Naftu proizvedenu u Rumuniji NIS prerađuje u Pančevu

Jelica Putniković

NIS Petrol Rumunija je u ovoj susednoj zemlji na istražnim bušotinama već počeo sa eksperimentalnom proizvodnjom sirove nafte i prirodnog gasa. Dok se nafta na preradu dovozi u Srbiju, u pančevačku rafineriju, proizvedeni gas se koristi za proizvodnju električne energije – za sopstvene potrebe, kao i za prodaju na rumunskom tržištu.

Kao zavisno društvo kompanije NIS a.d. Novi Sad u Rumuniji od 2011. godine posluje NIS Petrol Rumunija. Od tada je u poslovanje NIS-a u ovoj susednoj zemlji, gde je aktivno i predstavništvo NIS-a a.d., uloženo oko 110 miliona evra.

Od 2011. godine NIS Petrol je u Rumuniji zaposlio 50 ljudi i indirektno stvorio još 200 radnih mesta, razvijajući poslovanje u tri oblasti: istraživanje i proizvodnja nafte i gasa, promet naftnih derivata i trgovina električnom energijom.

Ističući da poslovanje u Rumuniji obezbeđuje pristup NIS-a na tržištu EU Vanja Aleksić, generalni direktor NIS-a Petrol Rumunija kaže da ova kompanija u Rumuniji realizuje i društveno odgovorne projekte kroz program „Rastuća ruralna Rumunija“.

Kada je reč o istraživanju i proizvodnji nafte i gasa, NIS Petrol u Rumuniji poseduje šest licenci za istraživanje, s tim što su svi blokovi na zapadu zemlje.

“Akvizicija 3D seizmičkih podataka do sada je izvršena na površini većoj od 800 kvadratnih kilometara, a 2D seizmička ispitivanja obavljena su u opsegu od oko 200 kilometara. NIS je u Rumuniji izbušio šest istražnih bušotina a ispitano je još četiri i obavljen remont. Pored toga, izgrađena su dva površinska infarstukturna objekta sa kojih smo započeli eksperimentalnu proizvodnju: Teremija (dve naftne bušotine) i Žombolj (gasna bušotina)”, objasnio je Aleksić srpskim novinarima, koji su obišli infrastrukturne objekte na kojima NIS ima koncesije u Rumuniji.

Uz to, eksperimentalnom proizvodnjom na bušotini Žombolj 6 započeta je monetizacia gasa koji se pretvara u električnu energiju putem gas generatora, prva koju NIS realizuje van granica Srbije.

“Naše koncesije su u Panonskom basenu, u zapadnom delu Rumunije. Zbog navedenih rezultata NIS smatra koncesije u Rumuniji perspektivnim i nastaviće sa daljim istraživanjima i ulaganjima u cilju pronalaženja novih mogućnosti za povećanja resursne baze”, komentariše Aleksić navodeći da se poštuju sve procedure koje zahtevaju rumunski propisi.

Dragan Mitić, direktor proizvodnog Pogona u Rumuniji, domaćin posete srpskim novinarima na naftnom polju Teremija, u okrugu Timiš, objašnjava da je završeno bušenje dve bušotine – Teremija 1000 i Teremija 1001. Obe bušotine puštene su u eksperimentalnu proizvodnju, koja prethodi kompercijalnoj eksploataciji.Teremija

Bušenje je izvršeno do 2.600 metara, a nafta se sada crpe iz sloja na dubini od 2.400 do 2.500 metara. Na ovom polju završena je i sabirna stanica na kojoj se nafta proizvedena na ove dve bušotine priprema za transport ka otpremnoj stanici sa koje se dalje odvozi vozom na preradu u Rafineriji nafte u Pančevu.

Prve količine proizvedene nafte iz rumunskih bušotina cisternama a potom maršutnim vozovima se transportuju na preradu u Srbiju, do NIS-ove rafinerije u Pančevu. “Proizvodi se laka nafta, dobrog kvaliteta”, kaže Aleksić navodeći da je još u toku eksperimentalni period.

NIS je koncesije u Rumuniji dobio na 25 godina podeljenih u dve faze: istražna faza 10 godina i proizvodna faza 15 godina.

Pored NIS-a naftu i gas u Rumuniji traže i druge kompanije, iz Evrope, SAD, Kanade… a OMV Petrom i Romgas su dva najveća igrača na rumunskom tržištu.

U Rumuniji su, inače, sve rafinerije na istoku, što i ne čudi, jer uvozna nafta tankerima stiže do luka na Crnom moru, u Konstancu, na primer, u koju je u vreme Čaušeskua, na primer, dopremana iz Iraka. Na obali Crnog mora je i Lukoilova rafinerija u Burgasu. OMV Petrom naftu koju proizvede u Rumuniji prerađuje od 2004. godine u rafineriji Petrobrazi, koju su modernizovali.

Rudna renta na proizvodnju sirove nafte i prorodnog gasa u Rumuniji je, inače, 7 do 12 odsto.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...