NIS- najveći domaći snabdevač naftnim derivatima

BM

Tokom ovih 10 godina, od kada je „Gaspromnjeft“ postao većinski akcionar srpske naftne kompanije jedan od ključnih projekata je modernizacija Rafinerije nafte Pančevo i to što je NIS dobio status najvećeg domaćeg snabdevača na tržištu goriva i počeo da izvozi određene količine naftnih derivata na tržišta u balkanskom regionu, rekao je Kiril Tjurdenjev, generalni direktor NIS-a u intervjuu za Energy Intelligence.

Jedan od ključnih projekata decenije je modernizacija Rafinerije nafte Pančevo, koju je „Gaspromnjeft“ započeo nakon kupovine NIS-a 2009. godine. Ona je omogućila da se na tržište Srbije plasira gorivo standarda evro 5, da se obogati asortiman naftnih derivata i poveća efikasnost proizvodnje. Zahvaljujući investicijama kompanije „Gaspromnjeft“, NIS je dobio status najvećeg domaćeg snabdevača na tržištu goriva i počeo da izvozi određene količine naftnih derivata na tržišta u balkanskom regionu, rekao je Kiril Tjurdenjev, generalni direktor NIS-a u intervjuu za Energy Intelligence povodom toga što se ove godine navršava tačno 10 godina otkako je „Gaspromnjeft“ postao većinski akcionar srpske kompanije Naftna industrija Srbije (NIS).

Kako ocenjujete transformaciju kompanije tokom poslednjih 10 godina? Koji uspesi su postignuti i kako se kompanija NIS promenila za to vreme?

Tokom poslednjih 10 godina kompanija NIS se ozbiljno promenila, a o našim uspesima najbolje govori dinamika finansijskih pokazatelja kompanije. Pre dolaska kompanije „Gaspromnjeft“, NIS je pokazatelje, premašivši 3,8 miliona tona, akcionarima donosio gubitke u visini od oko 100 miliona dolara. Ukupan dug je iznosio oko jedne milijarde američkih dolara. Prema rezultatima postignutim 2018. godine, čista dobit kompanije je bila veća od 250 miliona američkih dolara, EBITDA je iznosila više od 500 miliona dolara, a čist dug kompanije se smanjio na 657 miliona dolara. Mi danas svesno održavamo čist dug na tom nivou, jer nam odgovara da privlačimo novčana sredstva u ovoj količini i u ovakvim uslovima koje sada nudi tržište. Sa tačke gledišta operativnih pokazatelja, mogu da kažem da, kada je kompanija „Gaspromnjeft“ ušla u akcionarski kapital NIS-a, proizvodnja kompanije je iznosila oko milion tona i postepeno se smanjivala. Prema rezultatima prošle godine, proizveli smo oko 1.3 miliona tona naftnog ekvivalenta. Prerada je prema rezultatima za 2018. godinu dostigla rekordne.

Takođe je povećan naš udeo na maloprodajnom tržištu. U Srbiji približavamo se cifri od 44% udela na maloprodajnom tržištu i 70% na veleprodajnom. Osim toga, naša kompanija je izašla izvan granica Srbije - u Rumuniju, Bugarsku i Bosnu i Hercegovinu. Kad je reč o maloprodaji, imamo 315 benzinskih stanica u Srbiji i oko 90 van zemlje, pod brendovima NIS Petrol i GAZPROM. Kada govorimo o inostranoj ekspanziji, trenutno i proizvodnju obavljamo na inostranim tržištima. Vršimo geološka istraživanja u Rumuniji i u Bosni i Hercegovini. Osim toga, kompanija sprovodi diverzifikaciju poslovanja. Zajedno sa „Gazpromenergoholdingom“ gradimo kombinovanu gasno-parnu elektranu, odnosno elektranu sa gasnim i parnom turbinom. Takođe, sa mađarskim partnerima, grupom MET, realizujemo projekat izgradnje vetroparka. Pored toga, sopstvenim kapacitetima smo izgradili nekoliko malih elektrana za proizvodnju električne i toplotne energije, na osam gasnih i naftnih polja čija je ukupna instalisana snaga oko 14 MW. Takođe, na gasnim poljima u Rumuniji u toku je izgradnja male elektrane za proizvodnju električne energije ukupne instalisane snage 7.5 MW.

