BiH zavisi od ruskog gasa

oslobodjenje.ba/Dani

Ugovor o tranzitu ruskog gasa preko Ukrajine ističe 31. decembra, a druge cevi kojom bi od tog datuma gas mogao biti dopremljen ne postoje.

Bosna i Hercegovina bi od 1. januara 2020. godine mogla ostati bez gasa, ali to ne zavisi nje same, nego od rezultata trilateralnih konsultacija na relaciji Rusija - Ukrajina - Evropska unija koji će, kako Oslobođenje/Dani saznaje iz izvora bliskih pregovaračima, biti održani u narednih nekoliko meseci.

Upravo zbog ovih konsultacija, informaciju da bi BiH 1. januara mogla ostati bez gasa još niko sa 100-postotnom sigurnošću ne može potvrditi. Činjenice su sledeće: ugovor o tranzitu ruskog gasa preko Ukrajine ističe 31. decembra, a druge cevi kojom bi od tog datuma gas mogao biti dopremljen ne postoje. Ovo pitanje je s jedne strane ekonomsko jer kako tvrde u Gazprom exportu ova kompanija "želi da ispoštuje zahteve svojih klijenata i dopremi gas do BiH, Srbije i Mađarske", a s druge političko (loši odnosi Rusije s Ukrajinom, SAD-om i EU) koji se lako mogu prelomiti preko naših leđa. Dakle, ni zvanično ni nezvanično Gazprom export nije rekao da će obustaviti isporuku gasa preko Ukrajine - svi čekaju konsultacije, odnosno tripartitni razgovor Rusije, Ukrajine i EU nakon kojeg bi sve trebalo da bude jasno.

Nema najava

Tragom informacije da bi BiH mogla ostati bez gasa kontaktirali smo one koji imaju bilo kakvu odgovornost za nabavku i transport gasa do BiH i kroz BiH i u ovom tekstu pročitajte odgovore i zaključke do kojih su došli.

Prva adresa (u BiH) je bio BH-Gas. Razgovarali smo sa direktorom ove kompanije Jasminom Salkićem i njegovim savetnikom Almirom Bećarevićem koji je ranije bio direktor BH-Gasa. Na naše pitanje Bećareviću da li će BiH ostati bez ovog energenta dobili smo sledeći odgovor:

"Nema nikakvih najava da će 1. januara 2020. doći do obustave ruskog gasa u BiH preko Ukrajine. BH-Gas je u stalnoj komunikaciji s transporterima gasa, te ni oni nemaju informaciju tog tipa. Ono što ide u prilog činjenici da će vrlo verovatno biti nastavljen transport gasa preko Ukrajine i nakon 2019. godine je činjenica da gasovod Turski tok s čijim gradnjom je počela i Srbija ne ide planiranom dinamikom jer Bugarska nije počela s gradnjom svoje deonice pa čak nije ni izabrala izvođača radova. To znači da taj gasovod ni teoretski ne može proraditi pre 2021", kaže Bećarević.

 Almir Bećarević

Almir Bećarević

Na naše insistiranje da nam se sa 100-postotnom preciznošću odgovori da li će gasa biti, iz BH-Gasa su ustvrdili kako će 100 posto biti sigurni u ono što tvrde tek nakon što se održi sastanak predstavnika Energoinvesta i BH-Gasa kao uvoznika ovog energenta u BiH s predstavnicima Gazprom exporta, kompanije od koje BiH kupuje gas. Do zaključenja ovog broja Dana nismo dobili odgovor da li je sastanak ugovoren pa na tvrdnju da BiH ostaje bez gasa ostaje veliki upitnik.

U priči oko gasa najgore je što BiH nije predvidela mogućnost energetske krize i bilo kakvu alternativu. Šta više, toliko smo se pouzdali u gas preko Ukrajine i čekaćemo izgleda do poslednjeg trenutka da vidimo kako će se raspetljati rusko-ukrajinski, odnosno što ne reći, rusko-američki sukob na evropskom tlu. Pa dok on traje ostavimo li po strani gasovod preko Ukrajine videćemo da gasovoda Turski tok (TAP) nema, kao ni južne interkonekcije (IAP). Nema ni TANAP-a, odnosno gasa iz Azerbejdžana. Bećarević kaže:

"Turski tok i Severni tok 2 neće biti izgrađeni pre 2021. ili još kasnije. Ne vidimo ni mi ni druge zemlje koje su na našem pravcu snabdevanja mogućnost bilo kojeg drugog transporta izuzev preko Ukrajine. Međutim, još niko nije dobio bilo kakvu najavu prekida transporta preko Ukrajine što nam uliva optimizam. Gazprom je u jednom od poslednjih saopštenja naveo da će vrlo verovatno i to zbog Mađarske, Srbije i BiH u određenim količinama nastaviti isporuku gasa preko Ukrajine jer je u te tri zemlje najteža situacija po pitanju načina uvoza gasa."

