POSLE STRUJNOG – I GASNI TARIFNI SISTEM

Jelica Putniković

Prodajna cena gasa zaostaje za nabavnom jer je država poskupljenje ovog energenta od 20 % za toplane, odobrila tek na kraju grejne sezone, kaže Saša Ilić. v.d. generalnog direktora Srbijagasa

Tarifni sistem donosi suštinsku promenu za gasnu industriju u Srbiji. Naime, po prvi put će se sve usluge u vezi sa transportom, distribucijom, trgovinom i skladištenjem prirodnog gasa vrednovati u skladu sa ekonomskim i tehničkom kriterijumima, što znači da će svaki potrošač platiti samo onu uslugu koju je i koristio, kaže Saša ilić, v. d. generalnog direktora JP Srbijagas, objašnjavajući za veb portal Balkanmagazin da, posle februarskog startovanja tarifnog sistema za potrošače električne energije, ovih dana kreće i primena tarifnog sistema za potrošače prirodnog gasa.



- Potrošači priključeni na transportni sistem visokog pritiska plaćaće uslugu transporta samo kroz ovaj sistem, dok će potrošači koji se snabdevaju sa distributivnih mreža srednjeg pritiska (većina industrijskih potrošača) plaćati uslugu transporta na visokom pritisku i uslugu transporta na distributivnom sistemu srednjeg pritiska, a sve u skladu sa komercijalno preuzetim količinama, i tako redom... Primenom tarifnog sistema, koji je izradila nezavisna državna regulatorna Agencija za energetiku, konačno će breme formiranja cene biti "skinuto sa leđa" JP Srbijagas, kaže Ilić.

I pored nagoveštaja da korekcije cene gasa neće biti Vlada Srbije je ovih dana, ipak, odobrila zahtev Srbijagasa za poskupljenje. Koliko Srbijagasu u poslovanju smetaju socijalne cene ovog energenta?

U ovom trenutku samo je cena za domaćinstva i daljinske sisteme grejanja (toplane) na režimu odobrenja Vlade Republike Srbije, dok se za sve ostale potrošače cena petnaestodnevno usklađuje sa kursom dolara, a tromesečno se usklađuje sa nabavnom cenom prirodnog gasa.

Vlada Srbije je na prošlonedeljnoj sednici dala saglasnost JP Srbijagas da cenu gasa poveća za 20,52 odsto, što znači da će gradske toplane umesto 18,96, kubik prirodnog gasa ubuduće plaćati 22,85 dinara. Ali, treba znati da je Srbijagas korekciju cene gasa tražio još u februaru jer, nabavna cena ovog energenta je na svetskom tržištu još prvog dana 2008. godine "skočila" za oko 30 odsto. Dakle, Srbijagas od Nove godine ima takozvani gubitak na supstanci. Sa svakim isporučenim kubikom gasa smo gubili 1,5 dinar. Pri tome, dosadašnja cena prirodnog gasa za daljinske sisteme grejanja nije menjana od maja prošle godine, kada je gas u Srbiji pojeftinio za sedam odsto.

Kako se, zapravo formira cena gasa?

Cena gasa u Srbiji se formira na osnovu tri elementa. Pre svega tu je nabavna cena ruskog gasa, koja je u direktnoj zavisnosti od devetomesečnog proseka cene nafte i naftnih derivata na svetskom tržištu, zatim zavisi od cene tranzita prirodnog gasa kroz Mađarsku i od kursa dolara, s obzirom na to da se prethodne dve cene izražavaju u ovoj valuti.

Imajući u vidu činjenicu da se cena gasa usklađuje kvartalno i da prosečna cena nafte i derivata neumoljivo raste, nas na žalost čeka novo poskupljenje nabavne cene od 1. aprila.

Režim cena koji je važio za toplane i domaćinstva u ovoj grejnoj sezoni, ozbiljno je ugrozio poslovanje preduzeća budući da ova kategorija potošača u zimskom periodu troši i do 60 odsto plasiranih količina. To je razlog da u našim bilansima preliminarni rezultati ukazuju na negativne razlike u visini od nekoliko stotina miliona dinara.

Imate li računicu koliko je Srbijagas "častio" gradske toplane?

Razlika u ceni je otprilike dva dinara po metru kubnom, ne računajući naše troškove i maržu, što znači da je sa prosečnom isporukom od oko šest miliona kubika gasa Srbijagas ove zime dnevno gubio na ceni i do 12 miliona dinara, odnosno, da ćemo do kraja grejne sezone inkasirati minus u prihodima veći od 300 miliona dinara.

Poznato je da Srbijagas i dalje ima problema u naplati isporučenih količina prirodnog gasa. Kolika su ukupna potraživanja i ko su najveći dužnici?

Trenutno, naša ukupna potraživanja prelaze tri milijarde dinara ali ona su delom i posledica dugova iz ranijeg perioda. Najveći dužnik su Beogradske elektrane. Upravo ovih dana vodimo pregovore sa njima i predstavnicima grada Beograda, kako bi se taj problem rešio. S druge strane, možemo se pohvaliti da JP Srbijagas ostvaruje naplatu potraživanja, u celini gledano, veću od 90 odsto. Zahvaljujući tome redovno izmirujemo obaveze prema Gazprom Exportu. A, to je osnovni razlog što je gasa bilo u maksimalno raspoloživim količinama.

Kako će biti rešen problem sa nenaplaćenim isporukama toplanama i nekim firmama-večitim dužnicima?

I tu se prave pozitivni pomaci. Stari slučajevi se rešavaju, a za sada uspešno izbegavamo stavaranje novih velikih dužnika.

