruskog gasa. Tako, na oprimer, na Putinovo pitanje hoće li Ukrajina isporučiti gas odmah Slovačkoj i Moldaviji, jer su ove dve zemlje zbog hladnoće i nedostatka ovog energenta ugrožene, Julija Timošenko je odgovorila da nisu u mogućnosti to da urade jer bi time svoje provincije ostavili bez gasa.

U svakom slučaju Ukrajina će, ako ne bude novih „miniranja“ dogovora na relaciji Kijev – Moskva, gas ubuduće plaćati po ceni za 20 % nižoj od one koju plaćaju ostali potrošači u Evropi. Već naredne godine Ukrajinci neće imati ni ovu povlasticu. Konkretna cena će im zavisiti od aktuelne cene sirove nafte na svetskom tržištu i nove formule, koju će Gazprom početi da primenjuje dogodine.

U prvom kvartalu ove godine cena gasa za evropske potrošače će biti oko 450 dolara. To je, najverovatnije i cena za Srbiju. Značajnije pojeftinjenje treba očekivati tek u drugom i trećem kvartalu. Sam Putin izjavio je da će „krajem 2009. godine cena gasa biti prilično niska“.

Govoreći o ceni gasa ministar Škundrić ističe da je dobro što će ovaj energent pojeftiniti jer će u tom periodu biti intenzivnije punjenje Banatskog dvora.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...