Na naše pitanje može li se dogoditi da Ukrajina iz nekog svog razloga zabrani transport ruskog gasa preko svoje teritorije, Bećarević kaže da se hipotetički i to može desiti, ali ponavlja:

Zna Gazprom

"S obzirom na to da Gazprom dobro zna u kakvoj su situaciji Mađarska, Srbija i BiH i koliko zavisimo od transporta gasa preko Ukrajine, mislimo da neće biti obustave. Međutim, može se lako desiti da se reducira transport preko Ukrajine. Mislim da bi se mogao smanjiti dotok gasa preko Ukrajine samo u onim zemljama koje se snabdevaju preko Ukrajine, a imaju alternativu. Bez obzira na to što nemamo nikakvu potvrdu o obustavi isporuke preko Ukrajine, Energoinvest kao uvoznik i BH-Gas pripremili su pismo Gazpromu u kojem smo zatražili sastanak s njima upravo kako bismo dobili zvanične informacije o tome šta oni planiraju. I dalje čekamo odgovor iz Gazproma."

Usput rečeno, Energoinvest, odnosno BH-Gas sa Gazpromom imaju ugovor o isporuci gasa do kraja godine, a već je, kako saznajemo, otišla narudžba za narednu godinu. Ugovor o otplati ratnog duga je zaključen prošle godine na pet godina i on je direktno vezan za ugovor o isporuci gasa jer se na isporučenih hiljadu kubika obračunava pet američkih dolara za taj dug, a BiH godišnje Rusiji za gas plaća između 45 i 50 miliona dolara, što je oko 200 miliona kubika gasa godišnje. BiH Rusiji za ratni gas duguje još oko 94 miliona dolara i ovim tempom će ga isplatiti za 100 godina. No, nas i dalje interesuje kako do gasa i nakon 1. januara:

"Što se tiče TANAP-a, odnosno TAP-a - konekcija Albanija - Italija u funkciji bi trebala biti do kraja 2019. To je gas iz Azerbejdžana. Međutim, još nema finalne odluke o nastavku gradnje gasovoda iz Albanije preko Crne Gore i Hrvatske, s našim priključkom i dalje prema zapadnoj Evropi. Bitno je reći da je na skupštini BH-Gasa data saglasnost da se ide u projekat s Albanijom, Crnom Gorom, Hrvatskom i BiH, odnosno BH-Gasom o formiranju projektne kompanije čije će sedište biti u Splitu koja bi bila zadužena da realizuje dokumentaciju za izgradnju IAP-a za ove četiri zemlje i da se ide ka Evropskoj uniji kako bi se taj projekat stavio u projekte od interesa za EU i kako bi se dobila grant sredstva za gradnju gasovoda. Ono što se dalje dešava je LNG terminal na Krku koji je, uz TANAP, jedina alternativa ruskom gasu. Za taj projekat su objavljeni tenderi, te nema dileme o tome da li će on biti izgrađen. S naše strane je bitno to što smo od EU i SAD-a (EBRD i USAID) dobili grantove od tri miliona KM za izradu dokumentacije da do kraja iduće godine dobijemo urbanističku saglasnost - studija uticaja na životnu sredinu i fizibiliti studija", kaže Bećarević.

 BH-gas poskupljuje gas

BH-gas poskupljuje gas

Prema njegovim rečima nije tačna informacija koju je neko plasirao da Hrvatska nema interesa da ide prema granici s BiH. Hrvatska, ističe, ima dozvolu životne sredine od 2014. godine na projekat od Splita do granice s BiH, a ima i urbanističku saglasnost na konekciju od Splita do BiH.

