U EU najskuplji gas plaćaju domaćinstva u Švedskoj a struju u Danskoj

J.P.

Električna energija u 2019. godini za domaćinstva u EU poskupela, u odnosu na 2018. za 1,3% a gasa za 1,7%. Najskuplji gas u drugoj polovini prošle godine plaćala su domaćinstva u Švedskoj, a najjeftiniji je bio u Rumuniji i Mađarskoj, najviše je poskupela struja u Holandiji a najskuplji kilovat čas plaćali su u Danskoj, Belgiji i Nemačkoj.

Električna energija za domaćinstva u Evropskoj uniji (27 država članica EU) je tokom prošle godine, u odnosu na 2018. poskupela na 21,6 evra za utrošenih 100 kVh. Prema podacima o cenama energije u EU, koje objavljuje Eurostat (statistički ured Evropske unije) to predstavlja povećanje od 1,3% u periodu između druge polovine 2018. i druge polovine 2019. godine, i slično je ukupnoj stopi inflacije (HICP) u istom periodu.

U zemljama članicama EU cene električne energije u domaćinstvu u drugoj polovini 2019. godine kretale su se u rasponu od 10 evra za 100 kVh u Bugarskoj do oko 30 evra za 100 kVh u Danskoj, Belgiji i Nemačkoj.

Gas za domaćinstva u EU poskupeo je za 1,7%, u proseku, između drugog polugodišta 2018. i 2019. godine, što je oko 0,4 procentna poena više u odnosu na ukupne stope inflacije (HICP) u istom periodu, do € 7,2 za 100 kVh. Ipak, to je još 0,3 evra za 100 kVh niže nego u drugoj polovini 2013. godine, što je bio vrhunac cena gasa u poslednjih deset godina. Među državama članicama cena gasa za domaćinstvo u drugoj polovini 2019. godine bile su niže od četiri evra za 100 kVh u Rumuniji, Mađarskoj i Letoniji, između devet i 10 € za 100 kVh bile su u Italiji, Holandiji i Španiji a skoro 12 € za 100 kVh u Švedskoj.

Porezi i doprinosi u EU činili su 41% od cene električne energije koju plaćaju domaćinstva u drugoj polovini 2019. godine, a 31% od cene gasa.

eps

Najviše poskupela struja u Holandiji i Litvaniji

U zemljama članicama EU najveće poskupljenje električne energije u domaćinstvima u nacionalnoj valuti između druge polovine 2018. i druge polovine 2019. godine registrovano je u Holandiji (+ 19,6%), a slede Litvanija (+ 14,3%), Češka ( + 11,0%) i Rumunije (+ 10,1%). Pojeftinjenje je primećeno u deset zemalja, a najveće promene bile su u Danskoj (-6,3%), Grčkoj (-5,8%), Portugaliji (-4,9%) i Bugarska (-4,7%).

eps

Izraženo u evrima, prosečna cena električne energije za domaćinstva u drugoj polovini 2019. godine bila je najniža u Bugarskoj (9,6 € za 100 kVh), Mađarskoj (€ 11,0) i Litvanija (€ 12,5), a najviša u Danskoj (€ 29,2), Nemačkoj (€ 28,7 ) i Belgiji (28,6 €). Prosečna cena električne energije u EU bila je 21,6 evra za 100 kVh.

eps

Izraženo u paritetima kupovne moći (PPS), prema zajedničkoj referenci, koja uklanja opšte razlike u nivou cena između zemalja, može se videti da su najjeftiniju električnu energiju plaćala domaćinstva u Finskoj (14,4 PPS po 100 kVh) i Luksemburgu (14,6), slede Malta (15.4), Francuska (17.5), Švedska (17.6), Estonija (18.2), Mađarska i Holandija (obe 18.3). Najviše cene izražene u PPS-u registrovane su u Rumuniji (27,8), Nemačkoj (26,8), Španiji (26,2), Portugaliji (26,0), Belgiji (25,9), Češkoj (25,5) i na Kipru (25,1).

Državne takse u ceni struje

Udeo poreza i nameta u ukupnim cenama električne energije u domaćinstvima znatno se razlikovao među državama članicama - u rasponu od dve trećine u Danskoj (64%) do više od polovine u Nemačkoj (54%) do samo 6% na Malti. Porez i nameti, u proseku, činili s u EU 41% cena električne energije u domaćinstvima u drugoj polovini 2019. godine. 

