Bajatović: U Srbiji veće interesovanje domaćinstava za priključak na gas od očekivanog

Jelica Putniković

Iznenađeni smo velikim interesovanjem domaćinstava u Srbiji za priključak na gas. Sva domaćinstva moći će da se priključe plaćajući 780 evra (650 evra plus PDV) kroz 36 mesečnih rata koje će biti uključene u račun za gas, kaže za Balkanmagazin Dušan Bajatović, generalni direktor Srbijagasa.

Interesovanje građana Srbije za priključenje na gas je mnogo veće od naših očekivanja i prvobitnih procena. Iznenađeni smo. Pozitivno. Zajedno sa državom Srbijom, što je i predsednik Aleksandar Vučić najavio ranije, krenućemo u masovnu gasiifikaciju domaćinstava u Srbiji, kaže za Balkanmagazin Dušan Bajatović, generalni direktor Srbijagasa objašnjavajući da će 780 evra biti uniformna cena za sve koji odluče da se priključe na gas u celoj Srbiji.

Kada i zvanično krećete sa ovom akcijom?

U toku iduće nedelje Srbijagas će obavestiti sve potencijalne individualne potrošače o novom modelu priključenja. Svakom ko to želi biće omogućeno da se priključi odmah, a da troškove priključenja beskamatno plaća u narednih 36 meseci uz račun za utrošeni gas.

Šta to konkretno znači?

Najpre, moramo da eliminišemo previsoke takse lokalnih samouprava. Jer u Beogradu na primer, 1.200 evra košta priključak a 1.300 evra taksa. Pa ko će da se priključi za dve i po hiljade evra? To je nemoguće. A, ako se niko ne priključuje nema nikakve koristi ni Srbijagas ni lokalna samouprava – taj prihod od takse nikada neće doći. Niko toliko ne želi da plati.

Svesni toga da nešto moramo učiniti jer, kada gledamo koliko nas košta zdravlje stanovništva, ekološke takse, razni problemi iz protokola... rešili smo da sednemo i da se dogovorimo. Najpre smo detaljno p od prvobitnih procenaregledali sve pravilnike, sve cenovnike, ponderisali cene jer, nije isto gde ima asvalt gde nema, negde imate kamen, negde zemlju... da li je selo ili grad... Napravili smo jednu pošteno ponderisanu cenu koja će biti ista, što se tiče Srbijagasa, a gledaćemo da ubedimo i sve ostale distributere da je i oni prihvate.

Objasnićemo to i Agenciji za energetiku jer je ekonomski relna. Javna je tajna da zbog nerealne cene gasa Srbijagas pokriva, praktično, i gubitke distributera. Zamolićemo ih da svi imamo istu cenu: 650 evra plus PDV. Znači, 780 evra će biti uniformna cena za sve koji odluče da se priključe na gas u celoj Srbiji.

Mislite da je to cifra koju će ljudi moći da plate?

Vidim veliko interesovanje za nove prključke. Pogotovo posle svih ovih priča o zagađenju. A i mnogo je komfornije. Ko se greje gasom ne mora da cepa i skladišti drva, ne treba mu podrum za ugalj, ne mora da ide da loži i kada je hladno, kada pada kiša, ne mora da izlazi napolje po ogrev Jednostavno, komfornije je. Stavi se jedan mali kompjuter... Konsultovali smo AERS, iskoristili znanje stručnjaka, koje imamo u Srbijagasu i drugde, a koji se bave regulativom u ovoj objasti energetike i mislimo da je to poštena cena. I, možemo da je ponudimo svima. Tako ćemo da pomognemo svima koji žele da se priključe.

Ja shvatam da 780 evra nije malo, često je to za naše građane veoma mnogo. Zato ćem o taj iznos podeliti na 36 mesečnih rata. Građani će priključak plaćati uz svoj budući račun za gas.

Da li će Srbijagas biti obezbeđen od ovog kreditiranja otrošača?

Slažem se da će tu biti i malo rizika za Srbijagas. Ali, to je jedini način da povećamo broj domaćinstava koja koriste gas.

Biće, inače dva dela računa. Biće na računu jasno izdvojen deo koji potrošač plaća za utrošeni gas. A drugi deo, koji će biti u tom računu biće rata za priključak na gas. Tako smo rešili i pravni deo jer, to su dva pravna posla: trgovina gasom i, da kažem tako, građevinski radovi na samom priključivanju.

Kako će se ova akcija finansirati?