"Mi ih sada stižemo u toj dokumentaciji. Južna interkonekcija nije samo snabdevanje prirodnim gasom županija koja gravitiraju uz taj gasovod. To će sutra možda biti i glavni pravac za snabdevanje FBiH, odnosno Sarajeva prirodnim gasom jer mi trenutno imamo strahovite probleme u Zvorniku s obzirom na to da je taj gasovod star, a RS ga ne održava. Ima puno razloga za drugi pravac snabdbevanja. S juga će nam sutra potencijalno dolaziti hrvatski gas (sa hrvatskih gasnih polja), LNG terminal znači potpunu diverzifikaciju izvora, putem IAP-a će dolaziti azerbejdžanski gas, a tu će biti i ruski gas preko Turskog toka. RS gazduje i određuje koliko će ko dobiti gasa i to je nepovoljno za Sarajevo posebno s aspekta zimske potrošnje, a postojeći gasovod niti radi niti će ikada raditi na projektovanju kapaciteta. Također, ni Srbija više neće investirati u gasovod od Batajnice do Zvornika. Oni se opredeljuju za izgradnju novog pravca snabdevanja: Rača - Bijeljina - Banja Luka. O tome je nedavno Dodik govorio u Sankt Petersburgu. RS se okreće ka novom pravcu i želi samo ruski gas", upozorava naš sagovornik.

Južna interkonekcija

Zanimalo nas je dokle smo došli u stvaranju preduslova da jednog dana gas dobijemo s južne interkonekcije, a trenutno stanje koje traje dugo pokazuje da je u FBiH gasovod od Sarajeva prema jugu stigao do Travnika. Pravac prema jugu dalje bi trebao ići od Novog Travnika do Zagvozda, što je oko 115 kilometara gasovoda koji nam nedostaje. EBRD je finansirao gradnju gasovoda Zenica - Travnik, a zainteresovan je za finansiranje gradnje gasovoda do granice sa Hrvatskom.

Gas s juga bi nam u najboljem slučaju mogao doći tek za nekoliko godina, a zanimalo nas je kolika bi bila razlika u njegovoj ceni o odnosu na sadašnju:

"Kada je ruski gas bio 500 dolara, gas sa LNG terminala je bio puno jeftiniji što znači da je cena relativan pojam i da se nikada ne zna koliko će koji gas koštati. Bitno je to da svi rade na tome da gas s LNG terminala bude što jeftiniji. Unapređenjem tehnologije cena tog gasa će biti niža. Međutim, treba reći da nekada nije bitna ni cena jer mi u Zvorniku imamo samo probleme", rekao nam je Bećarević dodajući kako je plan da se južna interkonekcija pusti u pogon do kraja 2023. godine.

U trenutku pisanja ovog teksta iz BH-Gasa je stigla informacija da je Generalni direktorat za politiku susedstva i pregovore o proširenju odobrio početak sprovođenja Idejnog projekta za Južnu interkonekciju BiH-Hrvatska (gasovod Zagvozd - Posušje - Novi Travnik sa odvojkom za Mostar).

Informaciju više potražili smo i u Sarajevogasu. Direktorka ove kompanije Nihada Glamoč nam je rekla da Sarajevogas ima ugovor s BH-Gasom, te da bi to trebala biti garancija da će gasa biti i nakon Nove godine. Što se tiče cene, Glamoč podseća na odluku Skupštine Kantona Sarajevo koja je donela zaključak da će u periodu od 1.septembra do 31. decembra subvencionisati razliku između nove i prethodne cene gasa za sve kategorije kupaca. No, to se nije dopalo direktoru Energetske zajednice Janezu Kopaču koji nedavno je rekao kako je EZ zabrinuta zbog odluke Vlade Kantona Sarajevo koju je jednoglasno podržala Skupština KS-a da razliku od 30 odsto koliko je gas poskupeo u FBiH od 1. maja subvencioniše za sve korisnike u KS-u. Ministar komunalne privrede i infrastrukture u Vladi KS-a Srđan Mandić za Dane je rekao da zvaničnu informaciju od EZ-a nije dobio:

