NESPOSOBNOST NA RAČUN GRAĐANA SRBIJE

Jelica Putniković

Novog revizora će, ako tender raspiše Vlada Srbije kao manjinski vlasnik NIS-a, platiti građani Srbije, iz budžeta. Istog onog budžeta koji je već "tanji" zbog negativnog poslovanja NIS-a.

"Gospodin Dačić je govorio o utvrđivanju odgovornosti za bilo kakav kriminal a ovde treba najpre da se utvrdi da li je bilo nezakonitosti. Ne može se govoriti ništa više dok se činjenično stanje ne utvrdi i dok neko ne nađe osnova za eventualno pokretanje neke krivične prijave, jer svako negativno poslovanje ne mora da znači i kriminal. Može da znači nesposobnost, a za nesposobnost se ne odgovara krivično", rekao je juče ministar rudarstva i energetike prof. dr Petar Škundrić, odgovarajući na novinarsko pitanje: "Da li se najava potpredsednika Vlade Srbije i ministra policije Ivice Dačića o hapšenjima u javnim preduzećima odnosi i na nekoga u bivšem menadžmentu Naftne industrije Srbije, koji bi eventualno, bio uhapšen zbog odgovornosti za negativno poslovanje NIS-a tokom prošle godine.

Naredna revizuja - za 100.000 evra?
Proces utvrđivanja poslovnog (ne)uspeha u NIS-a u 2008. godini je u toku. U naredne dve nedelje biće imenovan novi revizor koji procenu vrednosti NIS-a mora završiti do kraja septembra.

"Tada ćemo moći da završimo sve u vezi sa tim pitanjem. Jedna od četiri revizorske kuće biće izabrana na tenderu koji će biti raspisan u narednih 15 dana. Cena revizije biće oko stotinak hiljada evra. Biće to stvar dogovaranja na tenderu koji će raspisati Vlada Srbije", kaže Škundrić, napominjući da je moguće da novi tender za revizora raspiše i NIS jer su se, kako je objasnio, "na UO NIS dogovorili da se angažuje novi revizor, na predlog Vlade Srbije".

Novog revizora će, ako tender raspiše Vlada Srbije - kao manjinski vlasnik NIS-a, platiti građani Srbije, iz budžeta. Istog onog budžeta koji je "tanji" zbog negativnog poslovanja NIS-a.

Novi gubici - još veći
Umesto da se pozabavi činjenicom da Naftna industrija Srbije i posle privatizacije posluje negativno, Vlada Srbije se, kao manjinski akcionar sa većinskim vlasnikom NIS-a, ruskim Gazpromnjeftom džentlmenski dogovara o tome da angažuje novog revizora koji treba da ustanovi da li je ova firma prošlu godinu zaista završila sa gubitkom od osam milijardi dinara.

Kiril Kravčenko, generalni direktor NIS-a za Balkanmagazin kaže da je gubitke NIS-a u prvom kvartalu ove godine dostigao čak 11 milijardi dinara. Sa tim podatkom prvi čovek NIS-a je, izgleda, zaboravio da upozna srpskog ministra rudarstva i energetike, prof. dr Petra Škundrića, koji je u ime vlade Srbije predsednik Skupštine akcionara NIS-a.

"Niko me nije obavestio o nekim velikim gubicima NIS-a u ovoj godini", kaže ministar Škundrić, odgovarajući na novinarsko pitanje o negativnom poslovanju NIS-a tokom 2009. godine.

"Tendenciju stvaranja gubitaka uspeli smo da zaustavimo tek u aprilu", kaže za Balkanmagazin generalni direktor NIS-a Kiril Kravčenko, komentarišući rezultate poslovanja NIS-a u prvom kvartalu ove godine.

Naglašavajući da su "gubici NIS-a u prvom kvartalu iznosili oko 11 milijardi dinara" Kravčenko kaže:

"Osnovni razlog za ovolike gubitke bila je nagla devalvacija dinara u odnosu na dolar u januru – 14%, što je dovelo do gubitka od 6,2 milijardi dinara u toku prvog meseca 2009. godine. Negativnu ulogu imala je i neophodnost stvaranja rezervi za neisplaćene dugove javnih preduzeća (4,3 milijarde dinara gubitaka) i pad obima prodaje derivata kompanije, do kojeg je došlo u februaru - zbog povećanja državnih akciza na benzin, a time i do povećanja cene benzina na pumpama. U celini, prodaja derivata u poređenju s prvim kvartalom 2008. godine opala je za 7%. Na smanjenje prodaje naftnih derivata značajno je uticala i ekonomska situacija u Srbiji i na tržištima susednih zemalja, nastala zbog svetske finansijske krize, što je za posledicu imalo i smanjenje industrijske proizvodnje i potrošačke moći stanovništva. Još jedan stalni faktor gubitaka je uslužna prerada nafte drugim privatnim kompanijama po ceni nižoj od cene koštanja koju je odredila država pre tri godine, i koja se od tada nije menjala."

