NIS DOGOVOREN, ČEKA SE "DJERDAP"

Jelica Putniković

Posle nove garancije ruske države i Gazprom će se ponovo, narednih dana, obavezati na ispunjavanje svih tačaka iz energetskog sporazuma sa Srbijom. Pregovori o revitalizaciji HE Djerdap I i nabavci gasa za 2009. godinu.

 

Pored protokola, čijim potpisivanjem su juče definisali da će rusko - srpski energetski sporazum biti realizovan u sva tri dela, kopredsednici međudržavnog komiteta, Sergej Šojgu i Ivica Dačić, precizirali su da će do kraja godine biti završeni pregovori o otpočinjanju rekonstrukcije HE Đerdap I.



Pregovori u Moskvi: delegacije koje predvode Šojgu i Dačić
(foto: Politika)

Da Srbija u sledećoj godini ne bi ostala bez ruskog gasa, Dušan Bajatović, generalni direktor Srbijagasa će s predstavnicima Gazproma pregovarati o isporukama za 2009. godinu. Reč je, da podsetimo, o aneksu ugovora koji je potpisao njegov prethodnik, Saša ilić, koji još nije prošao kroz Upravni odbor Srbijagasa što znači da ni sam uvoz nije još konkretizovan. Bajatović će pokušati da iz ovog aranžmana izbaci Yugorosgaz kao posrednika.

Rokovi za gasovod i skladište

Zamenik srpskog premijera Ivica Dačić je svima u Srbiji koji ne veruju u realizaciju gasno – naftnog aranžmana s Gazpromom, iz Moskve poručio da će se posle ove garancije ruske države i Gazprom ponovo, narednih dana, obavezati na ispunjavanje svih tačaka iz sporazuma koji je, inače, ratifikovala Skupština Srbije. Dokument o kupoprodaji NIS-a biće potpisan do 20. decembra a sledeće godine formiraće se zajedničko preduzeće za izgradnju gasovoda i skladišta gasa.

U Moskvi je, međutim, već precizirano da će gasovod Južni tok kroz Srbiju biti završen do 2015. godine. Kao rok za završetak studije izvodljivosti za kompletan gasovod Južni tok, označen je treći kvartal 2009. godine. U drugom kvartalu 2010. godine ističe rok za preciziranje studije izvodljivosti za srpski deo gasovoda a 31. decembra 2015. rok da se završi izgradnja ove etape Južnog toka.

Već do Nove godine biće konkretizovani tehnički podaci za skladište gasa Banatski dvor, u drugom kvartalu 2009. godine treba da se završi studija izvodljivosti za skladište a tokom narednog, trećeg kvartal te iste, 2009. godine biće potpisan ugovor o investiranju u skladište.

Dogovor o starom dugu

Za Elektroprivredu Srbije i sve potrošače električne energije dobra vest je što su se s mrtve tačke pomakli pregovori oko toga da ruska kompanija Silovija mašini iz Moskve krene s revitalizacijom HE Đerdap I. Ovaj posao treba da bude urađen na osnovu međudržavnog sporazuma između Srbije i Rusije o regulisanju klirinškog duga bivšeg SSSR Srbiji. Iako je prvi protokol o klirinškom dugu potpisan još aprila 2003. godine, rok za početak radova stalno je odlagan.

Nosilac posla je OAO Silovije mašini iz Moskve, u čijem su sastavu fabrike LMZ i Elektrosila iz Sankt Peterburga, koje su i isporučioci opreme. Menadžment Silovija mašini traži da im EPS plati veću sumu od ugovorene, objašnjavajući da je u međuvremenu došlo do skoka cena opreme koju treba ugraditi. EPS na to nije pristao a prema nezvaničnim izvorima iz Vlade Srbije situaciju je dodatno komplikovano i to što je ova firma u međuvremenu privatizovana (kupac akcija je nemački Simens).

Konkretno, EPS je sa ruskim partnerom 2003. godine potpisao ugovor vredan 100.511.390 dolara o revitalizaciji svih šest agregata hidrocentrale Đerdap I. Ugovor predviđa da se revitalizacija svih šest agregata završi do 2010. godine. Od tada su razmenjivana i potpisivana razna dokumenta a revitalizacija HE Đerdap nije početa. Poslednji rok za startovanje revitalizacije bio je juli ove godine. I on je prošao. Ovim dokumentom bavili su se i Sergej Šojgu, ministar za vanredne situacije Ruske Federacije i predsednik Srbije Boris Tadić. Na osnovu jučerašnjih informacija iz Moskve izgleda da je na mešovitom komitetu postignut finalni dogovor oko obaveza ruske firme kao i o tome koliko EPS treba da plati preko sume koja je za te namene određena od naplate klirinškog duga.

"Ruska firma je tražila okvirno povećanje cene na 185 miliona dolara. Mi smatramo da treba da bude niža, ali bitno je to da smo i Silovije mašini i mi spremni da se dogovorimo da se onaj deo koji je vezan za klirinški dug, efikasno, što pre iskoristi za revitalizaciju onolikog broja turbina koliko je to moguće, a ostala sredstva za revitalizaciju će biti obezbeđena iz sredstava EPS-a. Korekcija cena je neophodna zbog ozbiljnog povećanja svih cena repromaterijala i za to postoji pravni okvir u sklopu ugovora o realizaciji klirinškog duga. Ugovorom je predviđeno da, ako cene repromatertijala, opreme i usluga porastu za više od 10 odsto može da se koriguje i cena posla precizirana u ugovoru", rekao je za Balkanmagazin dr Petar Škundrić, srpski ministar rudarstva i energetike.

Remont za četiri godine

Ako sve bude teklo kako se najavljuje, završetak generalnog remonta HE Đerdap I može se očekivati za oko četiri godine. Prema ranijim informacijama, u Rusiji je već urađeno puno vitalnih delova i sklopova za nove agregate. Jedna turbina već je napravljena tako da ona, po demontaži stare, može odmah da bude montirana, a obavljeni su i pripremni radovi za drugu turbinu.

U posao modernizacije agregata HE Đerdap 1 treba da bude uključeno i 11 podizvođača iz Srbije, među kojima su najznačajniji beogradski Termoelektro i Energoprojekt. Rusi su, inače, i dalje zainteresovani za izgradnju hidroelektrane Đerdap III.

"I Rusi i mnogi drugi, Italijani pre svega, ali i Norvežani. Italijani su zainteresovani za sve oblike energije. Za Đerdap III mnogi su zainteresovani jer je reč o ozbiljnom kapacitetu i ukoliko se stvore uslovi da imamo jeftinu noćnu struju, pa makar to bila i jeftina noćna struja iz bugarskih atomskih centrala, onda Đerdap III dobija na značaju i ima smisla ući u njegovu izgradnju – kaže Škundrić.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...