USS je kao veliki industrijski potrošač trenutno i primer dobrog platiše, a najlošije platiše su nam uglavnom toplane. Regulisana cena toplotne energije koju one isporučuju svojim kupcima, svakako jeste jedan od razloga za ovakvu njihovu poziciju. Deo starog duga su izmirile, a za drugi deo u toku je reprogram... Ovaj problem pokušavamo da rešimo i u saradnji sa lokalnim samoupravama.

Slična situacija je i sa industrijskim potrošačima poput pančevačke Azotare ili paraćinske Fabrike stakla. Naime, urađeni su reprogrami da bi se omogućila redovna potrošnja.

Kada je reč o preduzeću MSK iz Kikinde, njihov dug je godinama konvertovan u našu imovinu, tako da je Srbijagas sada vlasnik 63 odsto ove firme. Trenutno se radi konverzija novog duga za nenaplaćena potraživanja NIS-a, Srbijagasa i državnih fondova, a nakon toga ići će se u prodaju ovog preduzeća, što bi trebalo konačno da ga skine sa liste dužnika.

Koji je odnos cena gasa za velike potrošače i za domaćinstva u Srbiji u odnosu na zemlje u okruženju?

Naša cena za domaćinstva je niža, ali to je trenutno posledica neodobravanja ekonomske cene prirodnog gasa za ovu kategoriju potrošača. Tek nakon stupanja na snagu tarifnog sistema, biće interesantno porediti cene, s obzirom na to da u većini zemalja u okruženju već postoje regulatorna tela koja brinu o ceni gasa za sve kategorije potrošača. Što se tiče industrije, naše cene su više-manje u proseku regiona.

Očekujete li da sa primenom tarifnog sistema veliki potrošači počnu isporuku gasa ugovarati sa drugim prodavcima, Jugorosgasom, na primer?

Deregulacija tržišta je neminovnost. Ambicija JP Srbijagas je da i tržišnoj konkurenciji ponudi najbolje uslove po pitanju cene, kvaliteta, pouzdanosti i sugurnosti isporuke, kako bi ostao lider u gasnoj privredi. Kvalifikovani kupci uskoro će biti u prilici da ugovaraju nabavku gasa sa svima koji dobiju dozvolu za trgovinu, ne samo sa JP Srbijagas i Jugorosgasom.

Kako se netržišna cena gasa odražava na plaćanja Gazpromu?

Kao što sam već napomenuo, svi računi su plaćeni na vreme i zastoja u isporuci nije bilo.

Da li će partnerstvo sa Gazpromom pomoći da potrošači u Srbiji gas dobijaju po povoljnijim cenama?

Da bi partnerstvo to zaista i bilo, potrebno je da obe strane budu zadovoljne. Naša strana u svakom trenutku naglašava potrebu za nabavkom gasa po što povoljnijim uslovima i očekuje da će druga strana imati što je moguće više razumevanja za to.

Da li će i koliko dovršetak podzemnog skladišta gasa u Banatskom dvoru pomoći da Srbija plaća nižu nabavnu cenu za gas?

U najmanju ruku izbeći će se plaćanje penala zbog neravnomenog pruzimanja gasa, a tu su i druge beneficije, kao što je nabavka gasa u periodu kada je najjeftiniji... Navedeni primeri direktno će uticati na smanjenje troškova nabavke gasa, odnosno na njegovu cenu.

Hoće li Banatski dvor zaista biti gotov pre naredne zime? Imate li dovoljno podrške od sada tehničke Vlade da se krene u finansiranje punjenja skladišta?

Banatski Dvor je tehnički spreman za rad. To ne znači da imamo na raspolaganju skladišni kapacitet od 800 miliona m3 , odnosno 5 miliona m3 na dan, nego da smo u mogućnosti da, sa do sada izgrađenom instalacijom, utiskujemo do jedan milion m3 na dan i da u zimskom periodu iz skladišta izvlačimo isto toliko gasa. Da li će tako i biti, zavisi od toga kada će početi utiskivanje gasa. U resornom ministarstvu imamo puno razumevanje za situaciju oko podzemnog skladišta i trenuto zajedničkim naporima činimo sve kako bi počelo utiskivanje.

U toku su pripreme za formiranje zajedničke firme sa Gazpromom, odnosno, Gazeksportom. Na čemu ćete posebno insistirati da bi anulirali to što će Rusi imati većinski paket vlasništva u kompaniji koja će graditi gasovod Južni tok kroz Srbiju?

Postoji nekoliko važnih elemenata u vezi sa uređenjem odnosa među partnerima, koje ne bi trebalo da budu stvar preglasavanja. U ovom trenutku, radimo na njihovom formulisanju zajedno sa Ministarstvom rudarstva i energetike i ne bih izlazio u javnost sa njima, dok ne budu u potpunosti definisani.

Da li ste otpočeli sa preciziranjem detalja sporazuma oko podzemnog skladišta?

I o tome su počele konsultacije, ali mislim da je rano da govorimo o detaljima.

Gde je Srbijagas sa potencijalima za podzemno skladište u odnosu na MOL i OMV?

To su dve kompanije, obe daleko veće od JP Srbijagas. Imaju razvijene sisteme za skladištenje prirodnog gasa primerene i potrošnji prirodnog gasa na tržištima Austrije i Mađarske, a koja su višestruko veća od našeg. Činjenica je da skladištenje prirodnog gasa tamo ima višedecenijsku primenu, a naša velika prednost bi mogla biti to što potencijalni skladišni kapaciteti u Srbiji daleko prevazilaze propisane norme i procenjene potrebe srpskog tržišta, a na taj način stavljaju deo naših potencijala na raspolaganje uslužnom skladištenju prirodnog gasa za potrebe tržišta u regionu.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...