Ove godine NIS treba da ažurira strategiju razvoja do 2025. godine, koja je usvojena 2017. godine. Na koji period će se ona odnositi i koji su osnovni ciljevi koje planirate da postignete?

Ažuriramo aktuelnu strategiju razvoja do 2025. godine. Za sada je rano da se iznose parametri obnovljene strategije, trenutno radimo na njima. Na jesen ćemo strategiju izneti na odobrenje akcionara.

Već ste spomenuli da je 2018. godine obim proizvodnje NIS-a iznosio 1.3 miliona tona naftnog ekvivalenta. Kakav je plan za 2019. godinu? Planirate li neke aktivnosti za stabilizaciju proizvodnje koja je u opadanju ili za njen rast?

Zaista, proizvodnja kompanije se smanjuje, zato što što u Srbiji radimo na starim nalazištima. Zbog toga, ako se ništa ne radi, proizvodnja pada za 20-25% godišnje. Zahvaljujući primeni savremenih tehnologija i aktivnostima za povećanje efikasnosti, mi održavamo to opadanje na nivou od 3-4%. Dugoročni zadatak je da pronađemo mogućnost za održavanje obima proizvodnje na nivou od 1.2 miliona tona naftnog ekvivalenta. U tome će pomoći tehnološki razvoj i realizacija projekata NIS-a van Srbije.

Kakva su predviđanja za proizvodnju u 2019. godini?

Okvirno na prošlogodišnjem nivou.

A da li u Srbiji ima još zanimljivih lokacija?

U Srbiji je, u principu, sve već istraženo, provereno i snimljeno različitim vrstama seizmičkih istraživanja. Ne mislim da ovde može biti nekakvih iznenađenja. Međutim, mi neprestano sprovodimo aktivnosti za povećanje iskorišćenosti ležišta i na tom polju smo postigli određene uspehe, zahvaljujući tome što smo u svoje vreme investirali novac u razvoj naučno-tehničkog centra NIS-a i povećali efikasnost naših investicija u Upstream-u.

A da li planirate kupovinu novih lokacija?

Razmatramo različite mogućnosti.

Izvan Srbije razmatrate dodatne mogućnosti?

Takođe analiziramo različite opcije. Ako pogledamo druge naftne kompanije u regionu – između ostalih MOL, OMV, INA -- mnoge od njih su porasle zahvaljujući tome što su proizvodile naftu u različitim regionima: u Africi, na Bliskom Istoku , u Severnoj Evropi, ne samo na kopnu nego i na šelfu. To nije jednostavan proces, jer ima veze sa rizicima konkretnih država i u okviru naše kompanije mi ovakve projekte razmatramo srednjeročno i uz postojanje partnera s kojim možemo da podelimo pomenute rizike. Kratkoročno planiramo da razvijamo sopstvene, već postojeće koncesije, čija uspešna realizacija će nam pomoći da pokažemo spremnost i mogućnosti širenja horizonata našeg prisustva.

Ove godine planirate da pustite u rad postrojenje za odloženo koksovanje u rafineriji u Pančevu. Kakvi su parametri projekta? Koliko će se povećati dubina i obim prerade?

To je najveći investicioni projekat druge faze modernizacije Rafinerije nafte Pančevo i jedna od najvećih investicija srpskog biznisa u domaću ekonomiju za poslednjih nekoliko godina: vrednost projekta premašuje 300 miliona evra. Puštanje tog kompleksa u rad će svrstati našu rafineriju nafte u isti red sa najboljim rafinerijama u svetu sa pokazateljem dubine prerade preko 99%. To će nam omogućiti da proizvodimo više benzina i dizela i da obustavimo proizvodnju mazuta sa velikom količinom sumpora. Kao što znate, 2020. godine stupaju na snagu nova pravila Marpol, prema kojima će proizvodnja i prodaja mazuta biti otežane. Obustavljanje proizvodnje mazuta će obezbediti ne samo poboljšanje ekoloških pokazatelja, već će omogućiti da Srbija ispuni međunarodne obaveze u oblasti ograničavanja korišćenja goriva sa visokim sadržajem sumpora. Pri tome ćemo početi da proizvodimo koks koji se koristi u metalurgiji i građevinarstvu. Taj proizvod se u Srbiju danas uvozi, a naša proizvodnja će pokriti potrebe domaćeg tržišta i omogućiće da se deo količina tih proizvoda izvozi.