"S toga nam nije poznato šta je Kopaču u svemu sporno. Mi smo doneli set mera kojim građane želimo zaštiti od poskupljenja gasa. Prva mera je četvoromesečno subvencionisanje gasa (od 1. septembra do 31. decembra). Letni period smo "pustili" jer je tada manja potrošnja. Nije isključeno da se subvencionisanje razlike u ceni nastavi i nakon 1. januara, međutim, postoje najave da će cene gasa pasti na svetskom tržištu. Sačekaćemo preporuke Energetske zajednice i adekvatno na njih odgovoriti. Ne mislimo da smo posebno ugrozili potrošače koji ne koriste gas jer smo setom mera rekli da ćemo ići i na utopljavanje objekata i da će izgradnjom kraka gasovoda Igman - Hadžići ostvariti pretpostavke za priključenje novih potrošača na gasnu mrežu i subvencionišemo nove korisnike gasa. Strateški cilj Vlade je da se drvo, ugalj i ostali štetni materijali potpuno izbace iz upotrebe. Procena Sarajevogasa je da će za subvencionisanje više cene gasa biti potrebno oko osam miliona KM. Još nemamo završni račun Sarajevogasa i Toplana i videćemo koliko se i iz ostvarene dobiti ovih preduzeća može izdvojiti za subvencionisanje", kaže Mandić.

 Srđan Mandić

Srđan Mandić

Mandića smo pitali šta ako od 1. januara ne bude potrebe za subvencionisanjem zbog zavrtanja ventila na granici između Rusije i Ukrajine:

Dalje od politike

"Želim da verujem da će odgovorni ljudi u BH-Gasu i Vladi FBiH učiniti sve da ne dođemo u takvu situaciju. Mislim da je vreme da se već sada nešto preduzme. Informacije kojima mi raspolažemo je da su male šanse da će do toga doći, ali apelujem i ovim putem da se sa ruskim partnerima što pre razgovara. Nažalost, nemamo nikakve garancije i nismo razmatrali takav scenario, ali i ako do toga dođe Vlada KS-a će učiniti sve što može", rekao je Mandić dodajući kako pitanje gasa u BiH treba skloniti od politike.

A sad malo (geo)politike. Bivša ministarka spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Azra Hadžiahmetović koja na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu predaje makroekonomiju, evropske integracije i ekonomsku diplomatiju za Dane je rekla da pogled na rute snabdevanja gasom čitave Evrope sve govori.

 Azra Hadžiahmetović

Azra Hadžiahmetović

"Imate rutu Severni tok 1 od Rusije prema Nemačkoj koja ide ispod Baltičkog mora. Za projekat izgradnje Severnog toka 2 oko čega ne postoji saglasnost između zemalja Evropske unije i žestoke kritike Nemačke upućene od SAD-a. Potom imate Turski tok koji je realizovan do Turske, a u toku je gradnja i polaganje cevi kroz Tursku prema Evropi s velikim upitnikom kako će se rešiti problem sa Bugarskom jer institucije EU ne podržavaju projekat. Otvoreno je pitanje Bugarske, poznato je kako je Srbija dobila podršku Moskve i Vladimira Putina pogotovo prilikom nedavne posete Beogradu u vidu donacije korišćenih, ali ispravnih cevi koje bi se položile duž Srbije i koje bi značilo povezivanje Srbije preko Bugarske na Turski tok i koji bi išao dalje prema Mađarskoj, Slovačkoj i drugim zemljama centralne Evrope. Kao i većina evropskih zemalja i BiH dobija gas preko Ukrajine. Pre nekoliko godina u jeku sezone grejanja Sarajevo je bilo bez gasa, a posebna je priča kako je Sarajevo dovedeno u situaciju da zavisi samo od gasa kojeg dobijamo samo iz jednog izvora. Dobro se sećam da je jedne posleratne zime gas u BiH stigao nakon isporuke ovog energenta Srbiji iz Nemačke i to posle razgovora tadašnjeg predsednika Srbije s nemačkom kancelarkom Angelom Merkel", kaže Hadžiahmetović.

BiH u novonastaloj situaciji, tvrdi profesorka Hadžiahmetović ne može ništa "jer je ruska strategija da zaobiđe Ukrajinu".

