Britanija ukida podršku naftno - gasnim projektima u inostranstvu

Autor:   M.Ž.

Britanski premijer Boris Džonson poručio je sredinom decembra na globalnom Samitu o klimi da će Britanija prestati da finansira, subvencioniše ili promoviše projekte svojih kompanija u inostranstvu koji se odnose na fosilna goriva. Britanska agencija za finasiranje izvoza za sada nastavlja da razmatra zahteve za podršku naftno-gasnih projekata, paralelno uz one koji dolaze iz sektora obnovljivih izvora energije. Najava britanske vlade nailazi na oštre kritike nerazvijenih zemalja, Prva reakcija stigla je iz Mozambika, gde Britanija učestvuje u francuskom projektu vrednom 20 milijardi dolara. (foto: Britanski premijer Boris Džonson, Offshore-energy.biz)

Velika Britanija je još prošlog juna usvojila zakon koji je obavezuje da do 2050. godine dostigne nultu emisiju gasova sa efektom staklene bašte, što je čini jednom od prvih zemalja među članicama G7 koje su sebi odredile takav cilj. U pravcu realizacije tog plana, trebalo bi da se  sprovede nedavno predstavljen “Plan u deset tačaka”, koji podrazumeva ulaganja od 12 milijardi funti budžetskog novca u nove tehnologije za korišćenje obnovljivih izvora energije, kao i razvoj “zelenog” finansijskog tržišta i otvaranje 250.000 novih radnih mesta, uz očekivanje da će investicije privatnog sektora biti barem tri puta veće.

Međutim, najava britanskog premijera Borisa Džonsona da će do novembra naredne godine, Velika Britanija prestati da finansira, subvencioniše ili promoviše projekte svojih kompanija u inostranstvu koji se odnose na fosilna goriva, nailazi na oprečne reakcije.

U samoj Britaniji, postoji izvesna doza skepse u pogledu ocene premijera da će se takva odluka Vlade sprovesti uz, kako je rekao “vrlo ograničene izuzetke”.

O kakvim odstupanjima je reč, za sada nije poznato. U toku su konsultacije sa ključnim kompanijama o tome kako da se na najefikasniji način sprovede ova restriktivna mera vlade.

Konsultacije će trajati do 8. februara sledeće godine, nakon čega bi odluka vlade trebalo da stupi na snagu u najkraćem roku, a najkasnije do 1. novembra kada se održava konferencija Ujedinjenih Nacija (UN) o klimatskim promenama u Glazgovu, gde je domaćin Velika Britanija, u partnerstvu sa Italijom.

U svakom slučaju, najava restriktivnih mera britanskih vlasti u skladu je sa nedavno revidiranim “Nacionalno utvrđenim doprinosima za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte” (GHG), koji potvrđuje da ova zemlja teži smanjenju emisije za najmanje 68 odsto do 2030. godine. To je ambiciozniji cilj od onog kome teži Evropska unija, čiji je plan da se u istom periodu nivo štetnih emisija svede na 55 odsto.

Međutim, ne treba gubiti iz vida ni revidiranu strategiju britanskog regulatornog tela za gasnu i naftnu industriju (OGA), koja je predstavljena britanskom parlamentu 16. decembra, a koja uz  podršku globalnoj energetskoj tranziciji, ukazuje i na to da nafta i gas obezbeđuju oko 75 odsto potrošnje u Velikoj Britaniji. Istovremeno, službene vladine prognoze pokazuju da će nafta i gas ostati važni za energetski miks te zemlje u doglednoj budućnosti, uključujući i prelazak na nultu emisiju štetnih gasova odnosno “čistu” privredu.

Možda iz te perspektive treba gledati najavu vlade da će Agencija za finansiranje izvoza Ujedinjenog Kraljevstva (UKEF), nastaviti da razmatra zahteve za podršku naftnom i gasnom sektoru, dok se istovremeno okreće projektima iz sektora obnovljivih izvora energije.

Tokom protekle četiri godine britanska vlada je usmerila oko 21 milijardu funti (27,6 milijardi dolara) u energetske projekte u inostranstvu. Zbog načina raspodele sredstava Agencija za finansiranje izvoza bila je često na meti kritika, jer je, što i danas ističu kritičari, favorizovala projekte koji se odnose na fosilna goriva.

no fosil fuel money
Protest aktivista za očuvanje životne sredine (foto: The Guardian)

Poverenje u poteze vlade

Dok se britanske vlasti zalažu za još odlučnije korake u sprovođenju energetske politike, organizacije za očuvanje životne sredine pozivaju vladu da odluke o finansiranju energetskih projekata u inostranstvu u potpunosti budu u skladu sa ciljem o nultoj emisiji štetnih gasova do 2050. godine. Takođe, vlasti se pozivaju i da se na domaćem terenu učini isto, kako bi se iskoristile brojne mogućnosti koje nudi ekonomija bez ugljenika.