Da li planirate nove proizvode u preradi?

Razmatramo niz investicionih projekata u rafineriji u Pančevu, koji će nam omogućiti da optimizujemo svoju liniju proizvoda. Sada ih neću imenovati, jer je za to pre svega potrebno da se sprovede studija izvodljivosti (feasibility study) i da se razume ekonomija.

Već ste spomenuli projekte u oblasti alternativne energetike. U kom je stadijumu izgradnja vetroparka u Plandištu?

Intenzivirali smo aktivnosti na realizaciji projekta, održavamo tendere i biramo izvođače. Sama izgradnja, nakon potpisivanja svih ugovora, može da traje 12-14 meseci.

Kakav je investicioni program za 2019. god. u poređenju sa 2018. godinom?

Za 10 godina od kada je „Gaspromnjeft“ kupio kontrolni paket NIS-au razvoj srpskog aktiva je investirano više od tri milijardi evra. Naša dugoročna strategija razvoja predviđa budući obim investicija od dve milijarde evra u periodu od 2017. do 2025. godine. Ako uzmemo u obzir aktuelni period, koji je preostao do 2025. godine, to je 1,4 milijarde evra. Prošle godine smo investirali 41 milijardu dinara, odnosno 347 miliona evra što je 55 odsto više nego godinu dana ranije. NIS je nastavio trend rasta investicija i ove godine. Tako je u strateške projekte NIS-a uloženo 18,4 milijarde dinara ili 156 mln evra što je 7 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Kada govorimo o raspoređivanju invsticija, od 2 milijarde evra ukupnih investicija, oko 1,1milijarde je Upstream. Ipak, život nameće određene korekcije i u ažuriranoj strategiji ćemo precizirati plan za investicije.

Da li NIS planira privlačenje kredita u 2019. godini? Da li kompanija oseća poteškoće u pogledu privlačenja finansiranja zbog sankcija? Sve u svemu, koliko je za vas aktuelno pitanje sankcija bilo koje vrste?

Problema sa pozajmicama nemamo. Prosečna stopa pozajmica je manja od 2%. Kada je reč o finansijskim ograničenjima, složenije je da uzmemo dugoročne pozajmice, ali sve u svemu - nema poteškoća.

Kako na vas utiče zabrana na uvoz iranske nafte?

Nafte u svetu ima dovoljno. Trenutna ograničenja ne utiču na nas.

NIS se aktivno bavi traženjem optimalnih sorti nafte za uvoz. Testirali ste različite vrste nafte. Da li postoje planovi za dodavanje novih vrsta nafte i iz kojih regiona?

NIS je kompanija sa konstantnom zainteresovanošću optimizacije procesa nabavke sirove nafte, imajući u vidu da je u pitanju strateška sirovina za koju se izdvajaju značajna sredstva i čiji efekti utiču na mnogobrojne segmente poslovanja. U proteklom periodu uradili smo niz analize nafti sa različitih tržišta (Evropa, Azija, Afrika) a za nabavku konkretnog tipa nafte se opredeljujemo pre svega po ekonomskim pokazateljima. Trenutno aktivno kupujemo naftu koju „Gaspromnjeft“ proizvodi na Novoportovskom nalazištu. Vrsta Novy Port je laka nafta i prilikom njenog namešavanja sa drugim vrstama nafte, dobija se odgovarajuća mešavina sa dobrim rezultatima. Danas naftu dobijamo naftovodom  hrvatske kompanije JANAF koja transportuje tu naftu od luke istovara Omišalj do merne stanice Sotin gde zatim istu preuzima srpska kompanija Transnafta a.d. i doprema istu do Rafinerije Pančevo.

„Gaspromnjeft“ se aktivno bavi digitalizacijom, digitalnom transformacijom, implementacijom novih tehnologija. Kako se to odražava na poslovanje NIS-a?

Mi već živimo u digitalnoj transformaciji. Imamo niz projekata koji se aktivno izvršavaju, kako u Upstream-u, Downstream-u. Početkom godine je stvorena pozicija CDO (chief digital officer) i kancelarija CDO, koja ima ulogu konsolidatora i metodologa svih digitalnih projekata kompanije. Šta predstavlja poteškoću? Potrebno je menjati procese unutar kompanije. Ali, taj put prolaze sve kompanije koje su na ovaj ili onaj način donele odluku da se kreću u smeru digitalne transformacije.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...