Izrael i UAE: Saradnja u energetici

Autor:   D.Ć.

Tri meseca nakon potpisivanja mirovnog sporazuma i normalizacije odnosa, Izrael i Ujedinjeni Arapski Emirati održali su prvi sastanak radne grupe na kome se razgovaralo o mogućnostima za razvoj bilateralnih odnosa i unapređenja saradnje u oblasti energetike, pre svega u sektoru nafte i gasa. Jedna od ključnih tema otvorena je još ranije, a odnosi se na korišćenje izraelskog naftovoda, kako bi se sirovine iz UAE brže i jeftinije transportovale u Evropu. (foto: Suecki kanal, Arabian Business)

Nakon decenija sukoba, normalizacija odnosa Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata počela je sredinom avgusta, na inicijativu Sjedinjenih Američkih Država. Istorijski sporazum koji pored ove dve zemlje uključuje i Bahrein, potpisan je 15. septembra, kada su počeli razgovori o uspostavljanju ambasada, započinjanju direktnih letova i poslovnim ugovorima. Izrael i UAE su takođe otvorili pitanje saradnje u oblasti energetike, pre svega u sektoru nafte i gasa. Jedna od značajnijih tema, koja je otvorena krajem oktobra odnosi se na  korišćenje izraelskog  naftovoda koji povezuje Crveno more sa Mediteranom, kako bi se sirovine iz UAE brže i jeftinije transportovale u Evropu.

Prvi sastanak radne grupe na ministarskom nivou, održan 10. decembra uz prisustvo predstavnika Nacionalne naftne kompanije Abu Dabi (ADNOC), treba da podstakne veću koordinaciju dve zemlje u energetskom sektoru, uključujući obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i tehnologije za desalanizaciju vode.

Izraelski naftovod za potrebe UAE

Prema oceni stručnjaka, tema od prosebnog značaja u ovom energetskom paketu odnosi se na mogućnost korišćenja izraelskog naftovoda za transport UAE sirovina u Evropu.

U situaciji kada je naftno tržište u svetu u ozbiljnoj krizi zbog smanjene potražnje usled širenja pandemije koronavirusa, Emirati saradnjom sa Izraelom pokušavaju da se drugačije pozicioniraju, odnosno "da ostanu poželjno mesto za međunarodnu trgovinu".

Ovako dr Slobodan Janković, stručnjak za Bliski istok i naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu, ocenjuje memorandum o razumevanju potpisan između Izraela i Emirata 21. oktobra, a koji otvara pitanje korišćenja izraelskog naftovoda za potrebe UEA.

„To je predugovor sa intencijom da se deo nafte iz Emirata transportuje preko naftovoda koji vodi od izraleske luke ’Eilat’ na Crvenom moru do Aškelona na obali Mediterana, ka Evropi. Na ovaj način bi se izbegao Suecki kanal i transport bi bio brži.  Pominje se i da bi se mogao izgraditi novi naftovod koji bi vodio direktno od Emirata, ali za to će morati da se sačeka odobrenje Saudijske Arabije", ističe Janković za Balkanmagazin.

Izraelsko postrojenje
Izraelsko postrojenje (foto: Arabian Business)

Saradnja na više nivoa

Izraelska firma "Europe Asia Pipeline Co", koja je u većinskom vlasništvu države, i MED-RED Land Bridge, koja je stacionirana u UAE i predstavlja konzorcijum kompanija iz Izraela i Emirata, potpisale su u oktobru  memorandum o razumevanju u pogledu transporta sirove nafte i naftnih prerađevina od Persijskog zaliva do tržišta na zapadu. Dokument dolazi nakon što su UAE, treća država-članica OPEC-a po proizvodnji nafte, i Izrael saopštili u avgustu da će normalizovati odnose između dve države, a na inicijativu SAD.

Međutim, otvoreno je pitanje da li je dogovor zvaničnika u pravcu normalizaciju odnosa, moguće realizovati bez većih izazova. Podsećanja radi, uspostavljene mirovne odnose sa Izraelom od arapskih zemalja imaju samo još Egipat i Jordan, države koje su poznate kao bliski američki saveznici.

Izraelsko-iranski projekat

Situaciju nimalo ne olakšava ni činjenica da je izraelski naftovod građen u saradnji sa Iranom. Naime, EAPC vodi ovaj takozvani evro-azijski ili naftovod Eilat-Aškelon, koji je originalno izgrađen šezdesetih godina 20. veka kao zajednički projekat Tel Aviva i Teherana, da bi transportovao sirovu naftu iz Irana širom Izraela i dalje do Evrope. Naftovod je dužine 254 kilometara uz kapacitet transporta od 600.000 barela dnevno sa skladištem u koje može da stane gotovo 23 miliona barela nafte.

Posle Islamske revolucije u Iranu 1979, dve države su postale neprijatelji. Ipak, Izrael je godinama kasnije i dalje dozvoljavao da se iranska nafta ovuda prenosi u tajnosti, tvrdi portal "Arabian Business". Čak i danas, ono što se transportuje kroz cevi između Eilata i Aškelona podleže kontroli i cenzuri izraelske vojske.

S druge strane, Teheran je nedavno ponovo pokrenuo pitanje svog vlasništva, s obzirom na to da je 50 odsto naftovoda pripadalo Iranu, kao i da je švajcarski Savezni tribunal doneo odluku 2016. godine u korist ove zemlje o odšteti od 1,1 milijardu dolara.

Inače, većina nafte koja ide iz Zaliva prema Evropi dovozi se kroz Suecki kanal ili putem egipatskog naftovoda „Sumed“, koji može da transportuje 2,5 miliona barela dnevno.

Stručnjak za Bliski istok dr Slobodan Janković ne veruje da će se dodatno zaoštriti odnosi sa Iranom zbog buduće saradnje Izraela i Emirata.

"UAE i inače nemaju dobre odnose sa Iranom. Još od sedamdesetih godina postoji spor oko dva ostrva, gde Abu Dabi tvrdi da ih je Iran zauzeo, dok Iran tvrdi da su ranije i bila u njegovom vlasništvu, što je tačno", kaže Janković.

Transport i ka Aziji

Treba podsetiti da je Izrael 2003. postigao dogovor sa Rusijom da se azijsko tržište snabdeva ruskom naftom putem tankera od Novorosijska do Aškelona, a onda dalje od Eilata prema Aziji. Tako je nafta krenula i u suprotnom smeru od prvobitno planiranog. Ova ruta je, naime, kraća od one tradicionalne koja ide oko Afrike, i jeftinija od one koja prolazi kroz Suecki kanal.

Iako nije otkrila finansijske detalje sporazuma, EAPC je, takođe, saopštila da će sporazum sa UAE omogućiti trgovcima i da transportuju naftu iz Mediterana i sa Crnog mora prema Aziji.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...