Očigledno pravdajući svoju matičnu kuću Gazpromnjeft, u čije ime rukovodi NIS-om, Kravčenko tvrdi da je "u trenutku potpisivanja kupoprodajnog ugovora s kompanijom Gaspromnjeft – 5. februara 2009. godine – gubitak NIS-a iznosio 7 milijardi dinara. Ako govorimo o proizvodnim rezultatima prvog kvartala – obimu eksploatacije i prerade nafte – oni su u skladu s planom".

"U februaru smo uspeli samo da usporimo negativnu tendenciju, ali je zapravo plan smanjenja rashoda i ozdravljenja kompanije počeo tek u martu. U aprilu smo uspeli da zaustavimo tendenciju gomilanja gubitaka i po rezultatima drugog kvartala kompanija će, nadam se, biti u plusu. Ali, bez formiranja adekvatne cene prerade, bez strogog programa smanjenja troškova i promene sistema upravljanja kompaniju nećemo moći da učinimo zaista rentabilnom", poručuje Kravčenko.

Ko je kriv za gubitke
Iz srpskog dela UO NIS-a ovih dana su se, takođe, čuli komentari da je kompanija i posle preuzimanja vlasti od strane ruskog dela menadžmenta, poslovala negativno. Odbijajući da otvoreno govore o razlozima za gubitke, ovi predstavnici poslovodstva NIS-a za sve to, međutim, okrivljuju Ruse.

"Sa Rusima nema spora. Sve se nastavlja normalno kao i do sada, i investicije i rad. Reč je o tome da li je rezultat poslovanja bio uspešan i sa koliko sopstvenih sredstava će NIS moći da učestvuje u procesu tehničko tehnološkog restrukturiranja. Članovi UO NIS-a su vrlo ispravno procenili, odlučujući se da pokrenu inicijativu za dodatnu reviziju i superviziju poslovanja NIS-a tokom 2008. godine. Vrlo je značajno da li će nova revizija pokazati pozitivan rezultat, minimalan gubitak ili ovoliki gubitak kao što je sada iskazano u izveštaju KPMG-a. A ako ostane veliki gubitak NIS-a kompanija će se prilagoditi uslovima i prilikama. Mi nismo prodavali kompaniju ni sa gubitkom ni sa dobitkom. A ako je neko zloupotrebio svoj položaj ili radio nezakonito za to će podneti odgovarajuće konsekvence", kaže ministar Škundrić.

Na novinarsko pitanje zašto srpski članovi UO NIS-a ne veruju KPMG-u iako ga je angažovalo bivše poslovodstvo NIS-a (krajem decembra 2008. godine), ministar Škundrić kaže da nije reč o nepoverenju.

"Rad u NIS-u se nastavlja normalno, a ovde je reč o tome da li je rezultat poslovanja bio uspešan ili nije, i sa koliko će sopstvenih sredstava NIS moći da učestvuje u svom procesu tehničko - tehnološkog restrukturiranja", kaže Škundrić.

Ko ne može da spava?
KPMG je, inače jedna od najvećih revizorskih kuća na svetu. Predstavništvo u Beogradu imaju od 1996. godine. U KPMG-u tvrde i da njihovi izveštaji o finansijskom poslovanju nisu "frizirani", jer uspešno odolevaju pritiscima iz preduzeća. Male su šanse da će KPMG ponovo raditi revizuju poslovanja NIS-a za 2008. godinu jer to bi značiulo da sami proveravaju svoj pređašnji izveštaj. Deloitte&Tuš ne mogu da računaju na ovaj posao jer su prošle godine radili procenu vrednosti NIS-a a Pricewaterhousecoopers je zvanični revizor Gazpromnjefta, što ga anulira za ovaj posao pa ostaje samo Ernst & Young.

Da to što reviziju sprovodi jedna od najvećih revizorskih kuća nikako nije garancija da će izveštaj biti prihvaćen već smo se uverili. Stručnjaci za ovu oblast ističu da to ne znači ni da je sve u poslovanju te kontrolisane kompanije besprekorno. Ali, sasvim je izvesno da se još jednom revizijom poslovanja NIS-a kupuje vreme. Da li se, usput, i štiti neko od nesposobnih ili onih koji su se bavili kriminalnim radnjama - pokazaće vreme. Ali, Dačić je već ublažio svoju najavu hapšenja i okrivio novinare za to što, posle napisa u štampi o potencijalnim hapšenjima, sto ljudi u Srbiji nije mirno spavalo. Bilo bi zanimljivo čuti zašta ti koji su se prepoznali sebe smatraju odgovornima.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...