Srbijagas planira da za početak ove akcije izdvoji desetak miliona evra, Kasnije ćemo videti treba li i više. Srbiju ćemo podeliti po regionima – što se tiče Srbijagasa. U svakom ćemo imati po jednu firmu, koja će biti naš izvođač na terenu, jer ne možemo iz Novog Sada slati čoveka da priključuje domaćinstvo u Ivanjici, na primer. Imaćemo neke vrste tendera i ugovore sa nekim firmama koje su sposobne, koje imaju neophodne licence, tako da na terenu mogu da otpočnu sa ugradnjom priključaka na gas kada se sa domaćinstvima nprave ugovori. Naravno, marketing Srbijagasa će raditi svoj posao.

Zar ne bi bilo logičnije da su u ovu akciju uključene i banke?

Ovo je sada veoma uprošćeno. Ranije smo pokušavali da napravimo neke sporazume sa bankama. Sećate se. Ali, u tom slučaju čovek mora da ide u banku, da obezbedi garancije, da da dokumentaciju o vlasništvu nad kućom, pitalu se ljudi koliko imaju godina, da li su zaposleni... Tako nije išlo. Ne.

Znači li to da je gasifikacija domaćinstava ne samo ekonomoska već i ekološka akcija?

Ovo je neophodno jer Srbijagas je veoma mnogo uradio na gasifikaciji Srbije. Veoma veliki broj gradova je gasifikovan ali, sporo ide priključenje jer ljudi, jednostavno, iz tog nekog svog osećaja pravde, iako hoće da se priključe na gas neće da plate ono što su neki troškovi koje, zapravo, ne vide. Lakše plaćaju „vazdušarinu“ nego nepravilne namete.

Kada gledamo energetski miks Republike Srbije kod nas prirodni gas učestvuje sa otprilike 12,3 odsto, a evropski prosek je 25 odsto. To znači da mi u veoma kratkom roku morali da povećamo potrošnju prirodnog gasa. Svima je jasno zašto.

Svi investitori, bez obzira gde investiraju osim priključaka za električnu energiju i dostupa saobraćajnicama traže i gas. Bez obzira koliki su potrošači – veliki ili mali, oni traže gas kao mofućnost.

Ali, moramo raditi na tome da pored gasifikacije industrije završimo i gasifikaciju široke potrošnje.

Gas je i ekološko gorivo. Uđite na bilo koj sajt koji meri kvalitet i cenu neke energije i videćete da je isporučeni kilovat čas toplotne energije kod nas, osim električne energije koja se troši u termoakomulacionim pećima, koje rade noću, gas ne samo najkomformiji već i najjeftiniji energent.

A ako sada posmatramo ekološka zagađenja, koja su sada top tema, ne samo u svetu već i kod nas, i u Beogradu i u drugim delovima zemlje, Valjevu na primer, ispada da je Srbija najzagađenija zemlja. Ovih dana smo imali neka merenja u Ivanjici, pa smo se iznenadili kako je ta varošica zagađena kada je na toj visini, nema industrije... Objašnjenje je jednostavno, to se dešava zato što ljudi lože drva, ugalj lošeg kvaliteta... Znači najveći zagaživač i u Beogradu i drugde u Srbiji su individualna ložišta.

Zato moramo raditi na gasifikaciji domaćinstava.

Ima onih koji tvrde da se u Srbiji prodaje gas lošeg kvaliteta.

Nekada je NIS isporučivao više gasa Srbijagasu. Sada oni gas troše isključivo za svoje potrebe, tako da nema više u našem sistemu tog gasa lošijeg kvaliteta. A, i ako ga bude, propustimo ga kroz prečistače na Banatskom Dvoru (podzemno skladište gasa).

Uz to, Srbijagas na svakih sat vremena meri na velikom broju mesta kvalitet gasa.

Inače, gas koji uvozimo sadrži više od 92 odsto metana. Čak i da ima nekog miksa sa gasom lošijeg kvaliteta on zadovoljava standarde koje naš zakon propisuje – 90 odsto metana u gasu.

Naš narod gleda boju plamena, pa na osnovu toga vrednuju kvalitet gasa. Međutim, malo ko gleda to da na računu postoji stavka – korekcioni faktor. Ako utvrdimo da je na nekom području bilo isporuke gasa lošijeg kvaliteta korigujemo račun za gas, tako da potrošači nisu oštećeni.

Kakvi su evropski standardi po tom pitanju?

Cela jugoistočna Evropa će imati isti kvalitet metana osim Ruminije, gde se proizvodi gas koji je lošijeg kvaliteta. ali, Rumunija nije prikačena na ove sisteme gasovoda odakle se snabdeva Srbija.

Srbija će imati tri izlaska za gas, koji će stizati iz Turskog toka. Dakle, nema šanse da ćemo dobijati gas lošeg kvaliteta.

Uz to, i mi ćemo uskoro, za godinu – dve dana, shodno otvaranju tržišta, preći na trgovinu energijom, a ne na kubne metre gasa. Tako će i račun biti precizniji i pošteniji.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...