U tom pravcu se iznose procene da bi direktnim kreditiranjem vlade, preko Agencije za finansiranje izvoza, u sektoru obnovljivih izvora energije svake godine moglo da se otvori 42.000 novih radnih mesta do 2035. godine umesto 2.000, što je sada slučaj.

Ističe se da takve promene ne zahtevaju ništa više od pružanja iste podrške koja se sada daje naftno-gasnom sektoru. Istraživanja pokazuju da vlada trenutno ulaže oko 250.000 funti u svako novo radno mesto u okviru naftno-gasne industrije. Međutim, ocenjuje se da bi se ova sredstva mogla bolje iskoristiti ukoliko bi se usmerila na male kompanije koje proizvode energiju iz obnovljivih izvora.

Sem toga, podseća se da je premijer u martu najavio da će Agencija za finansiranje izvoza dobiti dodatnih 2 milijarde funti za finansiranje projekata čiste energije u inostranstvu.

Ove kritike su se pojavile kada je Odbor za reviziju životne sredine (AEC) donjeg doma britanskog Parlamenta objavio rezultate istrage koji su pokazali da je 96 odsto od 2,6 milijardi funti koje je Agencija za finansiranje izvoza potrošila na podršku izvoza energije između 2013. i 2018. preusmereno u projekte koji se odnose na fosilna goriva, uglavnom u zemljama u razvoju.

Otkako je Odbor za reviziju životne sredine objavio ove nalaze, nekoliko nevladinih organizacija i medija krenulo je sa novim istraživanjima. Međunarodna organizacija “Global Vitness” je ove godine objavila izveštaj u kojem se navodi da nedavni finansijski paketi vladine Agencije za finasiranje izvoza uključuju 734 miliona funti podrške projektu rafinerije nafte “Dukm” u Omanu, kao i 248 miliona funti za istraživanje nafte u Brazilu. Takođe, ulaganja od 171 milion funti za rafineriju nafte u Kuvajtu i nekoliko stotina miliona za energetske projekte u Iraku. Slično tome, dnevni list “Gardijan” je objavio da Agencija planira da uloži do milijardu funti u velike fraking projekte u Argentini.

Kroz ove i njima slične analize, došlo se do zaključka da su aktivnosti vladine Agencije za finasiranje izvoza „nespojive“ sa ciljem “Pariskog sporazuma” o ograničavanju globalnog rasta temperature na 1,5 stepeni Celzijusovih.

mozambik
LNG projekat u Mozambiku (foto: Offshore-energy.biz)

Reakcije nerazvijenih zemalja

Džonsonova vlada trpela je možda i najoštrije kritike ekoloških aktivista zbog učešća Agencije za finansiranje izvoza u podršci LNG projektu u Mozambiku, u provinciji Kabo Delgado. Radi se o 20 milijardi dolara vrednoj investiciji francuskog “Totala” i partnera, u jednoj od najnerazvijenijih zemalja sveta.

Za eksploataciju nalažišta tečnog prirodnog gasa čije su rezerve procenjenje na 60 biliona kubnih fita (Tcf), planirana je izgradnja pogona za ukapljavanje gasa kapaciteta 13,1 miliona tona godišnje, uz očekivanje se da će prve količine LNG biti isporučene 2024.godine. Britanska Agencija za finasiranje izvoza je letos odlučila da ovom projektu odobri ukupno 1,15 milijardi dolara u kreditima i kreditnim garancijama, pridruživši se tako državnim agencijama iz SAD, Japana, Italije, Tajlanda, Južne Afrike i Holandije, koje su takođe stale iza “Totalovog” poduhvata.

Za sada nije poznato da li će se britanska Agencija zaista povući iz ovog posla, ali reakcija Afričke energetske komore (AEC) jasno govori o dilemama sa kojima se suočavaju siromašne države poput Mozambika.

Džonsonovu odluku, nimalo diplomatski, ocenjuju kontraproduktivnom, i postavljaju pitanje na koji način država poput Mozambika može da dođe do novca za razvoj i do novih radnih mesta ako ne eksploatiše resurs poput tečnog prirodnog gasa. “Ova odluka dolazi u trenutku kada bi Vlade zapadnih zemalja trebalo da povećavaju investicije u Mozambik i druge afričke države, a ne da se fokusiraju na propale programe pomoći i milostinju”, poručili su iz AEC.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...