Instrument politike

"Rusija energiju koristi kao instrument politike pogotovo u ovom delu sveta. Do 2020. godine nema šanse da nađemo alternativu. LNG terminal na Krku još nije u funkciji, osporava ga i lokalna zajednica u Hrvatskoj. Dakle, alternativa u smislu mediteranskog kraka ne postoji. Ovo je dobra prilika da spoznamo u kojoj meri smo mi zaista zavisni i krhki od, ne samo snabdevanja gasom i drugim energentima, nego i od uticaja različitih politika. Ali nismo samo mi zavisni nego i nama susedne zemlje bez obzira da li su članice Evropske unije ili ne. Ovo je vreme velikih prestrojavanja na energetskoj mapi Evrope. Postojao je velikih interes germanskih zemalja, Nemačke i Austrije za realizaciju Severnog toka 2 koji je trebalo da pojača snabdevanje tih zemalja gasom iz Rusije. SAD je to žestoko kritikovala jer to povećava zavisnost Evropske unije od ruskog snabdevanja gasa, pa zbog toga što on zaobilazi Ukrajinu i što to unosi drugačiju prirodu unutar same EU. 22 od 28 zemalja EU je bilo protiv realizacije Severnog toka 2, a posebno je protiv toga bila Francuska. BiH je u tome mali igrač i nismo u prilici da budemo sudionik te globalne priče. Cela EU je hendikepirana zbog vrlo visoke zavisnosti od uvoza energenata, a poseban hendikep je što je uvoz uglavnom okrenut prema Rusiji, a o kakvim interesima se radi podsetiću vas da je bivši nemački kancelar Gerhard Šreder i bivši ministar spoljnih poslova Joška Fišer koji su nakon okončanja političke karijere onu poslovnu nastavili u Moskvi, odnosno na različitim pozicijama u Gazpromu. Takođe, bivši ministar finansija Austrije je, takođe, karijeru nastavio u Gazpromu. Dakle, puno je priča i prelamanja koja idu i preko našeg prostora. BiH tu teško išta može promeniti, a posebno teško možemo promeniti u situaciji kada postavljamo pitanje ko je i kada Sarajevo i generalno BiH doveo u tako visoku zavisnost od uvoza gasa."

Gas je, podseća naša sagovornica, dobar i jeftin energent, ali kada imate ovakvu situaciju u kojoj su energenti u Evropi i svetu faktori uticaja, ne samo energetskog nego i političkog i ekonomskog, stvari se vide malo jasnije.

"Mi u BiH i na unutrašnjem planu imamo sličnu sliku koju imamo i u Evropi. Dakle, ventili su u rukama nekih koji ih mogu zloupotrebljavati. Setite se rata i kako su se ventili zatvarali. Ali evo da zaboravimo rat, BH-Gas je imao u više navrata intervenciju za umrežavanje ili dodatne konekcije uz simboličnih nekoliko kilometara izgradnje gasovoda kroz RS kojim bi FBiH dobila alternativni pravac iz Hrvatske, ali RS nije dala saglasnost. Sada imamo ideju o južnoj konekciji, ali je pitanje kada će se to realizovati. Posebna je priča koliko učesnika u BiH imate u gasnom sektoru, a oni dobrim delom utiču na finalnu cenu gasa koju plaćamo. Šta rade naši političari? Pravo da vam kažem ne znam je li to ikome od njih bilo na dnevnom redu. Registrovala sam pre nekoliko dana skup na Jahorini koji je organizovao USAID i videla sam da je apostrofirana potreba za alternativom. U poslednje vreme na sceni se pojavljuje i Azerbejdžan kao jedan od snabdevača, ali još nemamo čvorište te težine kakvo je u Ukrajini", ističe Hadžiahmetović.

Zavrtanje ventila

Na naše pitanje da li je profesorku Hadžiahmetović kao građanku Sarajeva strah od dolaska zime i zavrtanja ventila, odgovorila nam je:

"Pa naravno da se brinem i smatram da bi se u Sarajevu svi trebali zabrinuti. Ako neko računa da imamo alternativu grdno se vara jer naš elektroenergetski sistem i mreža ne mogu izdržati opterećenje ako bi se svi oslonili na grejanje na struju, a pravo da vam kažem ne mogu ni da zamislim kako bi izgledala upotreba čvrstih goriva u Sarajevu."

Tragajući za informacijom da li ćemo ostati bez gasa obratili smo se u Ambasadi Ruske Federacije u BiH, a ovo je njihov odgovor:

"Isporuka ruskog prirodnog gasa u evropske zemlje je komercijalno pitanje. BiH uvozi gas iz Rusije na osnovu dva posebna ugovora Gazprom exporta sa Energoinvestom (Sarajevo) i Gas Resom (Banja Luka). Za preciziranje detalja po ovoj temi predlažemo da se direktno obratite ovim kompanijama."

Dakako da smo se, osim BH gasu, obratili i Gas Resu, te entitetskim ministarstvima industrije i energije, ali odgovore nismo dobili.

Darko Omeragić


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...