Najviše poskupeo gas u Španiji

Između druge polovine 2018. i druge polovine 2019. godine, cene gasa za domaćinstvo u nacionalnoj valuti porasle su u jedanaest država članica. Najveće poskupljenje primećeno je u Španiji (+ 16,7%), a slede Hrvatska (+ 12,9%), Holandija (+ 12,1%) i Francuska (+ 10,0%). Nasuprot tome, najveće pojeftinjenje zabeleženo je u Letoniji (-22,0%), Danskoj (-15,5%), Grčkoj (-10,2%) i Belgiji (-8,3%).

eps

Izraženo u evrima, prosečna cena gasa za domaćinstva u drugoj polovini 2019. godine bila je manja od € 5 za 100 kVh u Rumuniji i Mađarskoj (u obe € 3.3 za 100 kVh), Letoniji (€ 3.5), Hrvatskoj, Litvaniji i Luksemburgu (u svima € 4.1) , Estoniji i Bugarskoj (obe 4,5 €), Poljskoj (4,7 €) i Slovačkoj (4,8 €). Cene gasa iznad 10 evra za 100 kVh zabeležene su u Švedskoj (11,7 evra) i Španiji (10,2), a slede Holandija (9,7 evra), Italija (9,3 evra) i Francuska (8,4 evra). Prosečna cena gasa u EU bila je 7,2 evra za 100 kVh.

eps

Prilagođena kupovnoj moći, vidi se da je, u odnosu na troškove drugih dobara i usluga, najniža cena gasa za domaćinstvo zabeležena u Luksemburgu (3,4 PPS po 100 kVh), ispred Letonije (5,0), Belgije (5,2), Nemačke (5,5), kao i Mađarske (5,6), Estonije (5,8) i Danske (5,9). Nasuprot tome, najviše cene su primećene u Španiji (11,2), Švedskoj (9,9), Italiji (9,5), Portugalu (9,3) i Bugarskoj (9,0).

Državne takse u ceni gasa

U drugoj polovini 2019. godine porezi i nameti činili su najveći udeo u ceni gasa za domaćinstva u Danskoj (60% cene gasa za domaćinstva) i Holandiji (54%). Sledile su Švedska (43%), Italija (35%), Estonija i Slovenija (obe 30%). Na suprotnom kraju skale najmanje dažbina je registrovano u Grčkoj (8%), Luksemburgu (10%), Rumuniji (16%), Slovačkoj, Bugarskoj i Irskoj (u svima po 17%). Na nivou EU, porezi i takse su u drugoj polovini 2019. godine, u proseku, činili skoro jednu trećinu (31%) cene gasa za domaćinstva.

Napomene:

Evropska unija (EU27): Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Nemačka, Estonija, Irska, Grčka, Španija, Francuska, Hrvatska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Holandija, Austrija, Poljska, Portugalija, Rumunija, Slovenija, Slovačka, Finska i Švedska. Velika Britanija je napustila Evropsku uniju 31. januara 2020. Informacije o širenju evropskih statistika od 1. februara 2020. objavljuju se na vebsajtu Eurostata. Evro zona: Belgija, Nemačka, Estonija, Irska, Grčka, Španija, Francuska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Austrija, Portugalija, Slovenija, Slovačka i Finska.

Metode i definicije

Podatke o cenama energenata za domaćinstava dostavljaju nacionalni statistički zavodi, ministarstva, energetske agencije ili, u slučaju monopola, pojedinačne kompanije.U cene su uključene osnovne cene i troškovi prenosa, sistemskih usluga, zakupa brojila, distribucije i drugih usluga. Cene se prikupljaju i objavljuju za tri nivoa oporezivanja: cene bez poreza i nameta; cene bez PDV-a i drugih nadoknadivih poreza; cene sa svim porezima, dažbinama i PDV-om.

Cene električne energije odnose na cene za domaćinstva sa godišnjom potrošnjom između 2.500 i 5.000 kVh, i uključuju poreze. Ove cene su ponderisane nacionalnom potrošnjom domaćinstava dajući prosek EU. Konačna cena koja se naplaćuje kupcima električne energije zavisiće od strukture tarifa električne energije i ugovora, koji obično uzimaju u obzir niz faktora, uključujući fiksne troškove i jedinične cene, koje se razlikuju u zavisnosti od količine električne energije i doba dana u kojem je potrošena.

Cene gasa odnose se na cene za domaćinstava sa godišnjom potrošnjom između 5.555 i 55.555 kVh gasa i uključuju poreze. Ove cene su ponderisane nacionalnom potrošnjom domaćinstava i daju prosek EU. Konačna cena koja se naplaćuje kupcima gasa zavisiće od strukture tarifa gasa i ugovora, koji obično uzimaju u obzir niz faktora, uključujući fiksne troškove i jedinične cene, koji se razlikuju u zavisnosti od količine potrošenog gasa. Odabrani rasponi su najreprezentativniji među stanovništvom (domaćinstvima) u EU, jer većina potrošača u EU spada u te opsege.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...